Hrvatski Fokus
Društvo

Dubrovački humor (2)

Šale i pošalice u fondu Ernesta Katića

 
 
U kutiji broj 18 nalazi se niz sjajnih satira pod signaturom G – 6, a odnosi se na Osobni fond Ernesta Katića, DADU 276. Ono što je napisao Pepo ili Pijerko Bona na „Negjelja pobjed na Brsaljama“ pršti duhom i duhovitošću, ali mi nije toliko zanimljivo kao „Pet Župski(je)h hvala“. U Drugoj „hvali“ preporuča osobi da se okane djevojčica i da kultivira (koltivaj) g..icu, te ga hvali da poznaje „botaniku počmi od busa svu je pozna do kupusa“.
U Trećoj „hvali“ neki Bakarolo (barkariol? tj. lađar), ćopav, jadan koji jedva smuče gnjile kosti „ne sramiš se proći Placom (Stradunom, ali i trgom općenito) ludi đedo s takvom facom, Nego šnjuriš (šnjur, plava riba?) kotulice (haljinice). Kako kučak (pas) prepelice“.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/08/238719636.jpg
I eto rugaju se nesretnom starcu da bludnost dune (gasi). Pripišavajući kantune. (nije bilo puno javnih zahoda, i pijanci su noću mokrili u kutovima mračnih ulica).
Prati doma autoritati (vlasti) ko gvardijan od sanitati…
I glumeći skladnost „liže o(l)tare“, sjedi u podne ispod Divone (Sponze) i čeka da ura zvone. Što tu čini grdi Lero (zvekan, obješenjak). To je svakome un mistero (misterij).
Dalje opisuje jadnika da teško hodi na neki besplatni objed – „Ko kad tovar vuče breme“. Četvrtog „mladića“ naziva Makiavelo vuče stari.
Vele ti si okušo stvari! I vidio u tvoje doba. Što nije viđela hudoba! Ukopo si tri kraljevstva i ovo malipašnoga miesta.
Povonjo (pomirisao) si Republiku… Pričeko si Đakobine (misli se na Francuze, tj. jakobince).
Pod sadašnjim gospodarom zagrnuo si se tabarom (Sandra Tamaro tvrdi da je to istromletački romanizam za dugi kaput i kabanicu, riječ se rabila i u Kotoru, vidi tekst „Uskok Janko“, op., T.T.).
I na krvi svoje braće na Komuni kupio gaće (hlače).
Svakomu si Bogu klanjo. Svakoga si lišo(?) planjo.
S demokracijom od junaka. S vlastelom na prstenaka (misli li na prstenovanje golubova ili na igru alke? Ili na prst prstenjak, blizak kao prst i nokat?)
Popovima davo prezu. S vragovima trato rezu (tratati, častiti).
Što je preza, ta li prezzo – cijena, a reza na vratima?
Sveđ ko galeb na vrh bove (plutače). Sad uživaš blago u miru
…Podrugivaš sad se puku… Jaoh se tebi i tvojema
Da škrpjunstvo (mala bodljiva grabežljiva riba uzobalna slična škrpini) dođe ovema (teško je shvatiti igru riječi, je li čovjek bio špiju, škrt, ili prilivoda?)
Bilješka sa strane na talijanskome: Mateo Vujnović, umirovljeni općinski tajnik, strog, strastan, pun talenta… Umro u Dubrovniku 1881. g., “naslikan na ovaj način“.
Peta „hvala“ ide don Ivanu (don Giovanni)
„Quante pene, quanti affami) koliko boli koliko gladi
Za dosteći hljebac kruha. Za ne življet kako muha
Niko od tebe ne zna bolje sve te tuge i nevolje
 
Sa divizom (motom) – „lingua e schiena“ (jezik je leđa, možda i asocijacijalan hijenu?) (beskralježnjaštvo, obično se govorilo lingua e scienzia, jezik je znanost – u Dubrovniku je šijenca učen čovjek, ali i migoljiv).
Paka s orlom (carski znak) na klobuku – Zamočio si ruke u muku (muka je brašno, misli se na onu upala mu sjekira u med, ta izreka zna djecu rasplakati jer je shvaćaju doslovno, op., T.T.).
Ti si pačjer kundurica (mirotvorac ogovarala i zabadala).
Prokurator udovica  Orakuo djevojački (orakul je u staroj Grčkoj proročište; ovdje ironično autoritet, nepogrješivi sudac).
Kum čifutski (hebrejski), turski, vlaški.
Ti refugium peccatorum (utočište grješnika)
Consolatio afflictorum (utjeho paćenika)
Nedostojnih trumba (truba) hfala (hvala)
Plakavica od funerala (sprovoda)
I sa svakijem sveđ bez lica Minčetarska šmiglinica (znači da hvali nedostojne, da je bez obraza, da je k. sin).
(ispod utvrde Minčete, šmigla je prostitutka, šmiglinice se ovdje ne može odnositi i na kćeri oslobođenih robinja)
Dolazi li riječ od njem. Schmigl – prljav?)
Tebe nose na (nečitko – takujinu?)
Kamaleonta (kameleona) u paletunu (ljetno odijelo, sako)
Poglavari do jednoga. Što nije bez razloga.
Ruka ruku… obje facu (lice). Ti sve poznaš tant e mieux (fr. toliko bolje).
Dalje navodi da ga nije strah od gladi i rata i vragutabata „jer kopajuć tuđi dolac nakrco se tvoj tobolac“.
I svakoga iza bala. Sveđ si ispluto (za izmet se kaže da pluta na vodi, op., T.T.), gnusna hala (prljavština).
Rijet u kratko tvoje hfale (f namjesto v!). Nijesu muke vjeruj male. Zašto ću ti rijet još jednu Upiši je ko posljednu.
Taka faca, mlada, stara. Sveđ je faca od tigara.
Ivan Galjuf (Giovanni Gagliuffi), neput čuvenog Marka Faustina, umro u Ateni 1890.(?)
Stric (dundo) mu Marko Faustin je bio ambiciozan svećenik koji je odbacio halju i pridružio se framasonima u Italiji postavši Sveučilišni profesor. Kada je vaga stala na stranu „reakcije“ postao je urotnik kontra Francuza i skrasio se kao učitelj latinskoga i zabavljač vlastele na Napuljskom dvoru.
 

Teo Trostmann

Povezane objave

Vojnike na granici s BiH Božinović treba nagraditi

hrvatski-fokus

AFORIZMI – Zašto roda ne voli roditi?

HF

Boja tišine

hrvatski-fokus

AFORIZMI – Sve naše moralne vertikale

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više