Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Tisuće oštećenih dimnjaka

Prilika, a ne katastrofa

 
 
Prema prvim procjenama, u potresu koji je prije nešto više od dva tjedna zadesio Zagreb i okolicu srušeno je, teže ili lakše oštećeno čak 10 000 dimnjaka. Kako takvi dimnjaci predstavljaju stalnu opasnost od pada i ugrožavanja ljudi i imovine, a ujedno su ključni elementi zaštite od požara i zaštite od trovanja dimnim plinovima, njihova sanacija se mora provesti što prije. Naravno, to bi moralo biti isključivo u skladu s propisima i pravilima struke, ali s pogledom na budućnost.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/04/20160315_152457-Copy-2.jpg
U nedjeljno jutro drugoga dana proljeća ove godine Zagreb i okolicu uzdrmao je potres magnitude 5,5 prema Richteru, a u 7.01 h uslijedio je još jedan potres magnitude 5,0 prema Richteru. Potres je uzrokovao je velike štete na stambenim i javnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba i dijela Krapinsko-zagorske županije, a u urušavanju zgrade u Đorđićevoj ulici u središtu Zagreba poginula je 15-godišnja djevojčica.
 
Oštećene tisuće dimnjaka
 
Od svih oštećenja na zgradama, pri potresu su najčešće oštećeni dimnjaci. Pri tome je došlo do pucanja dimnjaka i njihovog pada na tlo ili urušavanja u krov ili pak do pucanja i unutarnjeg urušavanja i začepljenja dimovodnih kanala. Procjenjuje se da je na taj način oštećeno više od 10 000 dimnjaka na stambenim i javnim zgradama i obiteljskim kućama.
Kako takvi dimnjaci predstavljaju opasnost od pada na tlo i daljnjeg oštećenja ljudi i imovine, ali i kako su oni ključni elementi zaštite od požara u zgradama i zaštite od trovanja dimnim plinovima (ugljičnim monoksidom) iz ložišta izvora topline sustava grijanja (kotlova, bojlera, peći i sl.) koji su na njih priključeni, nužno je što prije provesti njihovu sanaciju.  
 
Što učiniti?
 
Prvi korak, naravno, predstavlja sagledavanje problema i uklanjanje dijelova dimnjaka koji bi mogli pasti i napraviti daljnju štetu i/ili ugroziti ljude i imovinu. U zgradama koje imaju sposobne predstavnike suvlasnika i/ili upravitelje to je učinjeno odmah nakon potresa i dimnjake su uklonili predstavnici Javne vatrogasne postrojbe, volonteri Hrvatske gorske službe spašavanja ili za to specijalizirane tvrtke.
Odmah nakon uklanjanja opasnosti, ovlašteni dimnjačarski koncesionar (u Zagrebu je to Dimnjačarska obrtnička zadruga) trebao bi utvrditi stanje i izdati nalaz s prijedlogom što učiniti. Tek potom može se pristupiti sanaciji, odnosno rekonstrukciji ili ponovnoj izgradnji dimnjaka. Naravno, takve radove treba povjeriti za to obučenim stručnjacima.
Nakon sanacije, rekonstrukcije ili ponovne gradnje dimnjaka, opet slijedi pregled ovlaštenog dimnjačara i tek na osnovi pozitivnog nalaza dimnjak može biti ponovno stavljen u funkciju. No, u slučaju plinoficiranih zgrada potrebno je dodatno ispitivanje svih plinskih trošila i instalacija u svakom stambenom i poslovnom prostoru zgradi da bi plin mogao biti ponovno pušten u zgradu. Dakle, dok sve to nije obavljeno, nije moguć ni rad sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode u zgradi! 
Naravno, neovlašteno ponovno puštanje plina u plinsku instalaciju tada nije samo protuzakonito, već i iznimno opasno, zbog čega je Gradska plinara Zagreb već nekoliko puta upozorila na takve opasne radnje
Svi ti radovi ne mogu biti završeni brzo niti se mogu izvesti jeftino. Zbog toga je jako važno pristupiti imšto prije kako bi zgrada i sustav grijanja u njoj bili spremni za novu sezonu grijanja na jesen. U međuvremenu, za grijanje i pripremu PTV-a, ako je potrebno, mogu se koristiti privremena rješenja, primjerice električne grijalice, klima-uređaji s mogućnošću rada kao dizalice topline (tj. s funkcijom grijanja) i električni bojleri.     
 
Ne samo katastrofa, već i prilika! 
 
Toliki oštećeni dimnjaci nisu samo katastrofa i financijska šteta za vlasnike i korisnike zgrada, već i odlična prilika za plinsku i dimnjačarsku struku! To su najčešće mali poduzetnici i obrtnici koji se bave sanacijama, rekonstrukcijama i gradnjom dimnjaka, servisiranjem i izvođenjem plinskih i instalacija sustava grijanja koji su sada teško pogođeni mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa i čije je svakodnevno poslovanje (a time i isplate plaća djelatnicima) itekako otežano. 
No, problem loših dimnjaka nije od jučer i struka već godinama na Plinarskim forumima i drugim skupovima naglašava da je njihovo stanje u središtu Zagreba i drugih gradova nedopustivo i da se većina njih hitno mora sanirati. Uostalom, predstavnici dimnjačarske struke nedavno su to prokomentrirali riječima: "Potres je samo prelilo čašu preko vrha… debelo…"
Najbolje rješenje u takvom slučaju stoga nije samo sanacija i rekonstrukcija dimnjaka, već cijelog sustava grijanja u zgradi. Time bi se ujedno mogao riješiti i tzv. problem turbo-bojlera (iako su takvi plinski uređaji u pravilu ugrađeni u novim zgradama, gdje najčešće i nije bilo značajnijih šteta na dimnjacima), a sigurno bi se na taj način iz primjene isključili tzv. atmosferski plinski kotlovi. To su kotlovi (tzv. plinska trošila vrste B) koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj se nalaze i predstavljaju stalnu opasnost od trovanja ugljičnim monoksidom, a najčešći su upravo u starijim zgradama u središtu Zagreba.  
Kada bi se provele takve, cjelovite rekonstrukcije i dimnjaka i sustava grijanja i zgrade dobile suvremeno grijanje, s kondenzacijskim plinskim kotlovima i suvremenim dimnjacima, bilo bi još više posla i za plinoinstalatere i plinoservisere, a i za trgovce plinskom opremom i uređajima. Dakle, time bi se još više dao nužan impuls gospodarstvu.
 
Što kažu stručnjaci?
 
Predstavnici DOZ-a za sada se nisu htjeli očitovati o takvim prijedlozima za rješavanje te problematike, barem dok se "…nadležne institucije o predmetnoj problematici ne očituju." No, kako sada stvari stoje, do takvog očitovanja 'nadležnih institucija' Grada Zagreba sigurno će proći mnogo vremena…
Istodobno Tihomir Mihalić, vlasnik obrta Servoplin i član Skupštine Udruženja obrtnika Grada Zagreba pojasnio je problematiku i istaknuo: "Dimnjačarske službe za ugradnju atmosferskih bojlera rijetko izdaju pozitivan nalaz jer su dimnjaci u velikoj veličini izgrađeni od opeke. U današnjim okolnostima, nakon potresa, opravdano mogu zaključiti da su svi atmosferski bojleri neprihvatljivi! S obzirom na neminovnost sanacija dimnjaka, prilika je sada da se potencira ugradnja legalnih kondenzacijskih bojlera. Moram naglasiti da su to razmišljanja struke. Jer, ostaje pitanje kako sada dodatno zadužiti potrošače koji su se našli u nezavidnoj situaciji, kada je najveća preokupacija krov nad glavom, a tek onda grijanje i topla voda. Mišljenja sam da za takve investicije treba naći financijsko dostupno rješenje za sve."
 
Što kažu proizvođači opreme?
 
Na problematiku rješavanja posljedica potresa na dimnjacima i sustavima grijanja, ali i na cjelokupno stanje u gospodarstvu uzrokovano mjerama za suzbijanje pandemije koronavirusa osvrnuli su se i predstavnici nekih od vodećih svjetskih proizvođača opreme za grijanje i klimatizaciju.
 

Antonia Hohnjec i Boris Labudović, www.energetika-net.com

Povezane objave

Pogled na lanjsku proizvodnju i potrošnju

HF

Rješenje za posve električnu budućnost

hrvatski-fokus

Raste tržište plinskih turbina

HF

Prirodni plin u Dalmaciji ima budućnost

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više