Masovni pokolj krznašica u Danskoj zbog koronavirusne pandemije
„Najgori scenarij je nova pandemija koja iznova kreće iz Danske“, kao iz groba došle su riječi Kåre Mølbak, ravnatelja danskih zdravstvenih vlasti, Statens Serum Institut (SSI) u Kopenhagenu. Prema Institutu, infekcije COVID-19 registrirane su 6. studenoga na 216 farmi krznašica (nerc ili europska vidrica). Ne samo da su takve infekcije registrirane; pronađene su i nove varijante virusa, ukupno pet različitih klastera. Varijante virusa utvrđene kod vidrica otkrivene su i kod 214 osoba među 5.102 uzoraka, od kojih 200 živi u regiji Sjeverni Jutland.
„Primjetni strah prošao je javnozdravstvenom zajednicom“ ističe autor teksta. Već je bilo poznato da su vidrice osjetljive na virus SARS-CoV-2. Tako je 23. i 25. travnja (2020.) zabilježena pojava infekcije na farmama vidrica u Nizozemskoj – farme s 12.000 odnosno 7.500 životinja. Zaraženi radnik na farmi prenio je zarazu COVID-19 na vidrice i, poput ljudi, zaraza se pokazala ili asimptomatskom, ili vidljivom bolešću sa simptomima poput intersticijske upale pluća. S vremenom, zarazom je bilo pogođeno 12 od 130 nizozemskih farmi vidrica. Ono što je zanimalo istraživače bila je razina virulencije u prijenosu virusa kroz populaciju. „Iako virus SARS-CoV-2 prolazi kroz brojne mutacije šireći se uzgojem vidrica“, piše Martin Enserik za Science, „njegova se virulencija ne povećava.“
Danska su otkrića, međutim, potaknula još jednu zabrinutost: mogućnost da je virus iz klastera/skupine 5, kako je utvrdio Institut, bio mnogo otporniji na antitijela ljudi zaraženih SARS-CoV-2 u usporedbi s drugim ne-mutiranim virusima SARS-CoV- 2. Drugim riječima, potencijalnim cjepivima može prijetiti zastarjelost (tj. neučinkovitost, op.a.).
Na sastanku održanom 6. studenog, Tyra Grove Krause, voditeljica odjela za epidemiologiju i prevenciju zaraznih bolesti na Statens Serum Institut, nije željela izvršiti „upis u registar sudnjeg dana“ (tj. donijeti odluku o masovnom uništenju krznašica). Ali nije bila ništa manje oprezna. „Mi nedvojbeno moramo provesti više studija o ovoj specifičnoj varijanti virusa i njezinom mogućem učinku na buduća cjepiva, ali treba puno vremena da se naprave takve vrste studija.“ Ali nije bila raspoložena čekati „dobivanje svih dokaza“ o mogućim rizicima. „Morate djelovati na vrijeme da zaustavite prijenos virusa.“
Svjetska zdravstvena organizacija pokušava pružiti određenu sigurnost, a iako je to dobrodošlo, javnu sliku ovog tijela često se nepravedno narušava njegovim početnim pristupom prema 'novom' koronavirusu. U izjavi za National Geographic (4. 11. 2020.) Svjetska zdravstvena organizacija / SZO priznaje zabrinutost „jer je virus prešao s ljudi na životinje i natrag na ljude. Svaki put kad se to dogodi, može se promijeniti više toga.“ No, Soumya Swaminathan, glavna znanstvenica SZO-a, suzdržala se od donošenja bilo kakvih zaključaka iz trenutnog otkrića u Danskoj. „Moramo pričekati i vidjeti kakve su implikacije, ali mislim da ne bismo trebali donositi bilo kakve zaključke o tome hoće li ova mutacija utjecati na učinkovitost cjepiva.“
Francois Balloux, direktor Genetičkog Instituta (University College London's Genetics Institute) također daje svoje mišljenje o ovom „fantastično zanimljivom“ scenariju. „Ne vjerujem da soj koji je prilagođen vidrici predstavlja veći rizik za ljude.“ Ovo dolazi s kvalifikacijama, naravno. “Nikada ne možemo ništa isključiti, ali u principu to ne bi smjelo biti. Definitivno se ne bi trebao povećati prijenos. Ne vidim ni jedan dobar razlog zašto bi virus mogao postati još opasniji.“
U Danskoj se ništa ne prepušta znanstvenom slučaju – ni po pitanju virulencije niti po pitanju učinkovitosti cjepiva. „Sve životinje na farmama, njih 17 milijuna mora se uništiti.“ Ova odluka donesena je u svrhu sprječavanja širenja novog mutiranog soja virusa SARS-CoV-2. Danska premijerka Mette Frederiksen pokušala je humanitarno sagledati probleme svoje zemlje i njezine industrije krznašica/vidrica. „Imamo veliku odgovornost prema našem stanovništvu“, objasnila je u srijedu, „ali s mutacijom koja je sada otkrivena imamo još veću odgovornost i prema ostatku svijeta.“ Stanovnicima u sedam područja Sjevernog Jutlanda također je rečeno „da ostanu na svom području kako bi spriječili širenje zaraze … Molimo vas koji živite u Sjevernom Jutlandu da učinite nešto potpuno izvanredno. Oči svijeta uprte su u nas.“ (Određen je lockdown u trajanju od četiri tjedna za stanovništvo koje živi u području Sjevernog Jutlanda, op.a.).
Unatoč trenutnom i učinkovitom uništavanju industrije krzna, Mogens Jensen, ministar za hranu i ribarstvo, izjavljuje da je to „ispravno učiniti u situaciji kada je cjepivo, koje je trenutno svjetlo na kraju vrlo mračnog tunela, u opasnosti.“ Magnus Heunicke, ministar zdravstva, također je ponovio činjenicu da „uzgoj vidrica tijekom trajanja epidemije COVID-19 podrazumijeva mogući rizik za javno zdravlje – kao i za mogućnosti borbe protiv bolesti COVID-19 cjepivima.“
Ova neizbježno bezosjećajna i brutalna mjera znači da su navedene životinje i industrija „osuđeni“ na povijest. Zagovaratelji dobrobiti životinja u ovoj mjeri imaju pomiješane osjećaje: vide okrutnost u masovnom ubijanju, ali i nadu u iskorjenjivanju trgovine krznom. „Ispravna odluka“, prema danskoj organizaciji za zaštitu životinja (Animal Protection Denmark), „bila bi potpuno ukinuti uzgoj vidrica i pomoći poljoprivrednicima u [drugom] zanimanju koje ne dovodi u pitanje javno zdravlje i dobrobit životinja.“
Dr. Joanna Swabe, viša direktorica javnih poslova u Humane Society International / Europe, izrazila je određeno zadovoljstvo zbog onoga što je inače označilo mračan kraj danske populacije vidrica/nerca. …. Čak je išla toliko daleko da je čestitala danskoj premijerki na „odluci da poduzme tako značajan i znanstveno utemeljen korak u svrhu zaštite danskih građana od smrtonosnog koronavirusa.“ Lobisti i trgovci krznom, iako prihvaćaju zdravstvene rizike, imali su rezerve prema apsolutnoj prirodi danskog odgovora na ovu situaciju. Magnus Ljung, izvršni direktor tvrtke Saga Furs, primijetio je kako je u Nizozemskoj i Španjolskoj postignuta kontrola infekcija COVID-19 u populacijama vidrica bez potrebe za masovnim ubijanjem. Mick Madsen iz briselske industrijske grupe Fur Europe prihvatio je da „javna sigurnost mora biti na prvom mjestu,“ ali je pozvao danske vlasti da „svoja istraživanja daju na uvid međunarodnim znanstvenicima.“
U SAD-u masovni 'odstrel' krznašica tek treba započeti. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDCs) i dalje su hladni prema bilo kakvim drastičnim mjerama, unatoč slučajevima zaraženih koronavirusom na farmama vidrica u Utahu, Wisconsinu i Michiganu. Prijenos na ljude još nije dokumentiran (tj. zabilježen), iako je glasnogovornica Jasmine Reed istaknula da su „istrage u tijeku.“
Uslijedilo je neko ispitivanje iz međunarodnih izvora u vezi s odlukom Danske, premda je to više radi umjerene sumnjičavosti. Marion Koopmans iz Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu (Erasmus Medical Centre), podsjećajući na istraživanje izbijanja zaraze kod nizozemskih populacija vidrica, smatrala je odvažnim tvrdnju o rezistentnoj mutaciji. “To je vrlo ozbiljna izjava. Jedna mutacija, ne bih očekivala da će imati tako dramatičan učinak.“ Emma Hodcroft, molekularna epidemiologinja sa sjedištem na Institutu za socijalnu i preventivnu medicinu (Institut of Social and Preventive Medicine) u Bernu, Švicarska, također je bila sumnjičava. „Gotovo nikada nije bio slučaj da je riječ o tako jednostavnoj priči jedne mutacije i da sva vaša cjepiva prestanu biti učinkovita.“
Nakon velikog danskog pokolja vidrica, moglo bi se pokazati da je odluka premijerke Frederiksen bila manje „vođena znanošću“ nego što se pretpostavljalo. To ne obeshrabruje Hodcroft, koja toplo prihvaća danski pristup da „napravi korak previše, a ne korak premalo.“ „Onda, šteta zbog vidrica.“
Ovom odlukom danske Vlade završava višedesetljetni uzgoj krznašica u Danskoj: više od 1200 farmi krznašica moralo je ubiti sve životinje na farmama do 16. 11. 2020.: „Ovo je katastrofa, trajno zatvaranje uzgoja i likvidacija industrije krzna s posljedicom gubitka posla oko 6.000 ljudi,“ izjavio je Tage Pedersen, predsjednik Copenhagen Fur.
Izvor:
1. Dr. Binoy Kampmark (RMIT University, Melbourne): „Fur Trades and Pandemics: Coronavirus and Denmark's Great Mink Massacre“, The Centre for Research on Globalization, 8. 11. 2020.; www.globalreserach.ca
2. Adrienne Murray: „Coronavirus: Denmark shaken by cull of millions of mink“, BBC News, 11. 11. 2020.; www.bbc.com/new/
3. Dina Fine Maron: „Denmark to cull 15 milllion mink after coronavirus spillover into humans,“ National Geographic, 4. 11. 2020.; www.nationalgeographic.com
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više