Isto “plivam” u figuraciji i apstrakciji

U suvremenoj likovnoj umjetnosti, pa tako i u hrvatskoj, postoje paralelizmi u likovnom stvaralaštvu

 

 

Slikar Željko Čurčić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je opsežnog opusa. Zanima ga niz motiva.

• Nedavno je objavljena monografija o Vašem opusu?

– U izdanju VISIO TEAM d.o.o. iz Opatije je ovih dana (uz monogo  vlastitog odricanja) izašla moja monografija. Autori su dr. sc. Andrej Vujnović i moja malenkost mr. sc. Željko Čurčić. Pogovor su pisali likovna kritičarka Biserka Goleš Glasnović i profesor povijest umjetnosti Krunoslav Kamenov. Knjiga je dvojezična (hrvatski i engleski) i sadrži dvjesto bogato ilustriranih stranica. Prijevod na engleski potpisuju Tomislav Krvavica i Boris Blažina, lekturu Iva Klobičar Srbić i Boris Blažina, fotografiju David Kurti, dizajn i prijelom Ivo Horvat a tiskao ju je Kerschoffset d.o.o..

 

• Zanimaju vas mnogi motivi, od erotike, glazbe i snova?

– Kako se može razabrati iz monografije motivi mog likovnog stvaralaštva su erotika: "(kao bitan poticaj čovjekove psihe)", fantazmagoričnost: "U kompozicijama se iščitavaju mješovite prostorne organizacije nadrealne stilizacije fantastičnih ugođaja." glazbenici: "Kroz mnoštvo glazbenika s predznakom jazza nastavlja se umjetnikova muzička priča" i apstrakcija: "U dubini svojih nastojanja za slobodnim kreacijama, Čurčić ulazi u apstraktni svijet".

 

• Što je svim tim motivima zajedničko?

– Kako ističe naš eminentni povjesničar umjetnosti Ivo Šimat Banov: "Trajni zajednički nazivnik, poveznica umjetnikove imaginacije (koja živi, ekvilibrira, između realnoga i nadrealnoga) je likovni izraz kojem se raspon kazivanja kreće od potpunog nemara za formu do izrazite znakovitosti i samo ekspresije oblika …"

 

• Bliska vam je figuracija a i nefiguracija?

– Isto "plivam" u figuraciji i apstrakciji. U mom likovnom izrazu bitna je "transpozicija motiva u skladu s emocionalnim preživljavanjima" i time potvrđujem da svoj unutarnji naboj nastojim izbaciti na površinu.

 

• U kojim tehnikama najčešće radite?

– Što se tiče tehnika u kojima stvaram, nisam specijalno vezan za posebnu jer i sama tehnika na neki način određuje način izražavanja. S obzirom na svoja raspoloženja i nastojanja birao sam različite tehnike. Radio sam u: ulju na platnu, ulju na papiru, voštanom pastelu, suhom pastelu, akvarelu, temperi, tušu, akrilu, flomasteru, često ih kombinirajući.

 

• Vi ste i povjesničar umjetnosti i slikar. Rijetki su povjesničari i slikari u jednoj osobi?

– Povjesničar umjetnosti i likovni stvaratelj naoko su dva pola ali moram vam potvrditi da između njih postoji simbioza. Svaki povjesničar umjetnosti mora proniknuti u motive, stilistiku i druge elemente u djelu likovnog stvaraoca, na neki način se mora s njim poistovjetiti i osjetiti njegovu stvaralačku vibru. Jedino tako može istinski protumačiti njegovo stvaralaštvo. S druge strane svaki ozbiljan likovni stvaralac mora biti informiran što se oko njega događa na likovnom planu i trebao bi biti upoznat s povijesti likovnog stvaranja, tako upijajući saznanja on postiže bolje rezultate. Kod mene postoji taj spoj teoretičara i praktičara.

• Što mislite o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti?

– U suvremenoj likovnoj umjetnosti (pa tako i u hrvatskoj) postoje paralelizmi u likovnom stvaralaštvu. Mnogi stvaratelji  prate suvremene trendove konceptualnog predznaka a pored njih stvaraju umjetnici koji crpe svoju inspiraciju iz dalje i bliže prošlosti. Važno je primjetiti da biti suvremen ne znači ujedno biti relevantan na planu likovnosti. Najvažnije da ono što je umjetnik kroz svoje djelo htio reći ima težinu i da se može nositi s svim preprekama koje mu stoje na putu.

 

• Novosti u atelijeru?

– Prateći sve što se događa i što se događalo na širokom društveno planu te sve što ima težinu na kulturno umjetničkom planu utječe na mene, moju intimu a time i na stvaralačku produkciju. Stvaralački nerv je povezan prožimanjem objektivnog i subjektivnog.

 

• Planovi, izložbe, nove monografije…?

– Momentalno radim na zajedničkoj izložbi Jure Labaša i mene a želio bih organizirati svoju retrospektivnu izložbu.

 

Miroslav Pelikan