Ljekovita je biljka koja se tradicionalno koristi u kulinarstvu jednako kao i u liječenju prehlade, gripe ali i drugih bolesti
Od početka 2020. godine svi govore i izvještavaju isključivo o koronavirusnoj bolesti COVID-19, druge bolesti gotovo više se i ne spominju, prehlade i gripa su nestali, a o važnosti zdravlja gotovo više nitko ne govori – kao da zdravlje nije bitno u ovo vrijeme pandemije. Štoviše, čak se blokiraju i cenzuriraju stručni tekstovi koji savjetuju ljude o potrebi i značenju zdrave prehrane, važnosti vitamina i minerala, tjelovježbe i dr.
Kako jačati imunitet organizma i kako ljekovitim biljem i drugim proizvodima što nam ih nudi prirodna ljekarna ublažiti simptome prehlade i influence odnosno gripe dobro znadu naše bake i djedovi. Naš prirodni imunitet odjednom više nije važan, a upravo o snažnom imunitetu ovisi naše cjelokupno zdravlje. Zdrav organizam i snažan imunitet ovisni su o našoj prehrani i prehrambenim navikama kao i o našem načinu života.
U vrijeme prehlada i gripe dobro je koristiti čaj ili oparak od kadulje.
Kadulja ili žalfija, lat. Salvia officinalis L., ljekovita je biljka karakteristična za područje sjevernog Sredozemlja gdje se tradicionalno koristi u kulinarstvu jednako kao i u liječenju prehlade, gripe ali i drugih bolesti.
U Hrvatskoj, kadulja samoniklo raste i to pretežito na kamenitom tlu odnosno po ljutim kamenjarima primorskog i dalmatinskog krša gdje veže zemlju da ju bura ne raznosi: zato je s pravom nazvana „pionirom vegetacije“ za pošumljavanje krša. U prirodi se nadaleko osjeća njezin snažan ali ugodan miris.
U talijanskom kulinarstvu kadulja se koristi kao prirodni začin za teletinu; francuski kulinarski stručnjaci koriste kadulju kao dodatak različitim vrstama kobasica, za nadjevanje mesa kao i kod sušenja mesa.
U srednjovjekovnom razdoblju ljudi su kadulju nazivali „Salvia salvatrix“ što znači „kadulja spasiteljica.“ Danas je kadulja poznata kao biljka sa snažnim antioksidativnim sposobnostima i brojnim zdravstvenim dobrobitima.
Kroz povijest kadulja se najčešće koristila i još uvijek se koristi kao ljekovita biljka; u području Sredozemlja kadulja se koristi već tisućama godina. Njezina ljekovitost bila je dobro poznata drevnim Egipćanima koji su je čak koristili i u svrhu poboljšanja plodnosti.
Pedanije Dioskorid (grč. Pedanius Dioscorides, živio između 40. i 90. godine nakon Krista), grčki liječnik, farmakolog i botaničar (danas se smatra otcem farmakologije) znao je da kadulja može pomoći u zaustavljanju krvarenja kod rana, pomaže tj. djeluje kao dezinficijens kod upalnih stanja i potiče zaraštavanje čireva. On je također u svrhu liječenja kašlja i promuklosti koristio kadulju. Nadalje, zahvaljujući Dioskoridu kasniji „travari“ koristili su kadulju u druge različite svrhe – za liječenje oteklina, iščašenja, astme kao i kod obilnih menstrualnih krvarenja.
Ljekovitost kadulje pripisuje se eteričnom ulju i naročito flavonoidima kao što su apigenin, luteolin i diosmetin koji su poznati po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Štoviše, kadulja sadrži i ružmarinsku kiselinu – polifenolni spoj s neograničenim zdravstvenim potencijalom (otkrivena je kod ružmarina – odatle i naziv). Stoga je kroz stoljeća kadulja uvijek bila sastavni dio prirodne kućne ljekarne – i to se zadržalo sve do današnjih dana.
Zbog te svoje popularnosti u narodnoj medicini ljekovitost kadulje znanstveno je istražena pa su znanstveni istraživači potvrdili njezina ljekovita svojstva i dobrobit za organizam i cjelokupno zdravlje.
Časopis „Drugs“ objavio je 2017. znanstveni pregled i prikaz o ljekovitom potencijalu kadulje u svrhu „jačanja kognitivnih sposobnosti / aktivnosti i zaštite protiv neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest i demenciju.“ Neke druge znanstvene studije pokazale su da kadulja kod mladih i odraslih zdravih osoba potiče bolju memoriju tj. pamćenje.
Časopis „Complementary Therapies in Medicine“ objavio je 2013. godine rezultate provedene znanstvene studije koja je dokazala da ekstrakt lišća kadulje pozitivno djeluje tj. ima pozitivan učinak u smanjenju razine glukoze u krvi, smanjenju razine ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a (tzv. „loš“ kolesterol) dok istovremeno utječe na povećanje razine HDL-a (tzv. „dobri“ kolesterol) nakon tromjesečnog tretmana.
Znanstveni istraživači S. Bommer, P.Klein i A. Suter proveli su znanstvenu studiju 2011. te otkrili da kadulja ima pozitivan učinak i kod žena u menopauzi jer značajno utječe na smanjenje simptoma „valunga“ (iznenadni valovi vrućine) – do 50 posto nakon samo četiri tjedna tretmana, a nakon osam tjedana „valunzi“ su smanjeni i do 64 posto.
Ipak, kadulja ili žalfija najčešće se koristi u obliku čaja i to u svrhu liječenja bolesti dišnih organa i plućnih bolesti – koristi se kod prehlade i gripe, protiv kašlja, reume, noćnog znojenja i dr., ima također pozitivan učinak i na želudac.
Čaj od kadulje dobar je, čak izvrstan za ispiranje usne šupljine i desni kod upalnih stanja, a grgljanje ublažava neugodne simptome upale grla.
Na kraju moram svakako istaknuti i ljekovitost meda od kadulje koji ima snažno umirujuće i antiseptičko djelovanje, najbolji je lijek protiv suhog kašlja i ono najvažnije – nezamjenjiv je u liječenju dišnih organa. I nemojte zaboraviti: SVAKI MED snažno potiče i jača naš imunitet i cijelom organizmu daje snagu. Med od kadulje smatra se jednim od najljekovitijih!
Inače, kadulja je vrlo medonosna biljka – poslije bagrema ona je najbolja i najvrijednija pčelinja paša. Najbolja područja kadulje jesu oko Dubrovnika i Metkovića, zatim Mosor i Biokovo, te otoci Brač, Čiovo, Kornati, Dugi otok, Pag, Cres te dolina Raše u Istri.
Pravi prirodni kaduljin med je svijetložute ili svijetlije žutosmeđe boje, malo zelenkast, finog je, ugodnog i blago gorkog okusa (boja kaduljinog meda može varirati zbog prisutnosti peluda s vinove loze koja istodobno cvate kada i kadulja).
Za ispiranje i grgljanje kod upale grla, usne šupljine i/ili desni prirprema se tzv. kaduljin oparak:
- žlica osušenih usitnjenih listova kadulje prelije se s dva i pol decilitra ključale vode i ostavi odstajati 30 minuta, potom se procijedi.
Kaduljin oparak može se piti kod grlobolje, prehlade i gripe i sl.; kod tegoba sa želucem i probavnim organima pije se jedna šalica pola sata prije jela. Oparak kadulje uvijek se priprema svjež i pije se topao ali ne više od 3 šalice dnevno.
Čaj od kadulje priprema se uvijek svijež i pije se topao u slučaju grlobolje, upale krajnika kao i kod prehlade i gripe:
- u četvrt litre ključale vode stavi se jedna čajna žličica usitnjenih listova kadulje i ostavi otklopljeno da vrije 3 minute na laganoj vatri. Nakon toga čaj se poklopi i ostavi stajati 10 minuta, potom se procijedi i pije se 2 do 3 šalice dnevno, a čaj se preporučuje zasladiti medom a ne rafiniranim šećerom jer on dokazano negativno djeluje na imuni sustav.
Za potrebe ispiranja usne šupljine i/ili grgljanja može se koristiti čaj ili oparak od kadulje s važnom napomenom: ne zasladiti!
Ovo je važno znati zbog toga što medicinski stručnjaci diljem svijeta već izvjesno duže vrijeme upozoravaju na štetne pa i opasne nuspojave zbog dugotrajnog nošenja zaštitnih maski – osobito kod zdravih ljudi. Međutim, njihova upozorenja su blokirana odn. cenzurirana. Prvo upozorenje odnosi se na porast broja slučajeva bakterijske upale pluća kao posljedice nošenja maski. Drugo upozorenje dolazi od dermatologa a odnosi se na pojavu crvenila ili osipa u predjelu lica koje je prekriveno maskom, razvoj gljivičnih ili bakterijskih infekcija i dr. Upozorenja također dolaze i od stručnjaka dentalne medicine koji imaju sve više pacijenata s upalom desni i/ili usne šupljine, problemima zdravlja zubi – karijes i dr.
Dr. Mark Sclafani, suosnivač One Manhattan Dental izjavljuje:
„Maske uzrokuju suhoću usne šupljine jer većina ljudi naginje disanju na usta kod nošenja maske. Disanje na usta a ne kroz nos uzrokuje suhoću i smanjenje sline koja štiti od bakterija te čisti i štiti zube. Slina neutralizira kiselinu u ustima i pomaže u sprječavanju razvoja bolesti desni i karijesa.“
Prof. Denis Rancourt smatra da je porast bakterijskih i gljivičnih infekcija u području oko usta ali i lica zbog dugotrajnog nošenja maski koje stvaraju vlažnu i toplu okolinu u području usta te zbog pojave ozbiljnog kiselog (za)daha kao posljedice udisanja ugljičnog dioksida koji također uzrokuje i hiperkapniju – povećanu razinu ugljičnog dioksida (CO2) u krvi što ugrožava zdravlje i život. Moram također naglasiti i upozorenje medicinskih stručnjaka da su naročito u opasnosti vozači koji dugrotrajno nose specijalne zaštitne maske N95, KN99, KN95, FFP2 itd. jer one smanjuju razinu kisika u krvi i do 20 posto (!) što može prouzročiti iznenadni gubitak svijesti i prometnu nesreću s teškim posljedicama.
Štoviše, dokazano je da povlačenje i upala desni i usne šupljine nisu samo neugodne pojave nego ugrožavaju naše zdravlje pa čak i život budući se dvostruko povećava rizik za moždani ili srčani udar što je potvrdila i studija provedena od strane American Stroke Association.
Izvor:
- The World’s Healthiest Foods: SAGE; www.whfoods.com
- Josip Belčić, Josip Katalinić et al.: Pčelarstvo (knjiga, peto izdanje);
- Adrian L. Lopresti (Murdoch University, Perth, Australia): „Salvia (Sage): A Review of its Potential Cognitive-Enhancing and Protective Effects,“ DRUGS RD, 2017; 17(1):53-64
- A. Kianbakht i F. Hashem Dabaghian: Randomized Controlled Clinical Trial „Improved Glycemic control and lipid profile in hyperlipidemic type 2 diabetic patients consuming Salvia officinalis L. leaf extract,“ Complement. Ther. Med. 2013 Oct.; 21(5):441-6
- S. Bommer et al.: „First time proof of sage’s tolerability and efficacy in menopausal women with hot flushes,“ Advances in Therapy 2011 Jun; 28(6):490-500
- „Mask mouth is a seriously stinky side effect of wearing masks,“ New York Post, 5. 8. 2020.; https://nypost.com
