Nezakonito odstupanje broja birača

"Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a promijenila Ustav u travnju 2010.

 

 

UTJECAJ NEJEDNAKOSTI BIRAČKOG GLASA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 3. SIJEČNJA 2000. DO 5. SRPNJA 2020.

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset  općih izbornih jedinica. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-a i SDP-a je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja važećih glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.

Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a. Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena  SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru od 2003. godine, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas kandidacijskoj listi i /ili kandidatu uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.

 

Peta izborna jedinica imala je na izborima 5. srpnja 2020. godine preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika. Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine o nezakonitom odstupanju izbornih jedinica većim od ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

 

Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.

Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

 

Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a.

Plenković kao bivši i budući predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navela je dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navodi Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke nacionalne manjine ili dijaspore po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.

 

Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom", a predsjednik VRH Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom". Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative "Narod odlučuje". Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi "Glasujmo imenom i prezimenom". Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje  te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.

 

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA

 

God.	S	ΔS	P	ΔP	p
2001.	4.437.460	0	3.505.533	0	79,00
2011.	4.284.889	152.571	3.487.034	18.499	81,38
2012.	4.267.558	169.902	3.478.171	27.363	81,50
2013.	4.255.689	181.771	3.474.453	31.080	81,64
2014.	4.238.389	199.071	3.468.447	37.086	81,83
2015.	4.203.604	233.856	3.449.154	56.379	82,05
2016.	4.174.349	263.111	3.435.425	70.108	82,30
2017.	4.124.531	312.929	3.395.979	109.554	82,34
2018.	4.087.843	349.617	3.377.287	128.246	82,62
2019.	4.065.300	369.960	3.367.055	138.478	82,28

 

Oznake:

S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) (https:// www.dzs.hr) sredinom godina od 2012. do 2018. godine,

ΔS = S₁ – S_i = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,

P = broj punoljetnih stanovnika;

ΔP = P₁ -P_i = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i

p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.  

 

II. KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2020. GODINE

 

Datum	B1	ΔB1	Δt	B2	ΣB	B1 – P
29.10. 1995.  ZD	3.634.233	–	–	398.839	4.033.072	128.700
13.04.1997.   ŽD	3.664.693	30.460	532	0	3.664.693	159.160
03.01. 2000.  ZD	3.882.448	217.755	995	360.110	4.242.558	376.915
23.11.  2003.    S	3.974.545	92.097	1.420	396.617	4.371.162	469.012
25.11. 2007.     S	4.073.630	99.085	1.463	404.950	4.478.580	568.097
04. 12.2011.     S	4.092.493	18.863	1.470	411.758	4.503.895	605.459
08.11. 2015.     S	3.759.844	-332.649	1.435	28.944	3.788.788	310.690
11.09. 2016.     S	3.742.546	-17.298	308	21.208	3.763.754	307.121
05. 07. 2020. RM	3.674.695	-67.851	1.393	184.786	3.859.481	307.640

 

Oznake u tablici:

ΔB  = B_1i+1 – B_1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,

Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,

P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine (I. tablica) i 

B₁ – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od  1995. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a za 2011. godinu između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a za sredinu godina.

Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača.

S = izbori za Hrvatski sabor, 

ZD = izbori za Zastupnički dom,

ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i

RM = broj birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 26. lipnja 2020.

 

III. ANALIZA REZULTATA IZBORA U IZBORNIM JEDINICAMA 2020. GODINE

 

I. J.	B	G	V	N	P	g	Zg	Zk
I.	341.787	176.407	173.718	2.689	165.354	8.364	1	15
II.	387.890	173.254	169.252	4.002	145.313	23.939	2	15
III.	347.415	157.183	152.774	4.409	129.313	23.461	2	13
IV.	312.592	142.358	138.993	3.365	112.703	26.290	3	12
V.	337.321	144.560	140.832	3.728	130.447	10.385	1	12
VI.	328.499	150.335	146.766	3.569	131.514	15.252	1	13
VII.	408.297	194.719	190.471	4.278	178.383	12.088	1	16
VIII.	372.573	158.230	154.518	3.712	125.731	28.787	3	13
IX.	409.883	183.814	179.242	4.572	155.279	23.963	2	15
X.	397.508	196.058	191.997	4.061	170.988	21.009	2	16
Σ	3.643.765	1.676.918	1.638.563	38.385	1.445.025	193.538	18	140
XII.	29.369	29.347	28.812	535	21.934	6.878	0	2
RH	3.673.134	1.706.265	1.667.375	38.920	1.466.959	200.416	18	142
XI.	28.790	28.768	28.410	358	17.905	10.863	0	2
Σ I. – XII.	3.701.924	1.735.033	1.695.785	39.278	1.484.864	211.279	18	144

 

Oznake:

I.J.= izborna jedinica,

Σ₁₀ = zbroj podataka u stupcima tablice deset općih izbornih jedinica, RH = zbroj podataka u stupcima tablice za deset općih i XII. izbornu jedinicu,

Σ₁₂ = zbroj podataka u stupcima tablice za svih dvanaest izbornih jedinica,

B = registrirani broj birača  na izborima po izbornim jedinicama,

G = ukupan broj glasova,

V= važeći glasovi,

V_i = broj važećih glasova izbornih jedinica od prve do desete,

N= nevažeći glasovi,

P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista,

g₁ = broj glasova po zastupniku,

g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,

Z_k = V_i / V x 140 = korigirani broj zastupnika izbornih jedinica i

Z_g= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.

 

Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastuplje u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.

Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.

Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( "Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").

Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima.

Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.

 

IV. BROJ DOBIVENIH GLASOVA POBJEDNIČKIH LISTA NA IZBORIMA 2020. GODINE

 

I.J.	HDZ…	SDP…	DP	MOST	MOŽ.	STRIP	HNS	REF.
I.	49.202	38.701	15.586	14.134	36.702	11.029	*334	*311
II.	58.046	41.619	22.865	13.395	9.388	*5.970	*951	*5.475
III.	45.038	57.557	9.528	*4.234	*5.124	*5.642	8.835	8.355
IV.	61.204	28.479	23.020	*6.705	*3.020	*2.961	*6.423	*346
V.	67.345	27.079	27.878	*8.145	*2.097	*2.305	*567	*537
VI.	55.574	35.565	16.193	10.267	13.915	*5.426	*792	–
VII.	68.401	46.722	18.086	12.997	19.949	12.228	*847	*568
VIII.	34.794	68.808	*7.244	8.999	13.130	*5.592	*713	*375
IX.	85.075	30.823	21.353	18.028	*4.388	*4.761	*779	*532
X.	78.451	39.292	19.740	23.149	*8.251	10.356	*1.486	*299
Σ	603.103	414.615	181.492	120.052	115.961	66.270	21.727	16.798
Z	63	41	16	8	7	3	1	1
Zk	62	43	16	8	7	3	1	0

 

Oznake:

I.J. = izborna jedinica,

Σ = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,

Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista prema izvještaju DIP-a,

Z_k =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih listakoji odgovara korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama i

* lista nije prešla izborni prag u izbornoj jedinici.

 

Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.

 

V. KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KAO KOLIČNIK BROJA VAŽEĆIH GLASOVA U IZBORNIM JEDINICAMA I PROSJEČNOG BROJA VAŽEĆIH GLASOVA PO ZASTUPNIKU U DESET OPĆIH ZBORNIH JEDINICA OD 2000. DO 2020.

 

I.J.	2000.	2003.	2007.	2011.	2015.	2016.	2020.
I.	14	15	14	14	15	15	15
II.	15	15	15	15	15	15	15
III.	14	14	14	14	13	13	13
IV.	13	12	12	12	12	12	12
V.	14	12	13	13	12	12	12
VI.	13	13	13	13	13	13	13
VII.	14	15	15	15	16	16	16
VIII.	14	14	14	14	13	13	13
IX.	14	14	15	15	15	15	15
X.	15	16	15	15	16	16	16
XI.	6	4	5	1	2	2	2
z	146	144	145	141	142	142	142

 

Oznake:

I.J. = izborna jedinica i

Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.

Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V₁ = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice V_i i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Z_i = V_i / V₁ = V_i / V x 140. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.

 

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.

Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu "antifašističke" diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.

 

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva