Rodilja dobiva rodiljsku naknadu
Zbog nerazumijevanja koje je stalno nazočno u tisku i elektronskim medijima glede nekih nejasnih riječi u polemiku se uključio i naš najpoznatiji jezikoslovac akademik Stjepan Babić. Među njima ima riječi koje su važne ne samo za čitatelje Hrvatskoga fokusa. Među njima to su one koje se izvode od osnovne riječi rodilja. Kako se praksa koleba između imenica rodilja i porodilja Babić se smatrao pozvanim da o tomu nešto kaže i pojasni nejasnoće. Ponukan kolebanjima glede porodiljnih ili rodiljnih naknada, majki rodilja i porodilja i slično Babić se oglasio u “Fokusu”, od 9. travnja 2005. godine.
Rodiljski, a ne rodiljni
Stjepan Babić objašnjava da je točno reći ili napisati roditelj(i) – roditeljski, jer pravilo glasi: odnos prema više osoba ili jednoj nodređenoj izriče se sufiksom –ski, a ne –ni, dakle (po)rodiljski dopust, (po)rodiljska naknada. Neke je na krivi put moglo navesti porod i porodni, objašnjava Babić. Ali porod označuje događaj, nešto neživo, i tu je normalan sufiks -ni.
Rodilja, a ne porodilja
O toj dvojbi Babić kaže: “Po tvorbenim pravilima moglo bi i jedno i drugo, ali je u hrvatskom književnom jeziku prevladala rodilja…u nekoliko rječnika i u Brodnjakovu Razlikovnom rječniku srpskog i hrvatskog jezika nađoh da je porodilja tipičnija za srpski jezik, a rodilja za hrvatski, ali je isto tako napisao za par porodiljski – porodiljni. E tu se dobri Brodnjak dvostruko prevario: porodiljni ne ide u hrvatsku književno jezičnu normu, na početku zbog onoga po-, na kraju zbog –ni, kao najbolje rješenje trebao je predložiti rodiljski. Što nije učinio on, predlažem ja: rodilja je osoba i pridjev se tvori sufiksom –ski, dakle rodiljski“.
