Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

I Miroslav Slavko Mađer je Klementinac

Hrtkovci su za cijeli svijet sinonim za izgon Hrvata iz Vojvodine…

 

U tijeku je već podulje vrijeme primitivni napad na suradnika Hrvatskoga fokusa Branimira Miroslava Cakića, poznatijega kao Branimira Miroslava Tomlekina. Ovoga Hrtkovčanina i poznatoga književnika iz Srijema, koji već podulje vrijeme živi u Novome Sadu, jer su četnici i velikosrpska miloševićevsko-šešeljevsko-koštuničevsko-tadićevsko-vučićeva srbijanska vlast 1991. okupirala njegove rodne Hrtkovce i ne može se više vratiti na lijevu obalu Save, iz dana u napadaju Tomislav Žigmanov i njegovi suradnici, plaćenici i pripuzi. Svoje napade na Cakića-Tomlekina prebacili su i na Hrvatski fokus. Skrivajući se iza nepostojećih imena i prezimena i lažnih profila šalju uvrjede i prijetnje i meni. Jedan od Žigmanovljenih paževa igra otvorenijim kartama, pa mu iz pristojnosti ne ću spomenuti ime i prezime. U zadnje vrijeme zadužen je za ruku pomirnicu i javlja se Cakiću sa zamolbom da pristane na suradnju u Žigmanovljevim novinama i na taj način prestane se braniti i argumentirano im vraćati. Branimir Miroslav Cakić na to ne pristaje i odgovorio je obožavatelju lika i djela Tomislava Žigmanova:

»Subotička plaćena “elita”, na čelu sa Žigicarem, mnogo duguje srijemskim Hrvatima za zadnjih dvadesetak godina. A u Srijemu su posebnost Hrtkovci kada je u pitanju novija hrvatska povijest. Hrtkovci, koje Subotičani zatomljuju, čak im se izruguju pod laži da

Hrtkovčani nisu “pravi” Hrvati! Hrtkovci su za cijeli svijet sinonim za izgon Hrvata iz Vojvodine, Šešelj je jedino za Hrtkovce osuđen na Međunarodnom sudu i samo Žigicaru je važniji Đurđin, jer on nije Hrvat, a određuje tko je među Hrvatima u Vojvodini “pravi” ili “krivi” Hrvat! To je kazneno djelo i Žigicar će odgovarati za sve svoje plagijate! Scrinia Slavonica je jedan od pravih časopisa za početak priče o Hrtkovcima. A Hrtkovci su priča o Klementincima, plemenu Ilira (ne Albanaca) koji su se na Prokletijama poalbančili, na Rudniku brzo posrbili (Karađorđe je Klementinac), a u Srijemu brzo pohrvatili, jer ih je poslije seobe tu bilo malo. U predgovoru Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema (2011.), koji je zapeo na slovu

“F” u prvom tomu (stravičan dug Žigicarevih poltrona, za njih nema značajnih Hrvata u Srijemu!!!), stoji u Predgovoru (str. 8.): “Klementinska zajednica u Hrtkovcima i Nikincima stopila se s Hrvatima te njihovi potomci u Srijemu i potomci izbjegli u Hrvatsku čine dio hrvatskog naroda”. Mi se ponosimo svojim podrijetlom i danas svojim hrvatstvom i ne znam što treba izbjegavati istinu ili ju iskrivljivati. A Žigicar i njegovi mediokriteti trebaju se stidjeti onoga što je od njih postalo i ostalo! Hrtkovci su jedinstveno poseban kamenčić u mozaiku hvatske povijesti po mnogo čemu i o toj istini treba pisati i govoriti bez straha. Mene drugo ne interesira i po toj liniji možemo surađivati kada na čelu ZKVH-a bude Hrvat. Uzgred, Miroslav Slavko Mađer je također podrijetlom Klementinac iz iste obitelji kao i ja. Rođaci smo u trećem koljenu (što je lako dokazati), ali je on rano otišao iz Hrtkovaca i više je slavonski pisac i pjesnik nego srijemski«.

Tako je Cakić odgovorio Žigmanovljevom “poltronu”, kako ga je prognani Hrtkovčanin nazvao. Budući je spomenuo hrvatskoga književnika i književnoga kritičara Miroslava Slavka Mađera (Hrtkovci, 1. VII. 1929. – Zagreb, 14. VIII. 2015.), moram istaknuti kako mi je Mađer govorio o rodnim Hrtkovcima 2004. godine, dok sam bio glavni urednik tjednika Fokus, i svojim klementinskim, ilirskim korijenima. Desetljeće prije nego što sam počeo surađivati s Branimirom Miroslavom Cakićem-Tomlekinom i komu sam kasnije uredio i izdao dvije knjige (Hrtkovci – Priče o sudbini jednog sela, Tkanica, 2015. i Martina, Tkanica, 2020.). A nedugo prije smrti u ljeto 2015. književnik Mađer rekao mi da je prije Drugoga svjetskog rata kratko vrijeme živio i školovao se u Glini i da mu je Cakić bliski rođak.

Marijan Majstorović

Povezane objave

Laži o hrvatskom narodu

HF

Vlast u Srbiji vrlo dosljedno ignorira hrvatsku zajednicu

HF

Ručak

HF

U Hrvatsku od iseljenika iz cijelog svijeta stiže tri milijarde dolara godišnje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više