Nizozemski slikar J. C. A. Goedhart

Kao slikar bio je raznovrstan

Jan Christian Adriaan Goedhart rođen je 1893. u mjestu Silau Toewa na Sumatri, bivšoj nizozemskoj Istočnoj Indiji. Njegov otac, J. G. A. Goedhart (1860.-1932.) bio je pomorski časnik zaposlen kao upravitelj plantaže Deli Cultuur Maatschappij; majka C. A. Voorduin (1863.-1893.), bila je kćer visokog pomorskog časnika G. W. C. Voorduin (a) (1830.-1910.).  Majka je umrla nakon poroda, kao šestogodišnji dječak, poslan je rođacima u Nizozemsku. Živio je u Den Helderu, Apeldoornu, Den Haagu i opet u Apeldoornu gdje završava srednju školu. Tamo uočavaju njegov crtački dar i poučava ga apeldoornski kipar P. Puijpe (1874.-1942.). Nakon nekoliko godina otac mu je pokazao radove profesoru C. L. Dakeu (1857.-1918.) nastavniku Rijks-Academie u Amsterdamu. Dake je bio tako impresioniran da mu je pristao dati privatne lekcije. Kada su Goedharta pitali koji bi slikarski smjer usavršio odgovorio je da voli brodove i more. Dake mu je preporučio portrete jer se od toga dobro živjelo

Mobilizacija mu je usporila završetak Akademije. Premješta se u Haag nezadovoljan klasičnim slikarstvom; tu se pridružuje Artistic Society Pulchri Studiju. Tu na njega utječu Jan Sluijters (1881.-1957.) i Kees van Dongen (1877.-1967.). Goedhart, koji je bio sramežljiv ipak gradi svoj put, kao zapaženi portretist radi lik kraljice Wilhelmine. Dolazi do raspada njegovog prvog braka i on ženi Jenny van Beusekom, studenticu Glazbene Akademije. Godine 1932. boravi u Njemačkoj zbog poslova supruginog pokojnog oca, tu mu odlično ide prodaja marina, posebno motiva iz Norveške i Južne Europe. Kao političkoga naivca iznenađuje ga Drugi svjetski rat. Godine 1951. pozvan je od nizozemske mornarice, te kao mornarički slikar uživa u Mediteranu i sjevernom morima. Biva zapažen i naručivan od visokih krugova u Britaniji i SAD-u.

Nama je zanimljiv zbog jednoga dubrovačkoga motiva. Kao slikar bio je raznovrstan. Cvijeće njegovo osim tehničkoga umijeća odiše svježinom i kolorizmom, portreti su nešto klasičniji i psihološki dobro obrađeni u postimpresionističkom štihu, krajolici su rađeni više sumarno (bez pretjeranih detalja), s jako finom atmosferom mora i plenera. Crteži su mu jednostavno genijalni. Na žalost, Goedhart nikada nije imao potpunu slobodu poput Turnera, niti virtuoznost Degasa, boja je često na pola puta između vlastite suzdržanosti i vatrenoga kolorizma Van Dongena i Van Gogha. Bio je veliki slikar s nagovještajima genija; ali samo nagovještajima.

Teo Trostmann