Hrvatski Fokus
Povijest

“1421., godina kada je Kina otkrila svijet”

Jesu li Kinezi plovili oko Grenlanda?

 
 
Naslov "1421., godina kada je Kina otkrila svijet?" bez upitnika jest i naslov knjige iz 2003. godine umirovljenoga engleskog podmorničkog časnika Gavina Menziesa. Rano djetinjstvo autor je proveo u Kini; počeo je ploviti 1953. kao petnaestogodišnjak. Menzies je pokazao u svojoj knjizi sve odlične osobine Engleza koje su im donijele u 19. stoljeću svjetsko gospodstvo; upornost, sustavnost, široke poglede, detaljnost, svestranost, odvažnost pri čemu je njegovo znanje iz pomorstva, astronomije i navigacije bilo presudno u istraživanju kineskih stvarnih i (ili) zamišljenih pomorskih postignuća. Ogromna količina literature, detaljno poznavanje kulture, ekonomije, administracije i tehnike ranog Ming perioda (15. stoljeće) u Kini, upoznavanje s pomorskim muzejima, pomoćnim povijesnim znanostima (što znači svim znanostima), ležeran i jasan stil uz bogat rječnik i poetske opise mora i priobalja čine ovu knjigu remek djelom, bez obzira je li ponekada mašti dao krila ili su točne premise dale ponekada neistinitu konkluziju.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/04/SNC10722.JPG
Vladar budist Yongle (zapravo Žu – di, 1360.-1424.) pustolovnim je načinom nezakonito naslijedio svoga djeda uz pomoć mongolskih eunuha koji su bili važni na njegovu dvoru i stvarali ljubomoru kod konfucijanske mandarinske vlastele. Kao naš Zdravko Mamić i Yongle je imao nos za „igrače“ i znao vući dobre poteze. Njegov bliski suradnik eunuh musliman Ženg he je imao ulogu uspostaviti odnose sa bližim i daljim vladarima, te istražiti svijet. Ogromni kineski brodovi građeni od solidnog drveta imali su obilnu opskrbu, višestruko dno i plitak gaz, kompas, topove, dresirane vidre za ribolov, konkubine za strane poslanike, skupocjene darove za strane vladare, masu vojnika i obrtnika, te predmete za trgovačku razmjenu. Moćnu flotu rado su pratili strani trgovački brodovi koji su tako zaštićeni od gusara i ćudljivoga mora.
 
Sve do početka 1815. vladari od Perzije i centralne Azije i Japana su priznavali primat Kine šaljući im poklonstva i darove; Kinezi su sebe zvali Središnjom državom (svijeta naravno) pri čemu su vladali više mitom i darovima nego grubom silom. Od 1405. do 1421. Kinezi su vršili velike pomorske ekspedicije, ali one su znatno više koštale negoli donosile koristi. Peking u plamenu i smrt vladara bili su za mandarine prilika da temeljito unište dokumentaciju o putovanjima flote igrajući na praznovjerje znamenja. Tu počinje domišljanje gospodina Gavina Menziesa. Traži u starim kineskim pomorskim priručnicima dokaze, traži predmete, traži i bestijarije, točnije slike neobičnih životinja. U traženju dokaza služi se i botanikom, tj. promatra koje biljke su u Kinu došle iz Amerika prije Kolumba (recimo kukuruz), ali i koje biljke u Amerikama nisu izvorne kao rižu za koju smatra da nije španjolska.
 
Fauna je još zanimljivija, za falklandsku (malvinsku) lisicu ustanovljava da je zapravo križanac kineskoga brodskoga psa, proučava crteže milodona (izumrloga sisavca stabloždera nalik repatom dabromedvjedu), ustanovljava da su azijske kokoši u Meksiku još prije Kolumba, proučava indijanska plemena i njihov DNK i lingvistiku, ustanovljava da neka plemena zapadnoga Meksika imaju posve kineske pogrebne, prehrambene, lončarske, gradbene, odjevne, poljodjelske običaje.
 
Zanimljiva su istraživanja olupina koja naliče na kineske džunke, kineske keramike iz doba Minga u Amerikama, čudnih građevina poput mogućega svjetionika na (Newport) Rhode Islandu i kuća bez krovova u unutrašnjosti Grenlanda, masivnoga kamenja sa urezanim indijskim, tamilskim i kineskim slovima, stijene sa neodgonetnutim i vjerojatno upropaštenim slikama ili natpisom na Dighton Rocku u kojima svaki istraživač vidi ono što želi vidjeti, rudnike u Australiji, čudom nađeni kip Bude u korijenu prastaroga stabla koje nije izvorno australsko…
 
Rad na kartografiji uključuje i poznavanje promjene reljefa i razine mora, pa i klime. Impresioniraju karte koje je Venecijanac fra Mauro radio za Portugalce, karte Jeana Rotza za Engleze, karta Turčina Piri Reisa iz 1500. godine koja pokazuje Argentinu, Antarktiku i dio Australije, karta Nijemca Martina Waldseemüllera iz 1507., japanska Kangnido karta svijeta s početka 15. stoljeća (Kinezi istražuju od 1405. do 1425.). Te karte točno prikazuju krajeve koje Portugalci, Arapi, Japanci,Turci, Španjolci, Venecijanci nisu mogli upoznati, kao ni Indijci i Perzijanci. Najmanje vjerojatna je hipoteza da su Kinezi oplovili Grenland u vrijeme intenzivnoga topljenja ledenjaka oko 1420. (tada nije bilo industrije koja bi tobože utjecala na klimatske promjene op., T.T.) tražeći sjeverni pol, tj. idući za temeljnom im zvijezdom sjevernjačom (Polaris) (zasniva se na jednoj sumnjivoj karti Grenlanda rađenoj mastilom od titanoksida). Ono što iznenađuje u cijelom tom zgodnom nagađanju jesu riječi samoga Kristofora Kolumba u pismu papi koje potvrđuju kinesku nazočnost, ali i dnevnik Pigafette Magellanova pomoćnika.
 
Veliki posao je napravio Menzies, pa ako je i promašaj genijalan je. Knjiga je vrijedna prijevoda, zahvaljujem dubrovačkom zetu prof. Steveu Lethamu koji mi je preporučio; čovjeku koji je sam izgradio drveni jedrenjak i oplovio pola svijeta bez da je tehničke ili pomorske struke. Zanimljivo je da ruševine utvrda u Zimbabveu nije autor uvrstio kao moguće djelo Kineza. Ruine su okrugloga oblika što upućuje na strah graditelja od topova, dakle nastanak najranije u 15. stoljeću.
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Junak Viške bitke podigao crkvu u Krašićima

HF

General Luburić i njegove jedinice bile su zalaznica hrvatskoj vojsci i civilnom pučanstvu na povlačenju

hrvatski-fokus

Komunistički zločinac Tito nije bio Josip Broz iz Kumrovca

hrvatski-fokus

Ženidba Maksa Luburića 19. studenoga 1953. godine

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više