Hrvatski Fokus
Religija

Duh Sveti nas pokreće da budemo bolji ljudi

Božić, Uskrs i Duhovi – blagdani mira

 
 
Svoju ljubav Bog je obećao onima koji za nju mole: „Otac vaš s nebesa obdarit će Duhom Svetim one koji ga zaištu“! (Lk 11,13).
Isus je po Duhu Svetom postao “Krist”. Po Duhu Svetom Djevica Marija je začela, on ga, po anđelu,Gabrijelu,  pri njegovu rođenju navješćuje kao Krista; on ispunja Krista i djelima ozdravljanja i spasenja, njegova snaga iz Krista izlazi. Konačno, Duh uskrisuje Isusa od mrtvih.
“Duh Sveti”  ime je i Onoga kojega častimo i slavimo skupa s Ocem i Sinom: Crkva ga je primila od Gospodina i ispovijeda ga u krštenju svoje nove djece.
Izraz “Duh” prijevod je hebrejskog izraza Ruah koji, u prvotnom smislu znači dah, zrak, vjetar. Isus upotrebljava osjetnu sliku vjetra da dočara Nikodemu transcendentnu novost Onoga koji je osobno Dah Božji, Duh Božji.
Temeljni je simbol-slika Duha Svetoga u Bibliji je vjetar. Na prvoj stranici Biblije stoji:
» U početku stvaranja… zemlja bijaše pusta i prazna i Duh Božji lebdio je nad vodama « (Post 1,1).
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/06/2018-05_LT-HolySpirit.jpg
Slavimo Duhove, blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, pedeset dana nakon Kristova uskrsnuća.
Slavi se i kao blagdan rođenja Crkve jer su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnogi su se dali krstiti i primili Duha Svetoga. Isus je svojim apostolima obećao poslati Duha Svetoga. Dolazak Duha Svetoga opisao nam je sveti Luka u drugoj glavi Djela apostolskih, a njegovo djelovanje možemo pratiti i kroz cijelu knjigu Djela apostolskih. Duh Sveti spustio se nad apostole u obliku plamenih jezika.
Plamen svijetli, daje toplinu, čisti, a toplina daje životnu snagu. Sve su to osjetili i sami apostoli primivši u sebe božanski plamen. Njihovim je srcem prostrujala neka tajanstvena snaga, koja ih je tjerala na propovijedanje, na svjedočenje. Duh Sveti je Bog kao i Otac i Sin, jedne te iste naravi s njima. On je živi plamen Očeve i Sinovljeve međusobne ljubavi. Otac i Sin šalju i nama Duha Svetoga, da nas s njima što više poveže.
Duhovi kao praznik su i važan folklorni datum, u kojem su se davni proljetni stočarski i poljodjelski običaji vezali s kršćanskim blagdanom: izvođenje stada, kićenje cvijećem, umivanje u ranu zoru, razna natjecanja (u srednjem vijeku viteški turniri), maskiranje, plesovi. U istočnim hrvatskim krajevima (Slavonija, Srijem, Bačka) poznat je narodni običaj kraljice (kraljevi, ljelje).
 
Duhu Svetom posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Jarun, Zagreb-Sveti Duh, Jastrebarsko, Lučelnica kod Jastrebarskog, Noršić Selo kod Samobora, Žejinci kod Luke, Nuštar, Čepin, Feričanci, Gornji Bogićevci, Požega, Slavonski Brod, Beravci kod Velike Kopanice, Veliki Grđevac, Đulovac, Lonja kod Siska, Gojlo kod Kutine, Blagaj kod Slunja,Nova Vas kod Poreča, Štrped kod Buzeta, Bale, Male Drage kod Brod Moravica, Podgradina kod Posedarja, Posedarje, Tisno, Šibenik, Lovreć, Tijarica kod Trilja, Split, Omiš, Korušce kod Klisa, Vrbanj kod Starog Grada na Hvaru, Škrip kod Supetra na Braču, Vis, Nova Bila kod Travnika.
 
Sam Isus naziva Duha Svetoga i “Duhom istine” (Iv 16,13)
Duh sveti je i Duh obećanja, Duh posinjenja, Duh Kristov (Rim 8,11), Duh Gospodnji (2 Kor 3,17), Duh Božji (Rim 8,9.14; 15,19, 1 Kor 6,11; 7,40), a u svetog Petra: Duh slave (1 Pt 4,14).
1. Duh pokazuje svijetu što je grijeh, pravednost, i osuda (Ivan 16,8).
2. Duh nas upućuje u svu istinu (Ivan 16,13).
3. Duh nas nanovo rađa (Ivan 3,5-8; Titu 3,5).
4. Duh proslavlja i svjedoči za Krista (Ivan 15,26; 16,14).
5. Duh navješćuje Krista nama i u nama (Ivan 16,14-15).
6. Duh nas vodi (Rim 8,14; Gal 5,18; Mt 4,1; Lk 4,1).
7. Duh nas posvećuje (2 Sol 2,13; 1 Pet 1,2; Rim 15,16).
8. Duh nam daje snagu (Luka 4,14; 24,49; Rim 15,19; Djela 1,8).
9. Duh nas ispunjava (Ef 5,18; Djela 2,4; 4,8; 4,31; 9,17).
10. Duh nas uči moliti (Rim 8,26-27; Judina 1,20).
11. Duh u nama svjedoči da smo djeca Božja (Rim 8,16).
12. Duh u nama donosi plod, odnosno dokaz Njegovog djela i prisutnosti (Gal 5,22-23).
Božić, Uskrs i Duhovi – blagdani mira
Duh Sveti dar je Uskrsloga Krista svojoj zajednici, Crkvi. Svoj je Crkvi, a napose apostolima i njihovim nasljednicima i nastavljačima rečeno: » Primite Duha Svetoga! « Kršćani po krstu i potvrdi postaju ljudi Duha. » Primi pečat dara Duha Svetoga! «, govori biskup-potvrditelj potvrđeniku. Zapazimo u uskrsnom susretu Krista i apostola trokratni: » Mir vama! « Mir je osobit dar Duha Svetoga. Ljudi Duha, ljudi su mira. Baš umjetnici mira, mirotvorci.
U tom svjetlu postaje osobito značajna riječ Uskrsloga: » Primite Duha… kojima oprostite! « Mi vjerujemo da je tim riječima ustanovljen sakrament pomirenja.
Možda je to premalo reći – pomirenja. Latinska riječ reconciliatio označuje uspostavu veza, uspostavu gustih odnosa s Bogom, i radi Boga – sa svim ljudima. Tako shvaćen sakrament pomirenja ili » ispovijedi « postaje znakovit za novi, Božji svijet. On se gradi praštanjem i uspostavom čvrstih veza s Bogom i neraskidljivih – na Bogu zasnovanih – veza među ljudima. Uskrsni mir kao dar Uskrsloga i njegova Duha ostvarenje je božićne radosti maloga tek rođenog djetešca . Tako se povezuju Božić-Uskrs-Duhovi kao izraziti dani mira. Za sav svijet. » Pravda će se i Mir sastati – Ljubav i Vjernost zagrliti « (Ps 85).
U tom svjetlu postaje osobito značajna riječ Uskrsloga: » Primite Duha… kojima oprostite! « Mi vjerujemo da je tim riječima ustanovljen sakrament pomirenja.
"Moja osveta je oprost"rekao je bl.Miroslav Bulešić, svećenik kojega su zaklali titovi omladinci. Oprostiti svojim krvnicima može doista čovjek pomiren s Bogom i samim sobom. Oprost je težak dar Duha Svetoga, teško je oprostiti nepravdu, zločine, agresiju i nanešeno zlo, izrazito teško, jer se javlja nagon za osvetom.
Poznato je kako je na taj nagon za osvetom reagirao Kardinal Franjo Kuharić;
" U ime kršćanske naše kulture i civilizacije da se ne uzvraća zlo zlom. I zato sam kazao i ponavljam,  ako protivnik sruši moju kuću, ja ću njegovu čuvati. Ako ubije moga oca, ja ću štiti život njegova oca, ako sruši moju crkvu, ja njegovu neću ni dirnuti…… Kako god prognani ljudi sa svojih ognjišta, nakon iskustva teškog nasilja i nepravde, bili u sebi poniženi i ogorčeni, ipak vjerujem da će naši vjernici imati toliko duhovne snage da ne klonu pred napašću mržnje i osvete. Oni ipak nose u duši temeljne vrijednosti vjere u kojoj su odgajani. Kršćanski stav je nepromjenjiv. Evanđelje se ne može mijenjati. Najpoganskiji slogan glasi: „Tko se ne osveti, taj se ne posveti.“ To je negacija Božje riječi. Takvo načelo pripada samo bezbožnoj i neljudskoj civilizaciji. Tko se tome ne odupre, neće izliječiti zlo nego će ga umnožiti i produžiti u beskraj. Mržnju može zaustaviti samo jaka ljubav koja oprašta, koja ne uzvraća zlom. Ako budu ljudi sigurni i slobodni, oni će prionuti radu, obnovi porušenog. I u toj zauzetosti bit će pozitivno raspoloženi da grade svoje, a ne da ruše tuđe. Vjerujem da će hrvatski vjernici imati u sebi te duhovne snage“ rekao je je kardinal Kuharić
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/zivot-voljenog-kardinala-rekao-sam-srbima-na-pocetku-rata-braco-odustanite-od-nasilja-1314621http://www.vecernji.hr
 
Možda je to premalo reći – pomirenja. Latinska riječ reconciliatio označuje uspostavu veza, uspostavu gustih odnosa s Bogom, i radi Boga – sa svim ljudima. Tako shvaćen sakrament pomirenja ili » ispovijedi « postaje znakovit za novi, Božji svijet. On se gradi praštanjem i uspostavom čvrstih veza s Bogom i neraskidljivih – na Bogu zasnovanih – veza među ljudima. Uskrsni mir kao dar Uskrsloga i njegova Duha ostvarenje je božićnog anđeoskog pijeva. Tako se povezuju Božić-Uskrs-Duhovi kao izraziti dani mira. Za sav svijet. » Pravda će se i Mir sastati – Ljubav i Vjernost zagrliti « (Ps 85).
Temeljni dar Duha Svetoga je ljubav i jedinstvo.Bog je ljubav",a to je ljubav prema Bogu, Crkvi, čovjeku i Domovini; obrana Crkve, naroda i svakog pojedinca bez obzira kome pripadao. Blaženi Alojzije i sluga Božji Franjo bili su simboli i predvodnici crkvenog i nacionalnog jedinstva.
“Bog je ljubav koji iz ljubavi stvara bića određena da se ljube i budu ljubljena” (Bergson). On nas ljubi neizmjerno.
“Ljubavlju vječnom ljubim te” – poručuje Bog Židovima riječima proroka Jeremije: poručuje nama – svima. Sveti će Ivan napisati: “Nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sina svoga kao žrtvu pomirnicu za naše grijehe.” Bog nas ljubi i kad ga mi ne ljubimo i kad nismo dobri, kad smo nezahvalni…"
1.   Ljubi Gospodina, Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim.
2.   Ljubi bližnjega svoga, kao samoga sebe.
Silaskom Duha Svetoga novim postaje i srce. To je prvenstveno povezano s opraštanjem. Duh je prvi dar Uskrsloga i daje ga učenicima kako bi opraštali grijehe. Tu je početak Crkve, vezivo koje nas drži na okupu – opraštanje. Ono dopušta novi početak, daje nadu i omogućuje izgradnju Crkve. Jedinstvo i različitost nisu samo jedno pokraj drugog, nego slijede jedno drugo – rekao je Sveti Otac Papa Franjo. Duh najprije i neočekivano stvara različitost:  u svako doba dopušta da cvjetaju nove i raznolike karizme. Ali taj isti Duh tvori i jedinstvo: povezuje, okuplja, ponovno uspostavlja sklad. To jedinstvo nije jednoličnost, nego je „jedinstvo u različitosti“
 Sveti Duh prebiva u svakom nanovo rođenom kršćaninu. Isus nam je rekao da će On biti s nama i u nama. „Ja ću moliti Oca, i dat će vam drugog Branitelja koji će ostati s vama zauvijek: Duha istine, kojega svijet ne može primiti, jer niti ga vidi niti ga poznaje. Vi ga poznajete, jer boravi s vama i jer će biti u vama“ (Ivan 14,16-17).
I neka se naše srce ispunjeno ljubavlju Duha Svetoga, napun dubokom poniznošću, blagošću, strpljivošću, odanošću, predanjem, jakošću i svetošću!
 
Izvor:
https://www.bitno.net/vjera/tko-je-duh-sveti/
https://www.bitno.net/vjera/molitve/molitva-duhu-svetom-sveti-augustin/
pripremljeno prema napisima fra Bonaventure Dude
 

Lili Benčik

Povezane objave

Crkva Krista i Antikrist

HF

Stjepan Tomičić – od »Hrvatske straže« do ÖRF-a

HF

Barack Obama srušio papu Benedikta XVI.?

HF

Teško povrijeđene doktrine Crkve

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više