Hrvatski Fokus
Religija

Martin Luther od obožavanja do osporavanja

Kolarićeva knjiga o njemačkom vjerskom reformatoru, osnivaču protestantizma (luteranstva) i središnjem liku reformacije

 
 
Pred nama je još jedna u nizu knjiga mons. Jurja Kolarića Martin Luther od obožavanja do osporavanja (Teovizija, Zagreb, 2020.). Na početku knjige od 106 stranica nalazi se Uvod pod naslovom kako je i sama knjiga naslovljena "Martin Luther od obožavanja do osporavanja". Sama knjiga podijeljena je na četiri dijela: Djetinjstvo i školovanje, Uzroci nastanka reformacije, Novo vrednovanje života i djela Martina Luthera i Katolička Crkva: Kršćansko jedinstvo nema alternativu. U nastavku knjige nalazi se tekst pod naslovom Prvorazredna ekumenska senzacija, a u Dodatku autor je predstavio Lutherovih 95 teza na hrvatskom jeziku, ali i na originalnom njemačkom jeziku. Na samome kraju knjige nalazi se Kazalo i opširna autorova biografija.
Martin Luther
U uvodu knjige, kada piše o Lutheru i onima koji ga i danas obožavaju (uglavnom protestantske crkve, vjerske zajednice, sljedbe i teolozi protestantske provenijencije), kao i onima koji ga i danas osporavaju (uglavnom katolički osporavatelji, a djelomice i pravoslavni teolozi) Juraj Kolarić iznosi veoma važan podatak kako Martin Luther, koji je napisao mnogo spisa, rasprava i knjiga, nije ostavio nijedno sustavno djelo u kojemu bi prikazao svoj nauk, svoju teologiju, kao što je to učinio Ivan Kalvin (1509. – 1564.). "Zbog toga se protestantska slika o M. Lutheru tijekom povijesti mijenjala, dok je katolička slika o njemu sve do praga XX. stoljeća ostala ista, ali i jednostrana", istaknuo je autor Kolarić. U nastavku Kolarić piše o katoličkim teolozima koji su u novije doba revidirali stav i pogled o Lutheru. Tu je u novije vrijeme najdalje otišao Joseph Lortz (Grevenmacher, Luksemburg, 13. XII. 1887. – Luxembourg, 21. II. 1975.), koji je prikazao reformaciju i Martina Luthera u takvom svjetlu da sada i "katolici i protestanti govore o neočekivanom obratu, koji je doprinio bitnoj promjeni klime u odnosima katolika i protestanata", napisao je Kolarić. Prema autoru to je ne tragu onoga što je potvrdio i Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) u Dekretu u ekumenizmu.
 
Martin Luther (Eisleben, 10. XI. 1483. – Eisleben, 18. II. 1546.), sin je rudara između Kassela i Hallea, koji je postao njemački vjerski reformator, osnivač protestantizma (luteranstva) i središnji lik reformacije. Martin Luther je  31. listopada 1517. godine na vrata crkve u Wittenbergu zabio 95 teza protiv oproštajnica odnosno indulgencija Katoličke Crkve. U njima Luther ne odbacuje naučavanje o oprostima već traži da se zaustave zloporabe i sramotni nastupi pokorničkih propovjednika. Rasprava s predstavnicima Rima brzo je prešla na bitna vjerska pitanja, kao što su papina vlast, sakramenti i sl. Budući da Luther nije odustajao od svojih teza, bulom Exsurge Domine 1520. bila je osuđena 41. njegova postavka kao krivovjerna, a ona glasi: »(Papinski) apostolski oprosti trebaju se propovijedati oprezno, jer u protivnom će ih krivo shvatiti i pomisliti da su važniji od drugih dobrih djela ljubavi«. I upravo objava svih 95 teza Martina Luthera na hrvatskom jeziku, kao i u originalu na njemačkom jeziku, poseban je i nemjerljiv doprinos ove najnovije knjige mons. Jurja Kolarića.
 

Marijan Majstorović

Povezane objave

Vječnost

HF

Rajmund Kupareo potječe iz stare srednjodalmatinske plemićke obitelji Kuparić

hrvatski-fokus

Proces trajne i složene mijene lika Marije iz Magdale

HF

Armenska crkva sv. Gevorga

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više