Nijemci otvaraju nove termoelektrane

Zasad se planira da će nova termoelektrana Datteln 4 raditi do godine 2038.

Zbog pandemije je osjetno pala i potrošnja električne energije u Njemačkoj. Ipak se sprema puštanje u pogon nove termoelektrane na ugljen, bez obzira na najave prestanka korištenja ugljena.

Ne prestaju prosvjedi protiv otvaranja nove termoelektrane Datteln 4. Kako su zbog pandemije mnogi pogoni prekinuli proizvodnju, tako neki distributeri bilježe pad potrošnje električne energije i do 20%. Ipak, baš ovih tjedana se očekuje puštanje u pogon nove termoelektrane Datteln 4 – na golemu srdžbu zaštitnika okoliša. "Tko u godini 2020. pušta u pogon novu termoelektranu na ugljen, taj se ponaša neodgovorno i ignorira znanost o klimi", tvrdi Lisa Göldner iz organizacije Greenpace. "S TE Datteln 4 raste emisija plinova koji uzrokuju efekt staklenika. Umjesto nove termoelektrane, trebamo masovni porast korištenja obnovljivih izvora energije."

Naravno, kad se Datteln 4 počeo graditi 2007., nitko nije mogao slutiti da će izbiti ova pandemija, a i na ugljen se još računalo. Doduše sve elektrane kompleksa Datteln su građene za korištenje kamenog ugljena i stare elektrane – prva je izgrađena još 1964. – su isključene još 2014. No ova nova koja ubrzo počinje s radom ima kapacitet koji je više nego tri puta veći nego sve tri stare elektrane – uzete zajedno. A izvanredno dopuštenje da se završi i ovu elektranu je izdano najavom kako je čitav pogon daleko "čišći" nego što su bile stare elektrane. Ali kemija se ne može prevariti: baš zbog te učinkovitosti elektrane Datteln 4 će ona vjerojatno mnogo raditi što će značiti oko 10 do 13 milijuna tona CO2 u trajanju životnog vijeka ove elektrane.

A dok će i u Datteln 4 sagorijevati antracit koji će biti dopreman iz uvoza – svi rudnici kamenog ugljena u Njemačkoj su već zatvoreni, još je veća srdžba zaštitnika okoliša što se i dalje ustraje u korištenju mnogo manje učinkovitog lignita – i koji će se i dalje eksploatirati i u površinskom kopu u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija, makar će zbog toga morati biti uništeno još pet naselja. Usprkos svim prosvjedima i najavama politike, koncern RWE planira eksploatirati još preko 900 milijuna tona lignita do 2038. godine – što neminovno znači i nove milijune tona ugljičnog dioksida.

Treba li nam uopće ugljen?

Organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace je zatražila od njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) studiju, može li Njemačka pod tom pretpostavkom uopće ispuniti ciljeve za zaštitu klime dogovorene u Parizu kako bi se zatopljenje zemlje ograničilo na najviše 1,75 stupnjeva Celzijusa. Odgovor Instituta je potpuno jasan: nipošto. Najveća potrošnja lignita ne bi trebala biti niti polovicu te količine i iznositi maksimalno 350 milijuna tona.

No pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija i njezin predsjednik vlade Armin Laschet i dalje ustraju u eksploataciji i korištenju lignita, pa makar to značilo i uništavanje naselja. No zaštitnici okoliša upozoravaju kako se pokrajinska vlada poziva na stare podatkei istraživanja koja su provedena između 2012. i 2015. i po kojima postoji potreba za eksploatacijom ugljena. No i bez korone, potrošnja energije je već odavno počela padati: strojevi su učinkovitiji, izolacija je bolja i što je najvažnije, energija je sve skuplja tako da se svi trude trošiti što manje. Institut za ekonomska istraživanja je došao do zaključka kako taj sporni površinski kop Garzweiler zapravo niti energetski nije neophodan i kako bi i ta pokrajina i čitava Njemačka već u dogledno vrijeme sve svoje potrebe mogla pokrivati iz obnovljivih izvora energije.

Europa napušta "prljavi" ugljen

Čitav niz država Europe napušta korištenje ugljena kao energenta za elektrane: na prvom mjestu su tu Švedska i Austrija koje su ovog travnja isključile svoje posljednje termoelektrane. Francuska to namjerava učiniti do 2022. godine, Slovačka i Portugal do 2023., godinu dana kasnije i Velika Britanija, 2025. Irska i Italija. Do 2030. su zatvaranje termoelektrana najavile i Grčka, Finska, Nizozemska, Mađarska i Danska.

No Poljska je korištenje ugljena pretvorila u politički problem svojih rudnika ugljena tako da načelno odbija zatvaranje termoelektrana – makar i ona zapravo većinu ugljena nabavlja iz uvoza. Balkanske države također ne žele zatvoriti svoje termoelektrane, niti postoji rasprava o napuštanju ugljena kao energenta.

Doduše, treba biti oprezan i s pohvalama zemljama koje više ne žele termoelektrane na svom području: čitav niz zemalja ne samo da ustraje u atomskim elektranama, nego čak planiraju gradnju novih. One se možda čine "klimatski neutralne" – ali su doista daleko od toga da čuvaju naš okoliš.

https://www.dw.com/hr/za%C5%A1to-se-otvaraju-%C4%8Dak-i-nove-termoelektrane/a-53531759