Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika
Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4.
Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Prema odluci Ustavnog suda broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine XI. izborna jedinica je neustavna. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ nema 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.
Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih izbora 2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.
Analiza izbora dokazuje da velike stranke gube predizbornim koaliranjem prepuštajući zastupnička mjesta marginalnim strankama koje samostalno ne bi prešle izborni prag. Tako je SDP poklonio na redovnim izborima za Hrvatski sabor održanim 8. studenog 2015. 14 zastupničkih mjesta, na prijevremenim izborima održanim 11. rujna 2016. godine 16 i na ovogodišnjim 9. Predizborno koaliranje s HSS-om na kojem je inzistirao Davor Bernardić SDP-a je omalovažavanje 380.649 potpisnika peticije za održavanje referenduma o izbornim pravilima i većine članova SDP-e. Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Samostalnim nastupom stranaka na redovnim izborima za Hrvatski sabor HDZ bi bio ostvario apsolutnu većinu. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje. Kvalitetnije bi bilo predstavljanje izbornih lista na radiju i televiziji.
RASPODJELA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE PO IZBORNIM JEDINICAMA PREMA IZMJENI RJEŠENJA O ZAKLJUČIVANJU POPISA BIRAČA MINISTARSTVA UPRAVE OD 1. SRPNJA
IJ |
P1 |
B1 |
B2 |
B3 |
B4 |
B5 |
B6 |
B7 |
I. |
– |
8.934 |
379 |
209 |
400 |
1.131 |
5.827 |
16.880 |
II. |
– |
11.278 |
906 |
88 |
4.874 |
2.486 |
3.260 |
22.892 |
VI. |
– |
21.976 |
256 |
164 |
758 |
2.690 |
5.130 |
30.974 |
VII. |
– |
21.281 |
276 |
352 |
289 |
867 |
5.432 |
28.497 |
Σ |
68.707 |
63.469 |
1.817 |
813 |
6.321 |
7.174 |
19.649 |
99.243 |
III. |
1.165 |
1.139 |
115 |
30 |
96 |
4.426 |
1.852 |
7.658 |
IV. |
28.801 |
22.998 |
6.583 |
40 |
1.685 |
2.704 |
1.969 |
35.979 |
V. |
36.628 |
28.650 |
1.575 |
557 |
1.559 |
2.779 |
2.179 |
37.299 |
VIII. |
17.789 |
17.044 |
710 |
15.446 |
369 |
2.063 |
11.508 |
47.140 |
IX. |
27.635 |
26.955 |
236 |
112 |
200 |
491 |
2.791 |
30.785 |
X. |
5.908 |
5.740 |
226 |
83 |
184 |
386 |
3.625 |
10.244 |
RH |
186.633 |
165.995 |
11.262 |
17.081 |
10.414 |
20.023 |
43.571 |
268.348 |
XI. |
– |
23.466 |
344 |
333 |
120 |
815 |
1.685 |
26.763 |
Σ |
– |
189.461 |
11.606 |
17.414 |
10.534 |
20.838 |
45.258 |
295.111 |
Oznake:
IJ = I. – X. = opće izborne jedinice,
P1 = broj pripadnika srpske nacionalne manjine po županijama popisan 2011. godine,
BXI. = broj registriranih birača nacionalnih manjina na izborima u XI. izbornoj jedinici 5. srpnja 2020. godine,
B1 = registrirani broj birača srpske nacionalne manjine na području općih izbornih jedinica prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva Uprave od 26. lipnja 2020. godine,
B2 = mađarske, B3 = talijanske, B4 = češke ili slovačke, B5 = romske ili: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i /ili židovske, B6 = bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i/ili slovenske, B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupni broj birača nacionalnih manjina registriran u općim izbornim jedinicama i
Σ = ukupni broj birača nacionalnih manjina u Hrvatskoj i inozemstvu.
RASPODJELA REGISTRIRANIH BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
IJ |
S |
B0 |
B7 |
B1 |
B2 |
ΔB |
p1 |
p |
I. |
– |
325.860 |
16.880 |
342.740 |
341.787 |
953 |
-6,73 |
– |
II. |
– |
367.522 |
22.892 |
390.414 |
387.890 |
2.524 |
6,24 |
– |
VI. |
– |
300.810 |
30.974 |
331.784 |
328.499 |
3.285 |
-9,71 |
– |
VII. |
– |
382.079 |
28.497 |
410.576 |
408.297 |
2.279 |
11,73 |
– |
Σ |
1.671.359 |
1.376.271 |
99.243 |
1.475.514 |
1.466.473 |
9.041 |
– |
88,28 |
III. |
400.981 |
341.920 |
7.658 |
349.578 |
347.715 |
1.863 |
-4,87 |
87,18 |
IV. |
349.577 |
281.781 |
35.979 |
317.760 |
312.592 |
5.168 |
-13,53 |
90,90 |
V. |
358.326 |
305.904 |
37.299 |
343.203 |
337.321 |
5.882 |
-6,60 |
95,78 |
VIII. |
414.357 |
329.007 |
47.140 |
376.147 |
372.573 |
3.574 |
2,36 |
90,78 |
IX. |
438.517 |
383.469 |
30.785 |
414.254 |
409.883 |
4.371 |
12,73 |
94,47 |
X. |
443.129 |
387.965 |
10.244 |
398.209 |
397.508 |
701 |
8,37 |
89,86 |
RH |
4.076.246 |
3.406.317 |
268.348 |
3.674.665 |
3.644.065 |
30.600 |
– |
90,15 |
XI. |
– |
158.079 |
26.763 |
184.822 |
28.790 |
156.032 |
– |
– |
XII. |
|
– |
– |
295.111 |
29.369 |
265.742 |
– |
– |
B |
– |
3.564.396 |
295.111 |
3.859.487 |
3.701.736 |
157.751 |
– |
– |
D |
387.244 |
– |
– |
349.094 |
– |
|
– |
– |
G |
428.005 |
– |
– |
385.839 |
– |
|
– |
– |
Oznake:
IJ = I. – X. = opće izborne jedinice,
Σ = zbroj podataka u stupcima za deset općih izbornih jedinica,
B0 = broj registriranih birača hrvatske nacionalnosti u izbornim jedinicama prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 01. srpnja 2020. godine,
B7 = B1 + B2 + B3 +B4 + B5 + B6 = ukupan broj birača nacionalnih manjina registriran po općim izbornim jedinicama,
B1 = B0 + B7 =ukupni broj birača po općim izbornim jedinicama prema Izmjeni Rješenja o zaključivanju popisa birača,
B2 = broj birača registriran na biralištima 5. srpnja 2020. godine, Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
ΔB = B1 – B2 = smanjenje broja birača registriran na izborima prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja,
D= donja granica broja stanovnika ili birača uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica,
G = gornja granica broja stanovnika ili birača uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja stanovnika 10 izbornih jedinica,
p1 = B1 /367.466,5 x 100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od srednje vrijednosti i
p = B1 / S X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godine.
Peta izborna jedinica ima preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika.
BROJ REGISTRIRANIH BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
NM |
P |
B1 |
B2 |
ΔB |
p2 % |
1. |
186.633 |
189.461 |
13.551 |
175.910 |
7,15 |
2. |
14.048 |
11.606 |
2.842 |
8.746 |
24,49 |
3. |
17.807 |
17.414 |
949 |
16.465 |
5,45 |
4. |
14.394 |
10.534 |
1.705 |
8.829 |
16,19 |
5. |
27.962 |
20.838 |
4.825 |
16.013 |
23,15 |
6. |
68.164 |
45.258 |
5.481 |
39.777 |
12,11 |
Σ |
329.008 |
295.111 |
29.353 |
265.740 |
9,95 |
Oznake:
NM = nacionalne manjine,
P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,
B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,
B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,
ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave i
p2 = B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.
ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA POSEBNU XII. IZBORNU JEDINICU 2020. GODINE
NM |
G |
V |
N |
Bi |
pi % |
1. |
13.551 |
13.228 |
323 |
11.253 |
5,94 |
2. |
2.842 |
2.807 |
35 |
2.807 |
24,19 |
3. |
949 |
890 |
59 |
890 |
5,11 |
4. |
1.705 |
1.694 |
11 |
1.514 |
14,37 |
5. |
4.823 |
4.772 |
51 |
3.745 |
17.97 |
6. |
5.477 |
5.421 |
56 |
1.725 |
3,81 |
Σ |
29.347 |
28.812 |
535 |
21.934 |
11,20 |
Oznake:
NM = nacionalne manjine,
G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,
V= važeći glasovi,
N= nevažeći glasovi,
Bi = broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina i
pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima.
Izabrani su: 1. Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.
ANALIZA BROJA DOBIVENIH GLASOVA KANDIDACIJSKIH LISTA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
I.J. |
N |
> 1% |
> 3 % |
> 4 % |
> 5 % |
> 1.400 |
I. |
20 |
8 |
6 |
6 |
6 |
8 |
II. |
19 |
9 |
7 |
5 |
5 |
9 |
III. |
18 |
9 |
7 |
5 |
5 |
9 |
IV. |
17 |
9 |
5 |
5 |
3 |
9 |
V. |
13 |
7 |
4 |
4 |
4 |
7 |
VI. |
19 |
8 |
6 |
5 |
5 |
8 |
VII. |
22 |
7 |
6 |
6 |
6 |
7 |
VIII. |
20 |
9 |
7 |
5 |
4 |
9 |
IX. |
17 |
9 |
7 |
4 |
4 |
9 |
X. |
16 |
8 |
6 |
6 |
5 |
9 |
Σ |
181 |
83 |
61 |
51 |
47 |
84 |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
N = broj kandidacijskih lista,
Σ = ukupni broj kandidacijskih lista po stupcima u deset općih izbornih jedinica,
> = više od naznačenog postotka od ukupno važećih glasova birača ili 1 400 glasova.
Analizom broja dobivenih glasova marginalnih izbornih lista, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1.400 pravovaljanih potpisa potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj propalih glasova i zbirna izborna lista bi bila manjeg formata. To bi bilo sukladno preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
ANALIZA REZULTATA IZBORA U OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
I. J. |
G |
V |
N |
P |
g |
g1 |
Zk |
Zg |
I. |
176.407 |
173.718 |
2.689 |
165.354 |
8.364 |
12.601 |
15 |
1 |
II. |
173.254 |
169.252 |
4.002 |
145.313 |
23.939 |
12.375 |
15 |
2 |
III. |
157.183 |
152.774 |
4.409 |
129.313 |
23.461 |
11.227 |
13 |
2 |
IV. |
142.358 |
138.993 |
3.365 |
112.703 |
26.290 |
10.168 |
12 |
3 |
V. |
144.560 |
140.832 |
3.728 |
130.447 |
10.385 |
10.326 |
12 |
1 |
VI. |
150.335 |
146.766 |
3.569 |
131.514 |
15.252 |
10.738 |
13 |
1 |
VII. |
194.719 |
190.471 |
4.278 |
178.383 |
12.088 |
13.909 |
16 |
1 |
VIII. |
158.230 |
154.518 |
3.712 |
125.731 |
28.787 |
11.037 |
13 |
3 |
IX. |
183.814 |
179.242 |
4.572 |
155.279 |
23.963 |
13.130 |
15 |
2 |
X. |
196.058 |
191.997 |
4.061 |
170.988 |
21.009 |
14.004 |
16 |
2 |
RH |
1.676.918 |
1.638.563 |
38.385 |
1.445.025 |
193.538 |
11.977 |
140 |
18 |
XI. |
28.768 |
28.410 |
358 |
17.905 |
10.863 |
9.589 |
2 |
0 |
XII. |
29.347 |
28.812 |
535 |
21.934 |
6.878 |
3.742 |
2 |
0 |
Σ I. – XII. |
1.735.033 |
1.695.785 |
39.278 |
1.484.864 |
211.279 |
– |
– |
18 |
Oznake:
I.J.= izborna jedinica,
G = ukupan broj glasova,
V= važeći glasovi,
N= nevažeći glasovi,
P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista,
g1 = broj glasova po zastupniku,
g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,
zk = broj zastupnika koji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset izbornih jedinica i
Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.
Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. izborne jedinice ovi izbori nisu regularni.
BROJ GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA
I.J. |
HDZ… |
SDP… |
DP |
MOST |
MOŽ. |
STRIP |
HNS |
REF. |
I. |
49.202 |
38.701 |
15.586 |
14.134 |
36.702 |
11.029 |
334 |
311 |
II. |
58.046 |
41.619 |
22.865 |
13.395 |
9.388 |
5.970 |
951 |
5.475 |
III. |
45.038 |
57.557 |
9.528 |
4.234 |
5.124 |
5.642 |
8.835 |
8.355 |
IV. |
61.204 |
28.479 |
23.020 |
6.705 |
3.020 |
2.961 |
6.423 |
346 |
V. |
67.345 |
27.079 |
27.878 |
8.145 |
2.097 |
2.305 |
567 |
537 |
VI. |
55.574 |
35.565 |
16.193 |
10.267 |
13.915 |
5.426 |
792 |
0 |
VII. |
68.401 |
46.722 |
18.086 |
12.997 |
19.949 |
12.228 |
847 |
568 |
VIII. |
34.794 |
68.808 |
7.244 |
8.999 |
13.130 |
5.592 |
713 |
375 |
IX. |
85.075 |
30.823 |
21.353 |
18.028 |
4.388 |
4.761 |
779 |
532 |
X. |
78.451 |
39.292 |
19.740 |
23.149 |
8.251 |
10.356 |
1.486 |
299 |
Σ |
603.103 |
414.615 |
181.492 |
120.052 |
115.961 |
66.270 |
21.727 |
16.798 |
Z |
63 |
41 |
16 |
8 |
7 |
3 |
1 |
1 |
Zk |
62 |
43 |
16 |
8 |
7 |
3 |
1 |
0 |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista i
Zk = korigirani broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica.
KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIČKIH MJESTA POBJEDNIČKIH LISTA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA
I.J. |
HDZ… |
SDP… |
DP |
MOST |
MOŽ. |
STRIP |
HNS |
REF. |
I. |
5 |
4 |
1 |
1 |
3 |
1 |
0 |
0 |
II. |
6 |
4 |
2 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
III. |
5 |
6 |
1 |
0 |
0 |
0 |
1 |
0 |
IV. |
7 |
3 |
2 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
V. |
7 |
2 |
3 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
VI. |
6 |
4 |
1 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
VII. |
6 |
5 |
2 |
1 |
1 |
1 |
0 |
0 |
VIII. |
3 |
8 |
0 |
1 |
1 |
0 |
0 |
0 |
IX. |
9 |
3 |
2 |
1 |
0 |
0 |
0 |
0 |
X. |
8 |
3 |
2 |
2 |
1 |
1 |
0 |
0 |
Σ |
62 |
43 |
16 |
8 |
7 |
3 |
1 |
0 |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica,
Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,
Z = broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista i
Zk = korigirani broj osvojenih zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset izbornih jedinica.ž
KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KAO KOLIČNIK BROJA VAŽEĆIH GLASOVA U IZBORNIM JEDINICAMA I PROSJEČNOM BROJU VAŽEĆIH GLASOVA PO ZASTUPNIKU U DESET ZBORNIH JEDINICA OD 2000. DO 2020. GODINE
I.J. |
2000. |
2003. |
2007. |
2011. |
2015. |
2016. |
2020. |
I. |
14 |
15 |
14 |
14 |
15 |
15 |
15 |
II. |
15 |
15 |
15 |
15 |
15 |
14 |
15 |
III. |
14 |
14 |
14 |
14 |
13 |
13 |
13 |
IV. |
13 |
12 |
12 |
12 |
12 |
12 |
12 |
V. |
14 |
12 |
12 |
13 |
12 |
12 |
12 |
VI. |
13 |
13 |
14 |
13 |
13 |
13 |
13 |
VII. |
14 |
15 |
15 |
15 |
16 |
16 |
16 |
VIII. |
14 |
14 |
14 |
14 |
13 |
13 |
13 |
IX. |
14 |
14 |
15 |
15 |
15 |
15 |
15 |
X. |
15 |
16 |
15 |
15 |
16 |
16 |
16 |
XI. |
6 |
4 |
5 |
1 |
2 |
2 |
2 |
z |
146 |
144 |
145 |
141 |
142 |
142 |
142 |
Oznake:
I.J. = izborna jedinica i
Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.
Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.
Broj zastupnika koji su izabrani u XI. (posebnoj) izbornoj jedinici jest 2 na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
