Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Prisjećanje na Niku Grškovića

"Tzv. srpski  element, koji žive i koji se je rodio u državi Hrvatskoj, uvijek i vjerno stajao na strani i u službi neprijatelja Hrvatske"

 
 
Hrvatski svećenik, novinar i političar Niko Gršković (Vrbnik, 15. XI. 1863. – New York, 21. III. 1949.) pisao je u SAD-u o stajalištu hrvatskoga i slovenskog svećenstva u Americi gledom na jugoslavensku, bolje veliko-srpsku propagandu u Americi (Tisak Narodni list, New York, 1916.). U Predgovoru ističu motivaciju izjave u pobijanju velikosrpske propagande koja nastoji u SAD-u prikazati da su Hrvati voljni i željni da se odreknu svojega imena i povijesti, te da žele postati Jugoslaveni tj. Srbi i podanici dinastije Karađorđevića. Također napominju da su "jugovići" širili objede da su pojedini svećenici za Mađare ili "Švabe." Spominju hrvatsku državu od Triglava do Drine koja postoji od 924. godine do danas, te da njezini vjerni sinovi ne će pazariti sa njezinim pravima. "Znademo da su službena Austrija i Magjarija, Turska i Italija, kojima je pomagala Velika Englezka, kroz vjekove navaljivale i krnjile sveta prava i slobodu hrvatskoga naroda."
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/04/x_g0532.JPG
"Narodi kojima drugi dadu slobodu postaju njihovi malodobnici. Postupak mađarske nasilne politike i austrijsko odobravanje ove politike osuđujemo najoštrije…"
"Tvrdimo ovdje da je tzv. srpski  element, koji žive i koji se je rodio u državi Hrvatskoj, kroz zadnjih pedeset godina, ili bolje od kada je stupio na političko polje u Hrvatskoj, uvijek i vjerno stajao na strani i u službi neprijatelja Hrvatske, osobito Magjara, Austrije i Talijana."
Pozivaju se na Kvaternika i Starčevića te pišu da "veliki vladika Strossmayer… 1885., kada je htio pohoditi Srbiju kano blisku svojih ovaca koje živiše u Srbiji, no srpska vlada mu je pisala da ne jamči za njegov život ako u pohode dođe. Fanatizam Srba koji je njihovo osobito obilježje, bijaše prije jak, jer "Srbi svi i svuda" (geslo V. St. Karadžića 1849. u Beču), a sada je još jači; u njemu bi se morali po njihovoj nauci utopiti svi narodi na Balkanu.
Mi ne idemo ni u Srbe, ni u Jugoslavene, ni u Srbo-Hrvate nego ostajemo Hrvati, braća ostalim Slavenima, ali svaki u svojoj kući, i na svojoj zemlji u opsegu svoga prava…"
"Italija je svojim ulaskom u sadanji rat odsudila nepravednu, ludu austrijsku politiku, koju je Austrija vodila proti Hrvatima i Slovencima u Primorju i Dalmaciji, jer pogodujući talijanskoj manjini Austrija je pripravila polje talijanskoj navali… Franceska, Engleska i Rusija obećaše Italiji gospodstvo u Jadranu i posjed naše obale i zemlje… Engleska nije Italiji ponudila za nagradu… otoke Malte u Sredozemnome moru, kojima ona gospodari, a na kome stanuju sami Talijani; niti većega prava u Sredozemnome moru kojim vladaju Francuzi i Englezi, a još manje posjeda u Egiptu. Francuska ne dade joj pokrajina Savoie (povijesno dio talijanskoga savojsko sardinijskoga kraljevstva, op., T.T.), niti dijela Tunisa u kojoj žive više od milijun i pol Talijana. Rusija koja imade interesa u kraljevinama Srbiji i Crnoj Gori pristala je na obećanje Italiji, tako da Srbije ni Crne Gore nitko ni pitao nije…
 
"Kosti i meso hrvatskoga i slovenskoga naroda iznesoše na pazar, da kupe Italiju za rat, u kome pogibaju hrvatski i slovenski junaci braneći svoj prag od izdaje koju počiniše Franceska, Engleska i Rusija… (a koje) u svojim proglasima narodu za rat oglasiše one, da idu u rat za oslobođenje malih naroda… Obećaše tuđinu pune dvije trećine hrvatskih zemalja, tako da od 110.000 km kv. zemlje ne će ostati Hrvatskoj niti jedna trećina…
Razdijeliše haljine moje i kockaše se za njih (aluzija na Isusa, op., T.T.)
Slobodna i ujedinjena Hrvatska u uređivanju svojih međunarodnih pravnih i političkih odnošaja ugovarati će i sklapati će ugovore i zakone po načelu "regno regnum non prescribit leges" (kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakona). "Tvrde da dosadanje rezolucije, od one u Chicagu 10. 3. 1915. ne spominju nikakvih garancija… već ruše temelj hrvatskoga individualnoga i državnoga opstanka, Hrvatsku lišavaju njezine prošlosti, njezinih prava, narodnoga imena i… državnoga značaja. Sve to vodi prema autoru u monarhičnu Veliku Srbiju. Pozivajući se na patriote Matka Laginju iz Istre, Stjepana Zagorca, don Ivu Prodana iz Dalmacije (Pelješac), biskupa I. Šarića iz Bosne, te dr. J. Kreka iz Kranjske izjavljuje: "svršio rat kako mu drago, mi se ne odričemo, već ćemo tražiti hrvatsku samostalnu državu sa svim njezinim pravima koje imade suvereni narod. U potpisu: Rev. Dr. E. Kajić, Rev. Pet. Čančarević (opozvao), Rev. B. Bekavac, Rev. Ivan Raab, Rev. Ambroz Širca, Rev. D. Krmpotić, Rev. A. Žuvić, Rev. Leon Josip Medić, Rev. Anton Sojar, Rev. Francis Pogoršek, Rev. I. Petrišak, Rev. Mihael Tušek, Rev. Fr. Rancinger, Rev. M. Hranilović, Rev. Valentin Mihelić.
 
Drugi dio teksta koji ovdje ne objavljujem, ali dajem poveznicu, je zapravo napad na don Niku Grškovića kojega se optužuje za nečasnu političku trgovinu i slavosrpstvo. Svećenici su prisiljeni reagirati zbog Grškovićeve agitacije, ali i zbog Londonskoga ugovora kojim bi Italija dobila veći dio naše obale, dok bi Dalmaciju južno od rta Planak i BiH u slučaju ratne pobjede dobila Srbija. Gršković je i u svojem zemljopisno povijesnom pregledu radio očito posrbljavanje Hrvata. Gršković je dosta radio i na hrvatskom javljanju u srbijanske solunske dragovoljce. Godine 1918. prestaje biti svećenik i bavi se radničkim i socijalnim pitanjima. Ipak treba priznati da je tražio federativno uređenje Kraljevine Jugoslavije.
https://lccn.loc.gov/68038946
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=2ahUKEwj5w9Og48noAhWFuIsKHQY8BGQQFjAAegQIBhAB&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FNiko_Gr%25C5%25A1kovi%25C4%2587&usg=AOvVaw2Nb2-64Nnv30KbbiqeC2Dd
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Uspješno održan Drugi HIK

HF

Hrvatska nastava u Njemačkoj

HF

Netko bi trebao reći Žigmanovu kako ima pravo nositi hrvatsku zastavu

hrvatski-fokus

Josip Kraja – tiskar, urednik i dobrotvor

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više