Masovni pomor pčela u Međimurju

Pčelari sumnjaju na trovanje i to opravdano

 

 

Veliki broj pčelara u Međimurju suočen je s do sada nezapamćenim, nikad zabilježenim tako masovnim ugibanjem pčela medarica u Hrvatskoj.

Prema procjenama, uginulo je između 57 i 60 milijuna pčela u 1150 košnica. Zbog masovnog uginuća pčela Matija Posavec, župan Međimurske županije, proglasio je prirodnu nepogodu na dijelu područja Međimurske županije gdje je zabilježen masovni pomor pčela. Pčelari sumnjaju na trovanje i to opravdano jer ni jedno poznato oboljenje pčela ne može u tako kratkom vremenu uzrokovati pomor 60 milijuna pčela. Iz tog je razloga odmah alarmirana policija i veterinarska inspekcija. Željko Trupković, predsjednik pčelarske udruge „Agacija“ ističe: „Bolest pčela je isključena. Što se tiče odštete, pčelari nisu previše optimistični jer ni jedan njihov kolega u proteklih dvadeset godina nije dobio odštetu u sličnim situacijama.“

Želim podsjetiti i na jedan sličan događaj koji je također pčelare svojevremeno bio zavio u crno. Večernji list je 24. 8. 2007. izvjestio o drugom, misterioznom pomoru pčela u godinu dana, a mjesto tužnog događaja bio je Črnec Dugoselski, 4 km južno od Dugog Sela kraj Zagreba kada se broj pčela u košnicama gotovo prepolovio u mjesec dana. Pčele su masovno ugibale u košnicama ili su padale ispod njih. Nažalost, takvih slučajeva diljem Lijepe naše bilo je više a uzroci su ostali nepoznati ili su – prešućeni u javnosti.  

 

U ovom trenutku točan uzrok ovog masovnog pomora pčela u Međimurskoj županiji je nepoznat – uzrok se tek istražuje. Laboratorijskom analizom istražuje se aktivna, djelatna tvar koja je prouzročila masovni pomor pčela – i to se ispituju uzorci pčela, meda i oni uzeti s polja koje se sakupili veterinarski inspektori u suradnji s Centrom za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“. Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije provest će ispitivanje meda kao i analizu utjecaja na ljudsko zdravlje, dok Zavod za farmakologiju i toksikologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, citiram: „treba utvrditi da pomor pčela nije nastao zbog bolesti pčela.“ Navodno „u Republici Hrvatskoj se ne može utvrditi od čega su pčele uginule. Ne postoji laboratorij koji bi napravio obdukciju pčela“ navodi se u objavljenom tekstu pod naslovom: „Tko je kriv za masovni pomor pčela medarica u Međimurju? Uginulo ih je više od 60 milijuna!“ (17. 6. 2020.; https://net.hr/danas/).

 

Sumnja se da je trovanje pčela posljedica prskanja krmne ili uljane rotkve/repice poznate pod nazivom „Raoula“ (lat. Raphanus sativus L.,var. oleiformis; križanac uljane repice i rotkve a koristi se za tzv. zelenu gnojidbu) u vlasništvu jednog poljoprivrednika, a prema informaciji, veterinarski inspektor naredio je zaoravanje parcela na kojima raste repica „Raoula.“ Slušajući i gledajući nedjeljnu emisiju (21. 6. 2020.) za selo i poljoprivrednike na Hrvatskom radiju i potom na Hrvatskoj televiziji, gledajući na internetu objavljene video snimke o ovom zastrašujućem masovnom pomoru pčela medarica u Međimurskoj županiji nisam mogla zadržati suze u očima: sjetila sam se viđenih „teških“ prizora iz Domovinskog obrambenog rata kao i sličnih, nedavnih događaja diljem svijeta i očaj pčelara. Ne znam hoćemo li ikada saznati pravu istinu o uzroku uginuća 60 i više milijuna pčela u Međimurju – iskreno se nadam da se ovaj događaj neće zataškati jer ovo nije samo masovni pomor pčela medarica i golema financijska šteta – ovo je EKOCID s nesagledivim posljedicama kako za cijeli ovaj poljoprivredni međimurski kraj tako i za okoliš i prirodu u cjelini.

 

S obzirom da se opravdano sumnja na trovanje pčela, postavlja se pitanje koja agrokemikalija može uzrokovati tako masovni pomor pčela u kratkom vremenu? Iako je vrlo nezahvalno davati u ovom trenutku bilo kakve informacije o mogućem uzroku masovnog trovanja i pomora pčela, ovdje se samo po sebi nameće jedno pitanje: koje je podrijetlo ove opasne i visoko toksične agrokemikalije? Radi li se o ilegalnoj trgovini i ilegalnoj primjeni nekog zabranjenog insekticida na hrvatskim poljima? Naime, u ovom trenutku samo nekolicina agrokemikalija, točnije insekticida može imati sposobnost tako brzog i toksičnog učinka na pčele. U prvom redu to su sistemski insekticidi iz grupe neonikotinoida koji su vrlo toksični i već dugo vremena povezani s ozbiljnim štetnim učincima na zdravlje pčela i pčelinjih zajednica. Provedena znanstvena istraživanja na čak 33 velike poljoprivredne površine u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Madžarskoj to su i dokazala. Rezultati ove znanstvene studije o štetnosti neonikotinoida na pčele objavljeni su u znanstvenom časopisu „SCIENCE“ 2017. godine.

Najtoksičnijim insekticidom iz grupe neonikotinoida smatra se 'imidacloprid' a dokazano najtoksičniji za pčele je – FIPRONIL. To su neurotoksični insekticidi koji štetno djeluju na IMUNI SUSTAV PČELA pa su one podlože određenim bolestima: na primjer, nosema infekcijama (Nosema apis i Nosema ceranae) i virusnim bolestima koje prenose grinje Varroa.

 

Herbicidi nisu izravno štetni za pčele, ali njihova prolongirana i znatna primjena štetno djeluje na okoliš i biološku raznolikost jer uzrokuje smanjenje biološke raznolikosti cvijeća i drugog cvatućeg bilja što negativno djeluje na pčele, njihove zajednice i produktivnost.

Naime, pčele ne mogu skupljati pelud i nektar s brojnih različitih vrsta cvijeća i drugog bilja u cvatu pa tako osiromašena prehrana pčela negativno utječe na njihovo zdravlje. Štoviše, dokazano je da kombinacija nekih fungicida s insekticidima je daleko opasnija, smrtonosnija nego samo jedna kemikalija. Da, pčele ne ugrožava jedna ili dvije kemikalije, nego KOKTEL mnogih agrokemikalija s kojima su pčele u kontaktu: istraživanjem je dokazana prisutnost čak 173 različitih kemijskih spojeva u košnicama.

 

Jednako tako znanstvenici su otkrili štetnost AKARICIDA na pčele i to onih koji se koriste protiv parazita varoe, Varroa destructor. I oni su toksični za pčele, iako u manjoj mjeri pa je i ovdje potreban oprez i strogo pridržavanje uputa za primjenu akaricida. Stoga ne treba nikoga čuditi činjenica da su znanstvenici KOLAPS PČELINJIH ZAJEDNICA već ranije povezali s primjenom brojnih pesticida (Maini S. et al.: „The puzzle of honey bee losses: a brief review.“ Bull Insectol 2010; 63(1):153-60). Osim putem hrane, pčele se mogu otrovati i – vodom! Pčele dakako, piju vodu kako bi održavale kontrolu tjelesne temperature. A u vodi mogu biti rezidue brojnih različitih akrokemikalija (pesticida).

 

Francisco Sanchez-Bayo i Koichi Goka u objavljenom znanstvenom dokumentu (2016.) navode slijedeće: „Broj pčelinjih zajednica medonosne pčele (Apis mellifera L.) u SAD-u smanjen je s 6 milijuna u 1947. godini (kada započinje primjena DDT-a) na manje od 3 milijuna u 2010. godini. Sličan trend opažen je i u Europi gdje je u Skandinaviji zabilježen pad za 14 posto a u središnjoj Europi čak za 25 posto u razdoblju od 1985. do 2005.“

 

U Francuskoj je 1990-ih godina zabilježeno masovno ugibanje pčela u razdoblju od 1994. do 1998. Već tada stručnjaci su sumnjali na insekticide iz grupe neonikotinoida, točnije na 'imidacloprid' te na fipronil. Naime, fipronil je bio dostupan na tržištu od 1993. a 'imidacloprid' od 1994. i pčelari su odmah bili suočeni s masovnim ugibanjem pčela. Stručnjaci su prvenstveno sumnjali na 'imidacloprid' ali tek kada je znanstveni tim Sveučilišta Exeter (University of Exeter) i Fera Science Ltd. proveo istraživanje, dokazana je visoka toksičnost fipronila za pčele. Fipronil je bio glavni uzrok masovnog ugibanja pčela u Francuskoj i to zbog njegove sposobnosti bioakumulacije (studiju objavio PNAS). Fipronil je insekticid širokog spektra iz grupe fenilpirazola, a uništava središnji živčani sustav kukaca, uključujući i pčela. U poljoprivredi se koristi od sredine 1990-ih, u SAD-u najviše protiv krumpirove zlatice i određenih vrsta štetnika pamuka koji su otporni na druge insekticide; koristi se mnogo i protiv mrava, termita i žohara. Fipronil je također i jedan od popularnih ektoparazitika u veterinarskoj medicini („Frontline“ protiv ektoparazita krpelja i buha kod pasa i mačaka). Nadalje, fipronil se koristi i u tretiranju sjemenskog materijala (sjemenja) u poljoprivrednoj proizvodnji. Podsjećam i na veliki skandal koji je 2017. potresao Europu, ali i Hong Kong i Južnu Koreju zbog ilegalne primjene fipronila u tretiranju grinja kod peradi i to nesilica zbog čega su milijuni jaja bili kontaminirani fipronilom: jaja su morala biti povućena s tržišta i uništena a skandal je tada bio zabilježen u 26 država Europe i 23 države izvan Europe.

 

U svijetu se događaju masovna uginuća pčela pa prema izvješću medija možemo saznati sljedeće: Pčelari u Južnoj Africi u regiji blizu Cape Towna zbog primjene fipronila u svrhu kontrole mrava izgubili su više od milijun pčela u studenom 2018. a prema dostupnim informacijama, u posljednjih 18 mjeseci to se dogodilo i u Kanadi, Meksiku, Argentini i Turskoj; 20 regija u Rusiji također je izvjestilo o masovnom ugibanju pčela a u kolovozu 2019. Brazil je izvjestio o masovnom uginuću pčela – 500 milijuna pčela uginulo je u tri mjeseca. Međutim, kada govorim o Europskoj unijii tada svakako moram istaknuti da je Europska unija zabranila primjenu tri insekticida iz grupe neonikotinoida – to su: 'imidacloprid' (Bayer Crop Science), 'clothianidin' (Takeda Chemical Industries & Bayer Crop Science) i 'thiamethoxan' (Syngenta) a zabranjeno je i korištenje fipronila na usjevima (EU Pesticides Database, https://ec.europa.eu).

 

Stoga svi sada nestrpljivo iščekujemo ISTINU o stvarnom uzroku pomora više od 60 milijuna pčela u Međimurju i nanesenoj šteti koja je zapravo neprocijenjiva iz razloga što se ovdje radi ne samo o masovnom pomoru pčela medarica, nego vjerojatno i o gubitku košnica i cjelokupnog inventara, a postoji opravdani strah da će se med i vosak morati uništiti itd. Tko će snositi odgovornost i hoće li itko biti kažnjen za ovaj EKOCID koji je, nema sumnje, prouzročio čovjek svojim neodgovornim ponašanjem?

 

Izvor:

 

1. Rajko Tomanić: „Masovno uginuće pčela u Međimurju! Proglašena prirodna nepogoda na dijelu područja Međimurske županije,“ 15. 6. 2020.; https://muralist.hr

2. Kristina Kos: „Zbog masovnog uginuća pčela u Međimurju, župan Posavec proglasio prirodnu nepogodu,“ 15. 6. 2020.; https://epodravina.hr

3. The Guardian: „Pesticides damage survival of bee colonies, landmark study shows,“ 29. 6. 2017.; www.theguardian.com

4. B. A. Woodcock, J.M. Bullock et al.: „Country-specific effects of neonicotinoid pesticides on honey bees and wild bees,“ SCIENCE, Vol. 356, 30. 6. 2017.;

5. Francisco Sanchez-Bayo & Koichi Goka: „Impacts of Pesticides on Honey Bees,“ 20. 5. 2016.; www.intechopen.com/books/

6. Philippe J. Holder et al.: „Fipronil pesticide as a suspect in historical mass mortalities of honey bees,“ Proceedings of the National Academy of Sciences/PNAS, 18. 12. 2018.; www.pnas.org

7. BBC: „Why 500 million bees have died in Brasil in three months?“ 20. 8. 2019.; www.bbc.com/news/

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.