Globalna banka sjemenja na Svalbardu pod nadzorom je nekih vodećih svjetskih zagovornika eugenike i smanjenja svjetske populacije
U pozadini širenja straha zbog globalne pandemije izazvane koronavirusom (SARS-CoV-2) jedan je događaj potpuno prošao 'ispod radara' tj. nezabilježeno jer se mjesto događaja nalazi tamo daleko pa većina nije ni svjesna njegovog postojanja. Svalbardski globalni trezor (ili banka) sjemenja „Sudnji dan“ namijenjen za slučaj posljednjeg, sudnjeg dana nalazi se na otoku Spitsbergen sjeverno od Arktičkog kruga nedavno je primio još jednu golemu pošiljku sjemenja biljnih sorti za svoju posebnu pohranu. Ono što ovu globalnu banku sjemenja (ili sjemena) čini sumnjivom jest popis njezinih financijskih donatora ili sponzora koji stoje iza ovog globalnog projekta, ističe William Engdahl, strateški savjetnik za rizike, predavač, autor bestsellera.
U Svalbardsku globalnu banku sjemenja 25. veljače 2020. pohranjeno je više od 60.000 novog sjemenja biljnih sorti što je najveći depozit odnosno pohrana od njezinog otvaranja. Ovom pohranom ukupan broj biljnog sjemenja premašio je jedan milijun od kada je ova globalna banka sjemenja otvorena početkom 2008. godine. Ukupno je 36 regionalnih i međunarodnih institucija dalo doprinos navedenoj pohrani 60.000 uzoraka sjemenja – uključujući pšenicu i rižu te europske divlje vrste jabuka, zatim luk iz Brazila, grah guar iz središnje Azije, sjeme kukuruza „White Eagle“ („Bijeli orao“) koje ima sveto značenje za Indijansko pleme Cherokee, a uključeno je i 27 vrsta poljskog cvijeća – među kojim se nalaze poljski jaglac i orhideje s livade u domu Princa Charlesa u Velikoj Britaniji (sic.).
Svalbardska banka sjemenja nalazi se na otoku koji od 1925. godine pravno pripada Norveškoj prema sporazumu. Norveška Vlada uložila je golema financijska sredstva u izgradnju ove globalne banke sjemenja za koju svi podupiratelji tvrde da je otporna i na eksploziju nuklearne bombe. Jedini problem je što planeri konstrukcije ugrađene u stranu planine nisu učinili vodootpornom pa je ulaz u tunel poplavljen 2016. zbog topljenja permafrosta što je posljedica visokih temperatura na Arktiku kao i obilnih kiša. To je zahtijevalo ulaganje 20 milijuna eura za velike popravke i nadogradnju što je nedavno i završeno.
Značajno je i to što je norveška premijerka Erna Solberg istaknula povodom nedavne ceremonije „dočeka sjemenja“ da je 2020. predviđena kao godina u kojoj bi zemlje / države morale OSIGURATI i ZAŠTITITI genetsku raznolikost poljoprivrednih kultura kako bi se ostvario cilj Ujedinjenih naroda „iskorjenjivanje gladi do 2030.“ Godina 2030. predviđena je od strane UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC) kao godina katastrofalne klimatske promjene ukoliko ne dođe do radikalnih akcija / promjena u svijetu, jednako tako 2030. je ključna referentna godina za UN-ovu „Maltuzijansku agendu 2030.“
U javnosti se tvrdi da je ovaj projekt globalne banke sjemenja siguran oslonac za brojne regionalne banke biljnog sjemena u slučaju da budu uništene u ratu kao u Siriji ili Iraku, ili uslijed prirodnih ili drugih katastrofa. Svalbardska globalna banka sjemenja naziva se još i „Nojinom arkom sjemena“ a u slučaju globalne katastrofe teoretski će pomoći u obnovi svjetske poljoprivrede. U redu. Zanimljivo. No tko će odlučiti o distribuciji ovog sjemenja u slučaju neke katastrofe nije navedeno.
Važan je popis onih koji podržavaju ovo krajnje neobično javno-privatno partnerstvo. Svalbardskom globalnom bankom sjemenja kao i nabavom biljnog sjemena upravlja Svjetska zaklada za raznolikost usjeva (Global Crop Diversity Trust) poznatija kao „Crop Trust“ čije sjedište je u Bonnu, Njemačka. Na svojoj web stranici „Crop Trust“ skromno navodi kako je njihova „jedina misija osigurati opstanak čovječanstva i staviti na raspolaganje svjetsku raznolikost usjeva za buduću sigurnost hrane.“
„Crop Trust“ ima impresivan popis financijskih sponzora koje naziva Vijećem donatora. Među najupečatljivijim nazivima je kompanija 'Bayer Crop Science' u čijem sastavu je i 'Monsanto;' zatim DuPont Pioneer Hi-Bred; Syngenta AG – sada u vlasništvu 'ChemChina.' Ovo su najveći svjetski opskrbljivači patentiranog sjemena genetski modificiranih organizama, GMO-a, uz koje obavezno idu i točno određene pripadajuće agrokemikalije – kao što je „Roundup“ s herbicidom glifosatom. „Syngenta“ koja je u kineskom vlasništvu najveći je svjetski dobavljač kemikalija za usjeve. Nadalje, u popis Vijeća donatora uvrštena je i Zaklada Gates („Bill and Melinda Gates Foundation“) kao glavni donator koji je pokrenuo „Crop Trust“ 2004. godine s UN-ovom Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) i organizacijom CGIAR (Savjetodavna skupina za istraživanje međunarodne poljoprivrede) a koja djeluje preko „Biodiversity International.“
„Zaklada Gates“ pridružena je organizaciji „Crop Trust“ od strane Zaklade Rockefeller – one koja je prva financirala stvaranje biotehnologije / genetski modificiranih organizama početkom 1970-ih godina u njihovom Međunarodnom institutu za rižu gdje su potrošili milijune pokušavajući razviti tzv. Zlatnu rižu obogaćenu vitaminom A koja je doživjela kolosalni neuspjeh. CGIAR koji je osnovan 1972. od strane Zaklade Rockefeller i Zaklade Ford s ciljem širenja njihovog modela agrobiznisa poznatog kao „Zelena revolucija,“ danas kontrolira (!) većinu privatnih banaka sjemenja – od Filipina do Sirije i Kenije. U ovim bankama sjemenja ima više od 6 i pol milijuna sorti sjemenja od kojih su gotovo dva milijuna „posve različite.“
Svalbardska globalna banka sjemenja ima kapacitet za pohranu četiri i pol milijuna uzoraka biljnog sjemena. U vrijeme otvorenja Svalbardske globalne banke sjemenja 2008. predsjednica „Crop Trusta“ bila je Kanađanka Margaret Catley-Carlson. Catley-Carlson bila je 1999. predsjednica u Populacijskom vijeću Johna D. Rockefellera III. – organizacija koja je osnovana 1952. s ciljem smanjenja stanovništva odn. depopulacije uz promicanje programa eugenike obitelji Rockefeller, a sve to provodilo se pod krinkom „planiranja obitelji,“ sredstava za kontrolu rađanja, sterilizacije i „kontrole stanovništva“ u zemljama u razvoju. Catley-Carlson sjedila je također i u odboru „Zaklade Syngenta.“ Biti predsjednik Populacijskog vijeća koje je osnovao Rockefeller nije mala stvar.
U 1990-im Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenula je kampanju za cijepljenje milijuna žena u Nikaragvi, Meksiku i na Filipinima u dobi od 15 do 45 godina – navodno protiv tetanusa, bolesti koja se najčešće razvije nakon uboda (ili slično) na zahrđali čavao. Cjepivo nije bilo namijenjeno maloj djeci, muškarcima ili dječacima usprkos činjenici da i oni mogu podjednako kao i žene stati na zahrđali čavao. Upravo zbog ove zanimljive činjenice, Odbor rimokatoličkih laika „Za život“ u Meksiku (Comité Pro Vida de Mexico) posumnjao je u 'dobrobit cjepiva' te su testirali/ispitali uzorke cjepiva. Provedeno ispitivanje cjepiva protiv tetanusa koje je 'širila' Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) namjenivši cjepivo samo ženama u generativnoj dobi, otkrilo je da cjepivo sadrži humani korionski gonadotropin, hCG, prirodni hormon koji u kombinaciji nosača toksoida protiv tetanusa potiče anti- tj. protutijela koja ženi onemogućavaju održavanje ('čuvanje') trudnoće. Dakako, ni jednoj od cijepljenih žena to nije rečeno.
Kasnije je otkriveno da je Zaklada Rockefeller zajedno s njegovim Populacijskim vijećem, Svjetskom bankom (koja je 'dom' CGIAR-a) i s Nacionalnim institutima za zdravstvo SAD-a bila uključena u 20-togodišnji projekt započet 1972. godine za razvoj cjepiva s 'nosačem' toksoida tetanusa za WHO. Nadalje, norveška Vlada, domaćin Svalbardske globalne banke sjemenja donirala je 41 milijun US dolara za razvoj cjepiva protiv tetanusa s abortivnim učinkom. Je li to slučajnost da ista Zaklada, tj. Zaklada Gates podržava organizaciju za globalnu pohranu i čuvanje biljnog sjemena na Svalbardu i istovremeno se pojavljuje kao glavni autoritet u borbi protiv epidemije koronavirusa koja je započela u kineskom gradu Wuhanu? U članku koji je napisao za časopis „New England Journal of Medicine“ Gates je izjavio da se COVID-19 „počeo ponašati uveliko kao patogen o kojem smo već jednom u stoljeću brinuli.“
Gotovo nepristupačna Globalna banka sjemenja na Svalbardu pod nadzorom je nekih vodećih svjetskih zagovornika eugenike i smanjenja svjetske populacije – zaista izvanredno. S više od milijun nezamjenjive sjemenske baštine svijeta zaključane u Globalnoj banci sjemenja nameće se pitanje: Može li to biti način da biotehnološki agrobiznis i njegovi divovi poput „Bayer-Monsanta“ ili „Syngente“ ilegalno imaju pristup ovom sjemenju u vrijeme globalne krize? Zvuči vrlo nevjerojatno, ali u našem svijetu postoje nevjerojatna događanja. Mogli bismo reći: „Onaj tko kontrolira sjeme usjeva u svijetu, taj kontrolira svijet.“
Izvor:
1. F. William Engdahl: „What's Going On With the Arctic 'Doomsday' Seed Vault?“; New Eastern Outlook, 3. ožujka 2020.; https://journal-neo.org
2. Pierre-Henry Deshayes & Mark Sabbatini: „The Arctic 'Doomsday' Seed Vault Just Stashed Away 60.000 More Seed Samples,“ Science Alert, 26. 2. 2020.; www.sciencealert.com
3. Bill Gates: „Responding to COVID-19 – A Once-in-a-Century Pandemic?“; The New England Journal of Medicine, 28. 2. 2020.; www.nejm.org
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više