Dubrovnik i okolina 1937. godine

Godine 1932. u gruškoj luci uvoz strane robe iznosio je 348.823,01 KB

U knjizi Lucijana Marčića Geografski pregled (Beograd, 1937., str. 56, tvrdi uvez), najdalje su se održali od zanata krojači zato što je njihova roba atraktivna turistima. Tkanje vunene raše (gruba tkanina, obično od ovce pramenke, op., T.T.) ostalo je još na Lopudu i na Primorju. Danas (1937.) nema više na selu čovjeka mlađega od 30 godina koji nosi narodnu nošnju!

Na stranici 57. su zanimljivi podaci o ribarstvu. Profesionalnih ribara je 350, povremenih 2585. U okrugu/tzv. srezu/ uloženo je u lađe 3.493.100 din. (dinara); za alat 6.515.620 din. Ulovi se godišnje 983.333 kg ribe sa dobitkom od 5.945.576 din.

Rentabilnost je 59,40 % na uloženih 100 dinara. Od godišnjega ulova bilo je 424.355 kg ribe selice (plava riba, op., T.T.) 559.978 kg obalnih riba (bijele ribe), 35.440 kg glavonožaca, 90.736 kg školjaka, 7.775 kg rakova.

Od toga se (autor očito misli na ulov ribe, op., T.T.) prodaje na domaćem tržištu 664.660 kg, u inozemstvu 95.992 kg, 30.910 kg se preradi u ulju, 193.741 kg se zasoli. Najviše se ribe ulovi u srpnju (179.406 kg) uz dobit od 863.400 din, a najmanje u studenom (29.092) sa 248.344 din dobitka. Okolica Stona u lipanjskim mrakovima (noću) ulovila je 1932. g. 23.180 kg ribe.

Godišnje se ulovi na dubrovačkom području 20.261 kg cipola i dobije 257.738 din. (najviše od Stona prema Neretvi). Prerađuje se sjeme cipola (cipal se naziva cipol u Dubrovniku), 480 kg toga nosi 70.950 dinara. Školjke Stonu donose 261.800 dinara. Jegulja u Stonu ulove 280 kg godišnje. Rakova na Mljetu 2.920 komada za 75.920 dinara.

Na stranici 59. kazuje se o dubrovačkoj luci u Gružu, koja da uvozi koks, antracit, agrume (!!!!, tolika rijetkost da je po kazivanju Kazimira Tomšića stablo aleksandrina (klementina bolje vrste) čuvao naoružan stražar u Gružu), strojeve,industrijsku robu i kolonijalnu robu.

Izvozi se iz BiH drvo, ljekovito bilje, vino, koža, bakar, perad, stoka.

Godine 1932. u gruškoj luci uvoz strane robe iznosio je 348.823,01 KB, dok je izvoz strane robe iznosio 293.663,07 KB; uvoz domaće robe bio je 31.338,56 KB, dočim je izvoz domaće robe 265.863,30 KB, izvoz strane robe 1.223.847,90 KB. Uvoz domaće robe je godine 1935. 108.697,90 KB, pri čemu je izvoz 74.176,63KB.

Dubrovnik ima 35 brodova duge plovidbe sa 96.923 tone 3 parobroda za veliku obalnu plovidbu 8.349 tona i 142 broda za malu obalnu plovidbu od 4.848 tona. Pomoraca na njima je 1.435. Rade i mala brodogradilišta Duševića u Hodiljama, Portolan u Trpnju i Krile u Gružu gdje su se popravljali stari brodovi. Zarada tih brodogradilišta bila je 174.000 dinara.

Teo Trostmann