Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim sredstvima – 18. – 24. studenoga
Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se svake godine 18. studenoga. Ovu inicijativu koja se obilježava od 2008. pokrenula je Europska unija, a Europski regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije priključio se ovoj inicijativi 2012. čime se obilježavanje proširilo i na države izvan Europske unije. A Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima obilježavao se od 2015. godine.
Glavni cilj obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima je podizanje javne svijesti o opasnostima koje proizlaze iz pojave i širenja rezistencije tj. otpornosti bakterija na antibiotike kao i iz nepromišljenog korištenja antibiotika. Posljednji podatci potvrđuju da diljem Europske Unije raste broj pacijenata zaraženih bakterijama otpornim na antibiotike što predstavlja sve veću prijetnju javnom zdravstvu i zdravstvenomm sustavu u cjelini. „Promišljenim korištenjem antibiotika može se zaustaviti razvoj bakterija otpornih na antibiotike, čime antibiotici ostaju učinkoviti i za buduće generacije.“
1. Svake godine 33.000 ljudi umre od izravnih posljedica infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike. To se može usporediti s ukupnim brojem putnika iz više od stotinu zrakoplova srednje veličine.
2. Problem infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike koje se javljaju kod europskog stanovništva može se usporediti s problemom gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno.
3 U razdoblju između 2007. i 2015. povećalo se zdravstveno opterećenje svakom od 16 bakterija otpornih na antibiotike koje se istražuju:
a. broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju infekcijama uzrokovanim bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapeneme, grupu antibiotika tzv. posljednje linije obrane od infekcije, povećao se za šest puta. To je zabrinjavajući trend jer se ove bakterije mogu lako proširiti u zdravstvenim ustanovama ako se ne uvedu odgovarajuće mjere sprječavanja i kontrole infekcije.
b. Broj smrtnih slučajeva koji se odnose na infekciju uzrokovanu bakterijom Escherichia coli otpornom na cefalosporin treće generacije povećao se četiri puta.
4. 75 posto zdravstvenog opterećenja bakterijama otpornim na antibiotike u Europi je posljedica infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi. Taj postotak mogao bi se smanjiti odgovarajućim mjerama prevencije i kontrole infekcija kao i nadzorom nad primjenom antibiotika u zdravstvenim ustanovama.
5. Najveće opterećenje za zdravstvo predstavljaju infekcije uzrokovane bakterijom E. coli otpornom na cefalosforin treće generacije, a više od polovice ovih infekcija pojavljuje se u zajednici. Kako bi se smanjilo opterećenje zdravstva ovim infekcijama, potreban je nadzor nad primjenom antimikrobnih sredstava usmjeren na one koji propisuju lijekove u primarnoj zdravstvenoj skrbi kao i prevencija infekcija i kontrola intervencija u području primarne zdravstvene zaštite.
6. 39 posto opterećenja prouzrokovale su infekcije bakterija otpornih na antibiotike posljednje linije obrane poput karbapenema i kolistina.
7. To je povećanje u odnosu na 2007. te je zabrinjavajuće zbog toga što su ovi antibiotici posljednja mogućnost za liječenje. Kada oni prestanu biti učinkoviti, iznimno je teško, a u mnogim slučajevima nemoguće, liječiti takve infekcije.
Navedene ključne poruke temelje se na članku objavljenom u časopisu „The Lancet Infectious Diseases ” 5. studenoga 2018. (Vol. 19) pod nazivom „Attributable deaths and disability-adjusted life-years caused by infections with antibiotic-resistant bacteria in the EU and the European Economic Area in 2015: a population-level modelling analysis.”
Ključne poruke za javnost:
Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje se teško liječe. Uzimamo li antibiotik(e) uvijek iznova i nepravilno, doprinosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike – a to je jedan od gorućih zdravstvenih problema. Posljedica toga je: kada Vi, vaša djeca ili drugi članovi obitelji zatrebaju liječenje antibiotikom/ antibioticima, postoji mogućnost da oni ne će biti učinkoviti.
Samoliječenje antibioticima ne predstavlja odgovornu uporabu antibiotika. Samoliječenje je kada uzimate (ili želite uzeti) antibiotik bez prethodne konzultacije s liječnikom tako što:
• koristite 'višak' antibiotika koji je preostao od prethodnog liječenja ili
• u ljekarni kupite antibiotik koji se izdaje bez recepta.
Antibiotici nemaju učinak analgetika i ne mogu ublažiti glavobolju, bol ili vrućicu. Oni su učinkoviti samo protiv bakterijskih infekcija i ne mogu pomoći kod infekcija uzrokovanih virusima – poput obične prehlade i gripe. Do 80 posto zimskih bolesti koje zahvaćaju nos, grlo, uho i pluća virusnog su podrijetla – stoga uzimanje antibiotika ne će pomoći u slučaju ovih bolesti.
Ne ćete imati nikakve koristi ukoliko uzimate antibiotik(e) protiv prehlade i gripe jer oni jednostavno ne djeluju protiv virusnih infekcija.
Štoviše, antibiotici mogu prouzročiti i ozbiljne, neugodne nuspojave poput proljeva, mučnine ili osipa kože.
Uzimanje antibiotika u svrhu umjerene bakterijske infekcije poput rinosinusitisa (upala nosa i sinusa), grlobolje ili upale uha najčešće nije potrebno budući se imuni sustav može boriti s takvim umjerenim infekcijama. Većina simptoma može se ukloniti bezreceptnim lijekovima, uzimanje antibiotika ne će utjecati na smanjenje težine simptoma i ne će pomoći da brže ozdravite.
Do 2020. održavao se i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima. No, u svibnju 2020. održan je tripartitni savjetodavni sastanak UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i Svjetske zdravstvene organizacije gdje je odlučeno da se naziv proširi s „rezistencije na antibiotike“ na „antimikrobnu rezistenciju.“ Stoga se od ove godine u razdoblju od 18. do 24. studenoga prvi puta obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim sredstvima. Ovogodišnji slogan glasi: „Antimikrobna sredstva: korištenje s oprezom“ (ili: pažljivo korištenje).
Otpornost mikroba na ključne lijekove u liječenju bolesti u značajnom je porastu – otpornost se javlja sve češće ne samo kod bakterija, nego i kod virusa, gljivica i parazita zbog čega se infekcije sve teže liječe.
Pod pojmom „antimikrobnih sredstava“ podrazumijevaju se lijekovi koji imaju ključnu ulogu u liječenju bolesti kod ljudi, životinja i biljaka – to su antibiotici, zatim protuvirusni, protu-gljivični i protu-parazitarni/protu-protozoalni lijekovi.
Prijetnja antimikrobne rezistencije na navedene skupine lijekova u znatnom je porastu diljem svijeta, a nastaje kao posljedica višestrukih čimbenika – osobito prekomjerne primjene antimikrobnih sredstava kod ljudi, životinja i u poljoprivredi, a ulogu također ima i nedostatak pristupa čistoj pitkoj vodi, loši sanitarni uvjeti i loši higijenski uvjeti.
Najveći zdravstveni problem predstavljaju infekcije uzrokovane bakterijom E. coli i Klebsiella pneumonie koje su otporne na antibiotike; opasnost predstavlja i bakterija Staphylococcus aureus otporna na meticilin (MRSA) jer se ove infekcije vrlo teško liječe – 64 posto pacijenata inficiranih s MRSA umire.
Uzročnik tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, također je otporan na antibiotike koji su ključi u liječenju ove bolesti; otpornost virusa humane imunodeficijencije / HIV na ključne protuvirusne lijekove također je u porastu. Jednako raste i otpornost krvnog parazita, najčešćeg uzročnika malarije – Plasmodium falciparum te gljivice Candida auris koja izaziva invazivne gljivične infekcije a njezina otpornost na protu-gljivične lijekove također je u porastu.
Stručnjaci također upozoravaju da je zbog pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, znatno porasla uporaba antibiotika, jer ljudi pogrešno misle da će ih antibiotik zaštititi od infekcije ili pomoći u liječenju bolesti COVID-19.
Za kraj ponovimo još jednom: antibiotici su neučinkoviti u liječenju virusnih infekcija, uključujući prehladu i gripu, pa tako i COVID-19.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više