Trošimo li previše na lijekove?

Bolnice gomilaju dugove, a veledrogerije strpljivo čekaju

Vlada je nedavno najavila sustavno rješavanje problema dugovanja bolnica prema veledrogerijama. U ovom se osvrtu, nakon kratke analize potrošnje lijekova u Hrvatskoj, ističe neophodnost postojanja detaljnijih i transparentnijih statističkih podataka o rashodima u hrvatskom zdravstvu, osobito za bolničku zdravstvenu zaštitu. Osim toga, nužno je analizirati tržište posebno skupih lijekova i istražiti načine kontrole stalnog porasta javnih izdataka za lijekove bez da se pritom naruši kvaliteta zdravstvene zaštite.

Prema nedavnom dogovoru predstavnika Vlade i veledrogerija, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) bolnicama će uplatiti 500 mil. kn iz Državne riznice s ciljem podmirenja dijela dugovanja veledrogerijama koja prema posljednjim dostupnim podacima iznose više od 4,2 mlrd. kn.

Već je ustaljena praksa da bolnice gomilaju dugove, a veledrogerije strpljivo čekaju (i dočekaju) intervenciju Ministarstva financija. Institut za javne financije je prije dvije godine objavio analizu tržišta lijekova i financijskog položaja farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj. Naglašeno je da bolnice moraju smanjiti dospjele nepodmirene obveze racionalnim poslovanjem, ali i da je potrebno obaviti analizu poslovanja poduzeća iz područja veleprodaje i maloprodaje lijekova (osobito ljekarni).

U spomenutoj je analizi objašnjeno kako funkcionira tržište lijekova u Hrvatskoj, osobito način određivanja cijena lijekova, a ovdje ćemo se ponovno ukratko osvrnuti na potrošnju lijekova. Podatke o potrošnji lijekova u Hrvatskoj moguće je pronaći u godišnjim izvješćima HZZO-a i Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). HZZO objavljuje podatke o izdacima za lijekove na recept i posebno skupe lijekove, dok HALMED prati ukupan promet lijekova.¹ Prema neslužbenim podacima, ukupna potrošnja lijekova u 2019. iznosila je 7,6 mlrd. kn. Izdaci HZZOa za lijekove, prema objavljenom godišnjem izvješću, bili su 5,6 mlrd. kn. Izdvajamo neke trendove za razdoblje 2014.-2019. i dodatne pokazatelje iz izvješća HALMED-a:

 potrošnja lijekova (u kn) u promatranom je razdoblju rasla, a naročito je velik porast udjela posebno skupih lijekova u ukupnim izdacima HZZO-a za lijekove (s 16 % u 2014. na 34 % u 2019.);

 udio izdataka za lijekove HZZO-a u ukupnim rashodima HZZO-a za zdravstvenu zaštitu povećao se s 19 % na 24 %;

 udio ukupne potrošnje lijekova u BDP-u porastao je s 1,5 % na 1,9 %;

 oko tri četvrtine ukupne vrijednosti potrošnje lijekova odnosi se na izdatke za lijekove koje financira HZZO;

 udio izdataka za bezreceptne lijekove u ukupnoj potrošnji lijekova u 2018. bio je 8 %;

 bolnička potrošnja lijekova čini oko 40% ukupne vrijednosti potrošnje lijekova (HALMED-ovo izvješće za 2018.);

 lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori u 2018. činili su jednu četvrtinu ukupne potrošnje lijekova (u kn) i imaju najveći porast potrošnje.

Porast izdataka za posebno skupe lijekove ne iznenađuje jer se na tržištu javlja sve veći broj novoregistriranih inovativnih lijekova koji su vrlo skupi, a HZZO ih sve više uvrštava na listu lijekova koji se financiraju iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ujedno raste i broj korisnika tih lijekova. Svim će zemljama u budućnosti biti izazov omogućiti ih pacijentima, a ujedno pritom i obuzdati porast rashoda te osigurati da odabrani lijekovi imaju dobre kliničke rezultate u odnosu na potrošen novac, odnosno da je njihova primjena opravdana. Potrošnju lijekova u Hrvatskoj korisno je promatrati u međunarodnom kontekstu. Podaci OECD-a o potrošnji lijekova ne sadrže bolničku potrošnju te bi položaj Hrvatske i ostalih zemalja zasigurno bio drugačiji kad bi se i ta stavka uključila, no bez toga je Hrvatska na dnu zemalja Europske unije s 388 USD po stanovniku (prema paritetu kupovne moći). Samo Danska ima manju potrošnju (339 USD), a na vrhu ljestvice je Njemačka s 844 USD po stanovniku. Danska i Nizozemska prema gospodarskoj razvijenosti odudaraju od skupine zemalja s najmanjom potrošnjom, a obje su ujedno provele i mjere racionalizacije potrošnje lijekova.

No, analizira li se udio potrošnje lijekova u ukupnim rashodima za zdravstvo (također bez uključivanja bolničke potrošnje lijekova), tada je Hrvatska u gornjem vrhu ljestvice s relativno visokim udjelom od 21 %. Prednjači Bugarska, a na dnu su opet Danska i Nizozemska. Slično je i s udjelom potrošnje lijekova u BDP-u (bez bolničke potrošnje) koji je za Hrvatsku 2018. iznosio 1,4 %, otprilike kao u Portugalu, Španjolskoj i Rumunjskoj, dok je u Danskoj i Nizozemskoj iznosio 0,7 %.

Porast potrošnje lijekova sam po sebi nije problem. Potražnja za lijekovima raste zbog sve raširenijih kroničnih bolesti, starenja stanovništva i pojave novih mogućnosti liječenja. No, važno je istražiti kako optimalno koristiti sredstva za lijekove, odnosno provjeriti efikasnost lijeka u odnosu na njegovu cijenu, a to je cilj farmakoekonomike koja u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena. Prema istraživanju na uzorku zemalja OECD-a, moguće mjere ograničavanja porasta potrošnje lijekova su: 1) smanjivanje proizvođačkih cijena lijekova; 2) rezanje veleprodajnih i maloprodajnih marži; 3) veća participacija korisnika u plaćanju cijene lijeka; 4) revidiranje načina određivanja cijene lijekova; 5) praćenje učinaka lijekova i uzimanje toga u obzir prilikom ponovnog određivanja cijena; 6) prebacivanje na generičke lijekove kad god je moguće, itd.

Osim navedenih preporuka za Hrvatsku je osobito važno i da HZZO počne objavljivati više detaljnih podataka o rashodima za zdravstvenu zaštitu – ponajprije bolničku. Također je potrebno istražiti tržište posebno skupih lijekova i provjeriti u kojoj se mjeri koriste generički lijekovi koji su troškovno efikasniji. S obzirom da Hrvatska ne stoji dobro prema zdravstvenim pokazateljima poput stope smrtnosti od raka i kardiovaskularnih bolesti, čini se kako je ključno više raditi na ranom otkrivanju i prevenciji bolesti, što bi također utjecalo na visinu potrošnje lijekova. Pravo pitanje nije trošimo li previše ili premalo nego trošimo li učinkovito, a ranije je istraživanje pokazalo kako postoje brojne neučinkovitosti u hrvatskom zdravstvu.

Bilješka:

1. Potrošnja lijekova koju objavljuje HALMED temelji se na podacima o prometu lijekova iz svih ljekarni, uključujući bolničke, te specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima u Hrvatskoj. Za razliku od podataka HZZO-a, ona uključuje i bezreceptne lijekove (OTC – over the counter), ali i lijekove na recept koji nisu na listi HZZO-a.

Marijana Bađun, Institut za javne financije