Ustavotvornim referendumom do izborne pravde
Plenkovićeva interesna zajednica HDZ nije pomela oporbene stranke kako bahato tvrdi, jer je zajedno s koalicijskim partnerima dobila 202.784 glasova birača manje od oporbenih stranaka, a od iseljeništva dobila je treći mandat, prema izjavi odvjetnika Mate Knezovića, izbornom prijevarom s 10 glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da su prikupili dokaze o nizu nepravilnosti i krađi glasova Nezavisnoj listi Željka Glasnovića, a prema službenoj dužnosti time se mora baviti DORH. Saborska većina je dobila 699.399, a oporba 902.183 glasova u svih dvanaest izbornih jedinica.
Tragičan događaj prošlog ponedjeljka je posljedica bahatog ponašanja političke kaste. Institucije ne rade nezavisno svoj posao. Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta. Kako može biti više birača od stanovnika? O tome je počeo pisati bloger đMarko Rakar nakon izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… tada su imali više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica, Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija od lokalnih izbora 2005. godine imale su više birača od stanovnika, a 2011. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Ustavni sudac "Gordan Dolović": Davorin Mlakar uvjeravao me je da je to moguće. Ustavni suci poput Antuna Palarića, predsjednika Ustavnog suda, Sovinog kuma Gavuna i drugih su presudili 2014. godine da broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj može biti veći od broja stanovnika. Zar je posao ustavnih sudaca da presuđuju o broju birača s prebivalištem u Hrvatskoj? Kako može biti dio populacije veći od cjeline? Na referendumu o pristupanju Hrvatske u EU bilo je oko 605 tisuća birača više od punoljetnika popisanih 2011. godine. U Hrvatskoj nema ekstremne desnice, ali imamo ekstremnih "antifašista" poput pjevača ustaških pjesama Žepe Bevande i njemu sličnih negatora boljševičkih zločina, ekstremne korupcije i ekstremno bahatih političara poput predsjednika Vlade = "Ja mogu što hoću".
HDZ i SDP su 2014. i 2018. godine spriječile referendumsko odlučivanje o izbornom zakonodavstvu lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Na ovogodišnjim izborima bilo je oko 310 tisuća birača više od punoljetnih stanovnika. Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu. Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača oko 270 tisuća birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu. To moraju shvatiti svi političari! Bivši ministar Arsen Bauk je"eutanaziravši" oko 225 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj rješenjima od 21. rujna 2014. do 25. svibnja 2015. godine smanjio broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj za 251 dan sa 4.042.522 na 3.817.092. Lagao je Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić je tijekom izborne kampanje izjavio: "Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa". "Normalno" je i s "karakterom" da Arsen Bauk laže Ustavnom sudu. Odvjetnik Mate Knezović tvrdi da je Nezavisna lista Željka Glasnovića oštećena na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine. Po službenoj dužnosti DORH treba reagirati!
UVJETNA KAZNA OD JEDNE GODINE ZATVORA BRANISLAVU ŠVONJI ZBOG KUPOVANJA GLASOVA BIRAČA SRPSKE NACIONALNOSTI NA LOKALNIM IZBORIMA U OBROVCU SVIBNJA 2017. GODINE
Županijski sud u Zagrebu potvrdio je prvostupanjsku presudu kojom je novosadski poduzetnik i predsjednik Demokratske partije Srba (DPS), 50-godišnjiBranislav Švonja u listopadu 2019. godine osuđen na jednogodišnju uvjetnu zatvorsku kaznu s rokom kušnje od četiri godine zbog povrede slobode odlučivanja birača. Presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru donijela sutkinja Danijela Zubčić Poljak potvrđena je nakon što je odbijena Švonjina žalba. Riječ je o prvom sudskom epilogu priče o kupovanju glasova pripadnika srpske zajednice koji se organizirano autobusima dovoze na glasovanje u obrovačka i druga mjesta s brojnom srpskom populacijom.
U kaznenom postupku na Općinskom sudu u Zadru nedvojbeno je utvrđeno da je Švonja svjesno organizirao besplatan prijevoz hrvatskih građana srpske nacionalnosti, te im kasnije i dao upute kako će glasati. Zaključeno je kako oni ne bi samostalno pristupili na izbore, a Švonja je utjecao da glasaju na određeni način o čemu svjedoče listići s uputama. Kao olakotna okolnost uzeta je činjenica što dosad Švonja nije bio osuđivan.
Priča je izbila u javnost u svibnju 2017. godine kada jedan od autobusa s tridesetak putnika nije htio otići iz Obrovca jer im onaj koji ih je pozvao na glasovanje nije platio dolazak. Putnici u autobusu čekali su da im se plati trošak dolaska u Hrvatsku i "nadnica" za određenu političku opciju. No kako do isplate nije došlo izjadali su se novinarki RTL televizije Nikolini Radić. Stranka Slobodna Hrvatska potom je kazneno prijavila nepoznatog počinitelja i kao pravnu osobu Samostalnu demokratsku srpsku stranku (SDSS), tereteći ih za podmićivanje birača kako bi na izborima dali svoj glas kandidatu SDSS-a u Obrovcu. Obrovac je na svim analiziranim izborima imao više birača od stanovnika. Što je s odgovornošću SDSS-a?
Neustavan je izbor zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore
Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je na Okruglom stolu o nelegalnosti općih izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u Novinarskom domu 25. rujna 2o2o. godine da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica. Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.Karolina Vidović Krišto je u pravu
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.
Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara, a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.
Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je 39.839 birača.
Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-a.
Pupovčeva interesna velikosrpska zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina koji su izglasali HDZ i SDP zajedno s njihovim satelitima i tako proizveli etnobiznis. Iz analize može se zaključiti da XI. i XII. izborna jedinica previše narušavaju jednakost glasa birača. Dakle, posebne izborne jedinice treba ukinuti!
Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa "Glasujmo imenom i prezimenom" i " Narod odlučuje " tako da:
1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 120,
2. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora dvokružnim mješovitim izbornim sustavom (45 razmjernim i 75 većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika i da se ukinu posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine,
3. smanje izborni prag s 5 % na 2 % kod razmjernog izbornog sustava,
4. da se zastupnici razmjernim izbornim sustavom biraju u jednoj izbornoj jedinici sa sudjelovanjem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i birača iseljene Hrvatske kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa,
5. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
6. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor, a za izbore zastupnika u Europski parlament tisuću,
7. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar birača prije održavanja novih lokalnih izbora svibnja 2021.,
9. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma, a vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
10. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa.
11. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika prema zadnjem popisu stanovništva i
12. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba prema zadnjem popisu stanovništva.
13. da Ministarstvo pravosuđa zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova srede evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.