Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Zadarski turnir u službi Velike Srbije

Europska Hrvatska ne može se otarasiti balkanskoga brloga

 
 
Narod, koji uvijek traži zaštitnika, nije vrijedan slobode.
(Ante Starčević)
 
Europska Hrvatska, koja je prvih šest mjeseci ove godine predstavljala Europsku uniju, podbacila je na svim razinama. U prijestolnici europske kulture u Rijeci, srpski ''umetnik'' postavio je petokraku na riječki neboder, a gradska uprava okitila ulice i trgove jugoslavenskim zastavama, pa je Republika Hrvatska bila predstavljena u znakovlju komunističke i jugoslavenske (ne)kulture u europskoj Hrvatskoj. Pretpostavimo, da je grad Krakov bio izabran za predstavljanje Europske kulture, bi li Poljaci postavili petokraku na neboder u Krakovu i izvjesili zastave krvavog okupatora – Sovjetskog Saveza. Sigurno tako nešto nitko se ne bi usudio ni glasno misliti. Hrvatska prošlost puna je suprotnosti i to većinom svojom krivnjom. Poljaci su svojim neprijateljima (Nijemcima i Rusima) prokrčili put da pobjegnu iz Poljske bez povratka, a Hrvati svoje neprijatelje mame da se ponovno vrate!
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/06/WolfDen.jpg
Komu je u interesu da Srbija uđe u Europsku uniju? Vlada RH trebala je održati skup ''regionalnih država'' s nakanom njihovog brzog ulaska u EU. Himbena Europa ponovno je pokušala gurnuti Hrvatsku u ''regionalnu (balkansku) zajednicu'', kako bismo nastavili krvariti u zagrljaju ''bratstva i jedinstva''. Božjom providnošću nije došlo do željenog skupa zbog koronavirusa, nego su državnici ''regiona'' preko elektronskih uređaja razgovarali i planirali kako bi čim prije proširili Europu istočno od rijeke Drine. Vlada Plenković-Pupovac imala je u ovom mandatu primarnu zadaću uvući Srbiju u Europsku uniju, bez izručivanja posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila koje su pobili u ratu u logorima smrti; povratak ukradene imovine, arhiva, umjetnina i nadoknadu za ratnu štetu. Postoji još jedna prirodna i povijesna prepreka. Naime, ćuprija na Drini nije mogla premostiti istočnu i zapadnu civilizaciju, stoga je car Teodozije  395. godine podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela – istočno i zapadno. Granica Istočnoga i Zapadnog Rimskog Carstva bila je  ijeka Drina, tako da je današnja Bosna i Hercegovina ušla u podneblje Zapadnoga Carstva. Svi imperijalistički nasrtaji s Istoka (Mongoli, Turci, Rusi i Srbi), koji su prešli granicu na Drini, vremenom su bili protjerani na istočnu stranu rijeke Drine i nikad se više nisu povratili, izuzev Srba, koji su pod okrivljen jugoslavenstva, dva puta prešli forbidden granicu na Drini, ali bili su protjerani u ''otadžbinu'' odakle su i došli. Ali još uvijek najveći neprijatelji hrvatskom narodu su njegovi ukućani.
 
Đokovićev turnir imao je Trojansku taktiku
 
Ništa pod nebeskim svodom nije slučajno. Sama ideja da se jedan takav športski turnir održi, veoma je smišljen politički čin. ''Turnirom  smo željeli poslati poruku ujedinjena i solidarnosti u regiji'', rekao je Đoković. Značajno je također da je Đoković u drugoj poruci iz Zadra  čestitao ''Crvenoj zvezdi'' na šampionskoj tituli. Treba pojasniti da njegova čestitka ima i drugu stranu. Zloglasni ratni zločinac ''kapetan'' Dragan Vasiljković, nakon izlaska iz Lepoglave, veličanstveno je  dočekan u Beogradu i promoviran u počasnim kapetanom ''Crvene zvezde''. To je: ''Prema pandžama naslikati lava, tj. po sitnom dijelu suditi o čitavoj pojavi". (Alkej)
 
''On (Novak) je nacionalist, kao i ja, i većina ljudi u Srbiji. Naša zemlja je Srbija, naša stranka je Srbija'', kazao je njegov otac Srđan. Novak je ''čedo'' iz miješanog braka: otac Srđan – Crnogorac, a majka  Dijana – Hrvatica. malo čudna kombinacija. U razgovoru s jednim prijateljem  (Židovom) htio je znati: ''Tko su Novakovi roditelji?'' Novine kažu: ''Otac mu je pravoslavac –  Crnogorac, a  majka katolkinja – Hrvatica.'' On na to reče: ''Pa, da je njega rodila Židovka nikada on ne bi bio Srbin''. Dakle, u Đokovićevoj obitelji nema ništa srpskog osim u (ne)razumu ili računici. Nitko ne dovodi u pitanje Đokovićev talent u tenisu i uspjehe diljem svijeta, ali njegove su političke nakane licemjerne, jer ne može reći da ima crnogorsko i hrvatsko podrijetlo/korijenje, stoga mu jugoslavenstvo najviše odgovara, a Srbima je svejedno, bio on Srbin ili Jugoslaven – samo neka je Srbija.
 
Opet, nije slučajno da se Đokovićeva turneja održala u Zadru, baš na krvavu obljetnicu atentata u beogradskoj skupštini  (20. lipnja 1928.) kada je Puniša Račić upucao hrvatske zastupnike: Stjepan Radić, Pavao Radić, Ivan Pernar, Đuro Basariček i Ivan Granđa. Isto takao, nije slučajno da je vlada Plenković-Pupovac zaboravila na odluku Hrvatskog sabora (2015.) da je 20. lipnja proglašen Dan sjećanja na  Lipanjske žrtve (1928.) Krešo Beljak, saborski zastupnik i predsjednik HSS-a, nije se sjetio Dana sjećanja! Kakve muke muče kosti pokojnog Stjepana Radića i poginulih zastupnika HSS-a sada, kad je Beljak na čelu njihove stranke, što je očita sprdnja HSS-u i Lipanjskim žrtvama. Međutim, naši (anti)fašisti nisu zaboravili proslaviti i položiti vijence u povodu  ''Dana antifašističke borbe''.
 
Tko će platiti velike troškove ovog sramotnog turnira?
 
''Troškove bruke u Zadru trebaju snositi Ivanišević i njegov srpski kolega. Ono što se u Zadru trebalo pretvoriti u 'svjetski teniski spektakl godine' pretvorio se neoprostivu 'hrvatsku sramotu godine'. Naime, Goran Ivanišević sa svojim srbijanskim Novakom Đokovićem prije svega u želi da i u vrijeme koronavirusa navodno zarade novac (sigurno nisu došli besplatno) bili su glavni organizatori i propagatori ovog turnira samo i isključivo zahvaljujući nepridržavanja uputa Stožera za civilnu zaštitu RH pretvorio u katastrofu i sramotu o kojoj danas piše 'cijeli svijet'. Osim što je to trebao biti 'svjetski spektakl u tenisu' to je na neki način trebao biti i turnir – bratstva i jedinstva.'' (Mladen Pavković, Hrsvijet.net, 22. 6. 2020.)
 

Rudi Tomić, Toronto

Povezane objave

Sudjelovanje Hrvata na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893.

hrvatski-fokus

Čuvaj se Žigmanovljeve raspodjele novca!

HF

Gustav Likan hrvatski umjetnik-slikar iz Srba

hrvatski-fokus

Književnost Hrvata po Žigmanovu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više