Hrvatski Fokus
Gledišta

Milanović i Šeks su u pravu

Na prošlim predsjedničkim izborima bilo je preko 300 tisuća birača više od broja punoljetnih stanovnika

 
 
Predsjednika Republike Zorana Milanovića ne treba opozvati što je na obilježavanju Dana državnosti samo sudjelovao na polaganju vijenca na groblju Mirogoju i ustvrdio da je riječ o predizbornom skupu i obećanju jedne političke garniture, kako traži Vladimir Šeks, nego zato što je zajedno sa Šeksom grubom manipulacijom brojem birača spriječio referendumsko izjašnjavanje o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski saboru. U pravu je predsjednik Republike "slučajne države" da za Šeksa nitko nikad nije glasao i da je jedan od vrlo negativnih likova u zadnjih 30 godina.  Iza njega je ostao jedan vrlo teško izbrisiv institucionalni nered. Neka institucije pokrenu istragu o odgovornostima za zločine u Osijeku za vrijeme rata. Za to su mnogi bili pred sudom. Možda ne pravi. Bio je jasan Milanović.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2020/09/izbori_rh_13.jpg
Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice u 6. sazivu Hrvatskog sabora prof. dr. sc. Andrija Hebrang je nakon smrti simbola obrane Siska i Banovine generala Đure Brodarca u osječkoj bolnici izjavio da Hrvatska ide u krivom smjeru. "Antifašistička" koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-e i SDP-e je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina a od 2003. godine samovoljom "antifašističke" koalicije 8. Neka nama članovima Inicijative za poštene i transparentne izbore profesor Hebrang odgovori zašto je HDZ pristao ustavnim promjenama 2010. godine na smanjenje broja zastupnika dijaspore na 3 i ukidanje cenzusa za valjanost referenduma.
Zastupnici Hrvatskog sabora dosad nisu spomenuli rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je Europski parlament 19. rujna 2019. osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
 
GLASUJMO NA IDUĆIM LOKALNIM IZBORIMA ZA KANDIDACIJSKE LISTE I KANDIDATE KOJI SE ZALAŽU ZA NEPOSREDNU DEMOKRACIJU I LUSTRACIJU SURADNIKA REPRESIVNOG APARATA ZLOČINAČKOG REŽIMA PROVJERENIH STALJINISTA! 
 
Ustav Republike Hrvatske
Članak 1.
 
1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.
2.  U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.
3.  Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.
 
Dosta nam je 20 godina "antifašističke" diktature: Stjepana Mesića, Ive Josipovića, Josipa Manolića, Budimira Lončara, Mate Granića, Jadranke Kosor, Vladimira Šeksa – Sove, Branka Bačića, Zorana Milanovića, Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Davora Božinovića i drugih iz Šeksovog tajnog gremija! Glasanjem 5. srpnja mogli smo promijeniti paradigmu vladanja Hrvatskom! Dosta nam je korumpiranih političara i sudaca! Prosvjedom zatražimo  promjene Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o referendumu te za lustraciju suradnika represivnog aparata bivše države!  Dosta nam je potrošenih političara! Stranke "Antifašističke" koalicije HDZ-SDP i njihovi sateliti su od 3. siječnja 2000. godine glasovanjem u Hrvatskom saboru gušile neposrednu demokraciju i sudjelovale u izbornim prijevarama poput izbora Ive Sanadera za predsjednika HDZ-e i Stjepana Mesića za predsjednika Republike. Iskažimo građanskim neposluhom nepovjerenje "antifašističkoj"  interesnoj zajednici i vladavini etnobisnismena poput: Milorada Pupovca, Furija Radina, Veljka Kajtazija, Vladimira Bileka i drugih "zastupnika nacionalnih manjina"!
 
Prema izjavi bivšeg ministra unutrašnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju sređivanje Registra birača provjeravanjem prebivališta kojim je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine trebalo izbrisati 269.516 birača te tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,2 i 3,3 milijuna birača. 
 
Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" i "Narod odlučuje" su 2014. i 2018. godine skupile dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP i njihovih satelita te zastupnika nacionalnih manjina ("etnobiznismena" na čelu s Pupovcem i Radinom) i Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma.
Građanska inicijativa "Narod odlučuje" ima  više od 10 % valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio sa 4.042.522 na 3.817.092 odnosno za 225.430 birača za samo 251 dan? Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić  je tijekom izborne kampanje izjavio: " Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa". "Normalno" je i s "karakterom" da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Zna se! "Normalno" je da je bivša predsjednica Republike ignorirala mišljenje posebnog savjetnika za demografiju i šutnjom odobravala: Milanovićeve, Baukove, Grbinove, Plenkovićeve, Jandrokovićeve, Kuščevićeve, Šeparovićeve i laži bivše predsjednice Ustavnog suda 2014. godine Jasne Omejec o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj 21. rujna 2014. i 13. svibnja 2018. godine.
Novoizabrani slučajni predsjednik Republike "slučajne države" Zoran Milanović je organizirao gušenje neposredne demokracije 2014. godine, a bivša  predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović je kao predsjednica Republike propustila osuditi taj udruženi zločinački poduhvat = puč! Kao članovi Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici idućeg saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i  "Narod odlučuje" tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
2.  izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora dvokružnim mješovitim izbornim sustavom (60 razmjernim i 60 većinskim izbornim sustavom ) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine,
3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava,
4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i/ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje 100 birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021. godine,
9. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
10. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
11. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i
12. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva.
 
Građanska inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” je od 21. rujna do 5. listopada 2014. godine skupila 380.649 potpisa na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima. "Antifašistička" koalicija je predvođena novoizabranim predsjednikom Republike "slučajne države" Zoranom Milanovićem udruženim zločinačkim pothvatom grubom manipulacijom registrom birača spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i time uz pomoć ustavnih sudaca prekršila I. članak Ustava Republike Hrvatske.
 
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 25. svibnja do 21. rujna 2014. godine povećao za 281.739 birača za samo 119 dana neka dokažu poštovani ustavni sudci, bivši ministar uprave Arsen Bauk i savjetnički trustovi mozgova svih stranaka koje su spriječile referendume za promjenu izbornog zakonodavstva? Kako su ustavni sudci mogli zabraniti referendumsko izjašnjavanje na temelju krivotvorene isprave o 4.042.522 birača na dan 21. rujna 2014. godine koju je potpisao bivši ministar Arsen Bauk, a potvrdili su ustavnost i zakonitost provedenih drugih izbora za EU parlament na kojima je bilo registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača? Na lokalnim izborima održanim 15. svibnja 2005. godine područje IX. izborne jedinice imalo je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine, a Hrvatska je imala 4.009.201 registriranih birača odnosno 503.668 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a 21. rujna 2014. godine 574.075.  
 
Ustavni sudci su svojom odlukom pokazali da služe političkoj kasti. Na moj zahtjev da mi Hrvatski sabor dostavi presliku isprave koju je potpisao Arsen Bauk s tabličnim prikazima broja birača po županijama, općinama i gradovima dobio sam odgovor od potpredsjednika devetog saziva Hrvatskog sabora Furija Radina da takvih tabličnih prikaza Hrvatski sabor nema, a od Ustavnog suda dobio sam odgovor da prema 64. članku Zakona o Ustavnom sudu oni nisu u mogućnosti dostaviti takve podatke (Ustavna se tužba može podnijeti u roku od 30 dana  od dana primitka odluke.). Prema Zakonu o pristupu informacijama Ustavni sud je dužan dostaviti tražena podatke ukoliko ih posjeduje! Od bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića nisam dobio tablične prikaze raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine. Pitam svih 105 zastupnika "antifašističke" koalicije u Hrvatskom saboru kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine prema Rješenju koje je potpisao bivši ministar uprave Arsen Bauk smanjio sa 4.042.522 na 3.817.092 odnosno za 225.430 birača za samo 251 dan i zašto 281.739 birača nije bilo na popisu birača na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament održanim 25. svibnja 2014. godine? Zašto je smanjen broj birača na biralištima u Hrvatskoj u prvom krugu predsjedničkih izbora 28. prosinca 2014. godine prema broju birača 21. rujna iste godine za 268.835 za samo 98 dana?
 
Građanska inicijativa " Narod odlučuje " je svibnja 2018. godine skupila dovoljno potpisa za referendumsko odlučivanje o izbornim pravilima ali je "antifašistička" koalicija HDZ-SDP-IDS-HNS-GLAS-SDSS-HSS-HSU i ostalih zastupnika nacionalnih manjina te Bandićevih "žetončića" uz pomoć ustavnih sudaca utjecajem Vladimira Šeksa-Sove i njegovih kumova, kršenjem Ustava grubom manipulacijom Registrom birača spriječila održavanje referenduma, jer " Narod odlučuje " ima  više od 10% valjanih potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Plenkovićevo Povjerenstvo "festivalom demokracije" proglasilo nevažećim. Na izborima za Hrvatski sabor 2015. i 2016. godine broj birača srpske i talijanske nacionalne zajednice bio je veći od broja pripadnika tih manjina popisanih 2011. godine. Birača srpske nacionalne zajednice bilo je 41.742 više od punoljetnih pripadnika popisanih 2011. godine, talijanskih 3.494 i mađarskih 896. Prema Bivšem ministru unutrašnjih poslova Vlahi Orepiću iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj trebalo je izbrisati 2017. godine 269.516, a od toga  40.103 birača srpske nacionalne zajednice, 880 mađarske i 494 talijanske.  Zašto USKOK nije ispitao navode Vlahe Orepića i tvrdnje demografa prof. dr. sc. Anđelka Akrapa i prof. dr. sc Stjepana Šterca o broju 3,2 do 3,3 milijuna birača s prebivalištem u Hrvatskoj, nego je jednom rečenicom odbacio moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića zbog kršenja Ustava Republike Hrvatske i gušenja neposredne demokracije grubom manipulacijom brojem birača od 2000. godine do danas.
 
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative " Birajmo zastupnike imenom i prezimenom".
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.978 birača po zastupniku. SDSS je prema važećem Zakonu za izbor zastupnika srpske nacionalne zajednice povlašten u odnosu na ostale hrvatske državljane  srpske manjine.
 
Odluka Plenkovićeve Vlade da se neće mijenjati sporne odredbe Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor za ove parlamentarne izbore, premda je 2017. predstavljajući u Saboru program svoje Vlade, najavio “pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostaci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama” je dokaz diktatorskog ponašanja "antifašističke" koalicije. Vlada se pozvala na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske od 24. rujna 2015., kako “Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se sastoji u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora”.
 
“Poslije izbora možemo razgovarati i o promjenama izbornog zakona, ali to je nešto što Sabor treba odlučiti, a ne da se odlučuje referendumom" zaključio je 20. lipnja Plenković na predstavljanju kandidacijske liste u I. izbornoj jedinici. Gospodin Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju Europskoj uniji održanom 22. siječnja 2012. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj preko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih travnja 2011. godine, a IX. izborna jedinica imala je više birača od popisanih stanovnika. Ličko-senjska, Šibensko- kninska i Zadarska županija imale su više birača od stanovnika. Savjetnički trustovi mozgova svih stranaka, pod vodstvom Vladimira Šeksa-Sove, čiji su zastupnici glasanjem u Hrvatskom saboru spriječili referendume za promjenu izbornog zakonodavstva ne mogu dokazati da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem više od 3,76 milijuna birača u razdoblju od 2000. do 2020. godine. Travnja 2001. godine popisano je manje od 3,51 milijuna punoljetnika u Hrvatskoj, a među 250 tisuća izbjeglih srba nakon Oluje 1995. godine moglo je biti maksimalno 200 tisuća punoljetnika.
 
Od 2013. godine dostavljao sam svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru temeljite analize važećeg izbornog zakonodavstva i prijedloge izmjena Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor s prijedlogom tri i pet izbornih jedinica, unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasovanjem i dvokružnog mješovitog izbornog sustava prema kojemu bismo birali pola zastupnika dvokružnim razmjernim sustavom i pola zastupnika dvokružnim većinskim izbornim sustavom. Ukupno bi Hrvatski sabor imao 116 zastupnika. Venecijanska komisija preporučuje usklađivanje izbornih jedinica ovisno o kretanju broja stanovnika ili birača izbornih jedinica. Vlade Republike Hrvatske dvadeset godina nisu uskladile izborne jedinice s demografskim kretanjima stanovništva.
Kako nije sram predsjednika sabora Gordana Jandrokovića i ostale zastupnike Hrvatskog sabora?
Osam od 10 izbornih jedinica krivnjom HDZ-a, SDP-a i Mosta, odnosno Davorina Mlakara, Arsena Bauka, Dubravke Jurlina Alibegović, Ivana Kovačića i Lovre Kuščevića odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Visoka prohibitivna klauzula od 10 % za priznavanje preferencijskih  glasova omogućila je velikom broju poznatih političara, da s vrlo malim brojem dobivenih preferencijskih glasova dobiju u devetom sazivu Hrvatskog sabora zastupničko ili ministarsko mjesto poput predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića (808), ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića (1.240), predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a Branka Bačića (2.385), Jasena Mesića (910), Josipa Đakića (1.564), Tomislava Sauche (534), Kažimira Varde (456), Darinka Kosora (497), Marije Puh (369 ) i ostalih, a Davoru Božinoviću (475) funkciju ministra unutrašnjih poslova i sadašnju dodatnu funkciju načelnika Stožera civilne zaštite. Filozof Marko Vučetić (649) dobio je zastupničko mjesto kao 2. na listi MOST-a, a u Hrvatskom saboru nas koji tražimo promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor naziva "glupim nacionalistima". Njegova rodna općina Vir imala je na svim izborima od 2007. godine više birača od stanovnika. kako to nama "glupim nacionalistima" može dokazati da nas nije dovoljno potpisalo peticiju građanske inicijative "Narod odlučuje". Ukupno je na izborima 11. rujna 2016. godine 43 zastupnika izabrano zahvaljujući prolaznim mjestima na izbornim listama. Kako nam filozof Marko Vučetić može dokazati istinitost podatka da je na izborima za Hrvatski sabor od lokalnih izbora 2005. godine IX. izborna jedinica imala više birača od stanovnika i da su Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija imale više birača od stanovnika. Na takve se zastupnike oslanja "antifašistička" interesna zajednica Andreja Plenkovića  da stabilno diktatorski vlada Hrvatskom.
 
Prosvjedom do referenduma o izbornim pravilima je put demokratizacije hrvatskog društva ukoliko politička kasta ne omogući referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima i otkazivanju Istambulske konvencije. Hrvatski sabor je sukladno 77. članku Ustava Republike Hrvatske mogao produžiti mandat 9. sazivu Hrvatskog saziva zbog ugroze od korona virusa i potresa u Zagrebu i promijeniti Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor prije novih izbora. Mogli su izglasati Zakon za obnovu Zagreba. Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao omogućiti hrvatskim građanima da se Ustavotvornim referendumom izjasne o izbornim pravilima za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ili prihvatiti bitne zahtjeve građanskih inicijativa ”Glasujmo imenom i prezimenom” i ”Narod odlučuje” izglasavanjem novog Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te fiksno odrediti broj potpisnika za održavanje ustavotvornih i zakonodavnih referenduma sukladno našim zahtjevima.
 
Samo Republika Hrvatska ima uvjet o broju potpisa na peticiju za održavanje referenduma izražen u postotcima od broja registriranih birača s prebivalištem u državi. U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za zakonodavni u roku od 3 mjeseca, a za ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana.
 
Rupu u Ustavu stvorila je politička kasta promjenama Ustava 2010. godine da osigura referendumom provedenim 22. siječnja 2012. godine ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Prema “Kodeksu dobre prakse o referendumu” preporuka Venecijanske komisije ne zahtjeva se kvorum za donošenje odluka referendumskim odlučivanjem. Zar političare nije nimalo sram da nakon kršenja 1. članka Ustava 2014. godine i višegodišnjim odgađanjem promjena Zakona o izbornim jedinicama onemogućavaju referendum za promjenu izbornih pravila? Od 2014. godine imali su dovoljno vremena da promjene Zakon o referendumu i izborno zakonodavstvo prema zahtjevu Ustavnog suda od 10. prosinca 2010. godine i zahtjevima Građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”.
 
Gruba manipulacija biračima s prebivalištem u Hrvatskoj počela je na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora održanim 3. siječnja 2000. godine skokovitim porastom broja birača prema broju birača na lokalnim izborima održanim 13. travnja 1997. godine za 217.755 birača s godišnjim povećavanjem broja birača za 79.880 birača. Broj birača 3. siječnja bio je za 376.915 veći od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine. Ličko-senjska županija imala je više birača od stanovnika popisanih 2001. godine.
Na izborima za Hrvatski sabor održanim 1.422 dana kasnije 25. studenog 2003. godine Vlada Ivice Račana s tadašnjom ministricom pravosuđa, ustavnom sutkinjom Ingrid Antičević Marinović je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj povećala s 3.882.448 za 115.652 na 3.974.545 birača , a na izborima za Hrvatski sabor održanim 24. studenog 2007. godine bivši ustavni sudac Antun Palarić, tadašnji ravnatelj Središnjeg ureda za upravu i lokalnu samoupravu, je povećao u 1.463 dana broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 99.085 na 4.073.630. Prema procjeni, na temelju prirodnog kretanja stanovništva i popisima stanovništva 2001. i 2011. godine, je broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. godine trebao neprekidno padati zbog prirodnog gubitka stanovništva i negativnog migracijskog salda.
No, ustavni sudac Davorin Mlakar je kao ministar uprave povećao broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine na 4.092.493 za 605.827 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih 2011.
 
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2018. godine Grad Zagreb i županije u kojima je pobijedio Zoran Milanović imale su 2.224.860 stanovnika, a županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović 1.862.983, a to je 361.877 manje. Od popisa 2011. godine Grad Zagreb zajedno sa županijama u kojima je pobijedio Zoran Milanović izgubili su 45.012 stanovnika, a županije u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović 152.034. Broj birača registriran u županijama u drugom krugu izbora u kojima je pobijedila Kolinda Grabar Kitarović je 229.590 manji od broja birača u kojima je pobijedio Zoran Milanović i glasalo je 3% manje birača. Nevažeći glasački listići nisu presudili rezultat izbora nego nezadovoljstvo birača "festivalom demokracije" Vlade Andreja Plenkovića i sprječavanje uvođenja elektronskog i / ili dopisnog glasovanja. Birače iseljene Hrvatske HDZ i SDP tretiraju kao neprijateljsku emigraciju za vrijeme totalitarne bivše države. Koliko birača s prebivalištem u Hrvatskoj na radu u Irskoj, Njemačkoj i ostalim zemljama nije moglo ostvariti biračko pravo na predsjedničkim izborima 5. siječnja i na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja ove godine? Plenković je omogućio stvarnom kandidatu "antifašističke" koalicije Zoranu Milanoviću pobjedu na predsjedničkim izborima.
Prema članku 17. za izbor predsjednika Republike predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata, bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata, pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova.
U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor.
Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. Ako kandidati dobiju isti broj glasova, izbor se još jednom ponavlja.
Tko bi bio izabran za predsjednika Republike da je nas koji smo namjerno prosvjedno glasovali nevažećim listićima bilo najviše 5. siječnja 2020. godine pitam ustavne stručnjake i bivšeg državnog odvjetnika Krunislava Olujića?
 
Miroslav Škoro nije odgovoran za poraz bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović!Na izborima bilo je preko 300 tisuća birača više od broja punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2018. godine. Više birača od stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu imalo je 35 gradova ili općina kao što su: Crikvenica, Glina, Dvor, Makarska, Benkovac, Obrovac, Drniš, Skradin, Vodice itd. Opravdano sumnjamo da je predsjednički kandidat Miroslav Škoro oštećen na izborima poput Borisa Mikšića na izborima 2005. godine.
Križanjem glasačkih listića na predsjedničkim izborima 5. siječnja 2020. godine izrazili smo  nezadovoljstva prema ponašanju političke kaste uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa "antifašističke" Plenkovićeve interesne koalicije.
    

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

 

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Vladajuća klika prešućuje Europsku Rezoluciju osude komunizma

HF

Izjava o razlozima i smislu tužbenih zahtjeva dr. sc. Tomislava Draguna

hrvatski-fokus

Tko je kriv kada nema Mamića?

HF

Hrvati u Srijemu su autohtoni!

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više