Hrvatski Fokus
Vanjska politika

Što možemo očekivati od Joea Bidena?

Teško je znati što očekivati na vanjskopolitičkome planu

 

Nije SAD jedina država koja je podijeljena na “ljevicu” i desnicu”, iako je taj izraz potpuno deplasiran, ali je takva nepomirljiva podjela na dvije potpuno različite koncepcije vanjske i unutarnje politike opasna po stabilnost svake države, posebno ako se radi o trenutno najjačoj vojsci i ekonomiji na planetu Zemlji. Donald Trump je shvaćao Kinu kao glavnog geopolitičkoga takmaca, nastojao je ograničiti ilegalne migrante, tolerirao je provokativni rast turske agresivne vanjske politike, vrlo je relativizirao moć i ulogu NATO-a tražeći od Europljana veće doprinose, odustao je od spektakularnih i skupih vojnih akcija koje iza sebe ostavljaju samo kaos. Treba podsjetiti da je Trump imao pozitivan stav prema zaštiti nerođenih, dočim se Bidenova potpredsjednica Kamala Harris zalaže za mogućnost pobačaja sve do rođenja djeteta. Trump je smatrao da su u slučaju koronaviriusa radi o međunarodnoj predstavi i histeriji; vidjet ćemo je li bio u pravu.

Trump je zapravo Afroamerikancima pomagao vraćajući proizvodnju u SAD, ali demokrati su ih ipak uspjeli uvjeriti da su im bolji prijatelji. Joe Biden dakle ne će ulaziti u odmjeravanje snaga s Kinom, ali što onda možemo od njega očekivati na vanjskopolitičkome planu? Ulazak na Kavkaz gdje su se u slučaju Gruzije, Čečenije i Armenije SAD pokazali kao nepouzdan saveznik ne bi bio pametan. Ukrajina je također ostavljena na cjedilu (čak joj nije pružena ni ekonomska pomoć), ali ne vjerujem u angažman vlade u Kijevu koja je vrlo ekonomski slaba i bez autoriteta.

Turska svojim naraslim ambicijama smeta Zapadu, stoga će buduća akcija biti značajno obimnija od pitanja teritorijalnoga mora Turske i Cipra, ili pitanja vlasti u Libiji. Geostrateški položaj Turske, njena vojna i demografska moć ne pružaju priliku za otvorenim sukobom. Djelovanje na kurdsku manjinu (25 posto stanovništva Turske?) ne bi rado gledali ni Iranci ni Iračani ni Sirijci koji također imaju brojne Kurde na svom teritoriju, što je jezivo da stari povijesni indoeuropski narod od 40 milijuna ljudi nema svoju državu, već je rascjepkan među lokalnim silama. Jači pritisak bi samo homogenizirao Turke (nacionalni ponos), a Iran i Rusija svakako ne bi htjeli slom turske moći, iako im je turska politika često “kost u grlu”. Iran je također krupan zalogaj, a i ulazak flote u zatvoreni zaljev nije strateški pametan.

Ostaju još Crna Gora, BiH, Makedonija i Kosovo kao mjesta koja su strateški značajan most europske i azijske ekonomije, ali i zona preplitanja interesa Europe, Rusije i Turske. Tu se Hrvatska nalazi u vrlo delikatnoj poziciji, iako smo od Srba doživjeli vrlo brutalnu i ničim opravdanu agresiju mi bismo rušeći Srbe mogli pomagati unitarizmu u BiH, ali i zaplesti se u loše odnose s Rusijom, pri čemu nije isključeno da bi iduća (možda republikanska administracija) vodila sasvim drugačiju vrstu politike. Prosrpski Crnogorci su legalno zadobili vlast u Crnoj Gori; usput tko je kriv da su se glasovi 7.000 crnogorskih Hrvata rasuli na dvije stranke, i zašto je dio Crnogoraca i lokalnih muslimana (Bošnjaka, Albanaca i dr.) glasovao za Dritana Abazovića to je dublje pitanje. Nama jest cilj samostalna Crna Gora, ali ne po cijenu uplitanja Hrvatske u bjelosvjetske igre za koje je teško izračunati posljedice im i doseg.

Sve u svemu vrlo ružna godina je pred nama (vidjeli smo i daleko gorih), a kuća nam je bez domaćina u smislu kako gospodarenje shvaća R. S. Kaplan kojega ne treba miješati s geopolitičarom R. D. Kaplanom. Jedini hrvatski političar u kojem vidim potencijal jest gospođa Karolina Vidović Krišto! Ovo što nudi vlast i oporba je jadno, ekonomija koju može razoriti gripa, zgrade koje su godinama oličenim fasadama skrivale trulež koju razotkriva potres!

Teo Trostmann

Povezane objave

Bidenov režim gura Svjetsku zdravstvenu skupštinu na pružanje ovlasti WHO-a nad SAD-om

hrvatski-fokus

UN želi kontrolirati koliko govedine jedete

hrvatski-fokus

Hrvat predsjednik Čilea

hrvatski-fokus

Jezidi – narod koji se ne da

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više