Hrvatski Fokus
Znanost

Jabuka u Knjizi Postanka

Jabuka u mitologiji, povijesti i kulturnoj antropologiji

 
 
Iako se ne precizira, vjeruje se da je jabuka u Knjizi Postanka bila na stablu života, stablu spoznaje dobra i zla. To je stablo čiji su plodovi bili zabranjeni, no Adam i Eva su kušali plodove. Nakon toga Jahve ih istjera iz raja zemaljskoga – Edena. Istjera ih u zemlju Nod, istočno od Edena. Ako se vi stariji sjećate serije Sante Barbare iz 90-ih, sjetite se Cruza i Eden. Cruz na španjolskom znači križ, a Eden vam ne trebam dodatno spominjati.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/06/1200px-Apple_Harvest_by_Camille_Pissarro.jpg
U keltskim je predajama Avalon otok jabuka. Ta je mitska zemlja zapravo zemlja blaženih u kojoj boravi kralj Arthur i njegovi vitezovi Okruglog stola, jedan od njih i Parsifal. Tamo se o njima brinu vile. A prema predajama tamo se nalazi i sveti gral i Arthurov mač Excalibur. Sveti gral omogućuje besmrtnost. U keltskoj mitologiji mesijanska uloga pripada Arthuru kao što u nordijskoj mitologiji pripada Siegfriedu. Jedna fantastična priča kaže da je Aleksandar Makedonski pronašao vodu života u planinskim područjima Indije te našao jabuke koje su produživale život tamošnjih jogija i do četiri stotine godina. U nordijskoj mitologiji bogovi jedu jabuke i ostaju mladi do ragnaroka (sudnjeg dana), tj. kraja sadašnjega kozmičkog ciklusa. Nordijskim božanstvima jabuke osiguravaju vječni život i vječnu mladost. Čuvarica jabuka je Iduna. Lokija (božanstvo vatre) div Thjazi prisili da otme Idunu i njezine jabuke. Nakon toga bogovi bivaju stariji. Sve se ovo događa neposredno prije ragnaroka.
 
U grčkoj se mitologiji jabuke povezuju s božicom Eridom kao i s pričom o Atalanti i Hipomenu. Erida, božica svađe, nije bila pozvana na svadbu Peleja i Tetide. Osvetila se tako što je među goste bacila zlatnu jabuku s natpisom „najljepšoj“. Zbog jabuke su se potukle Hera, Atena i Afrodita. Parisu je pripala uloga da donese svoj sud. Odlučio je da je Afrodita najljepša. Zbog toga je Afrodita trojanskom princu Parisu obećala pomoć u osvajanju Menelajeve Helene. Parisov sud smatra se uvertirom Trojanskoga rata. Sliku „Parisov sud“ ilustrirao je nizozemski barokni slikar Peter Paul Rubens (1577.-1640.). Po trojanskom princu Parisu nosi ime glavni grad Francuske.
 
Atalanta je u grčkoj mitologiji bila neprijateljski nastrojena prema muškom rodu. Svakoga bi prosca izazvala na dvoboj nakon čega bi ga ubila. To se događalo sve dok se nije pojavio Hipomen koji je uz pomoć Afrodite bacio tri zlatne jabuke za kojima se Atalanta pomamila. Tako je Hipomen postao njezin muž. Imali su sina Partenopeja koji je kasnije protivno volji svoje majke sudjelovao u pohodu sedmorice protiv Tebe. Sedmorica protiv Tebe ujedno je naziv jedne Eshilove tragedije. Zeus je Atalantu i Hipomena pretvorio u lavove jer su vodili ljubav u njegovu svetištu. O tome opet piše Ovidije u svojim Metamorfozama. Priča o Atalanti i Hipomenu nadovezuje se na priču o Piramu i Tizbi. Jabuka je u starih Slavena posvećena božici Ladi. Ovo drvo imalo je važnu ulogu u životu Slavena i u njihovom bračnom statusu. Kultovi oko ovog drveta utemeljeni su na dijeljenju jabuke između djevojke i mladića što predstavlja posvećenost i ljubav. U ceremoniji vjenčanja, jabuka se stavlja na vrh motke/štapa, što se još uvijek radi kod Istočnih Slavena. Kod Južnih Slavena jabuka se davala kao dar, simbol ljubavi, dobrog prijateljstva.
 
U Dalmaciji je postojao običaj gdje bi mlada bacila jabuku preko kuće, a zatim poljubila prag. Također su jabuke bile zabodene na vrh barjaka u svatovima kako bi držala zastavu. Ako je neka djevojka htjela da joj se neki momak svidi, morala bi na mladi petak naricati iz jabuke, tj. pogađati sviđa li se ona tome momku pa bi mi tu istu jabuku dala prije sumraka da ju pojede kako bi joj se želja ostvarila. To je neki oblik dara ili prinosa kao dokaz ljubavi. Jabuka je za muškarce u slavenskoj mitologiji simbol plodnosti. Jabuke u rukama četiriju vila (Kaldejke, Latinke, Grkinje i Hrvatice) simboliziraju književno stvaralaštvo tih kultura u Zoranićevu romanu Planine.
Ovo je slika "Berba jabuka", slika francuskog impresionističkog slikara Camillea Pissarra. Miješaju ga s konkvistadorom Pizarrom iz 16. stoljeća.
 

Josip Jelčić

Povezane objave

mRNK Cjepivo protiv koronavirusne bolesti COVID-19

HF

Tonko Šoljan – ugledni svjetski ihtiolog

HF

Afrička svinjska kuga ozbiljno prijeti

HF

Preko tenisa globalisti zabranjuju ljudima slobodu i slobodno kretanje

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više