Hrvatski Fokus
Religija

Objavljen glagoljaški Misal kneza Novaka iz 1368. godine

Novakov misal čini posebnim i izuzetno raskošnim njegove iluminacije: 480 inicijala i 6 minijatura

 

Nakladnik Mozaik knjiga objavio je luksuzno limitirano kolekcionarsko izdanje „Misala kneza Novaka“ iz 1368. godine, jedne od naših najljepših i najvrjednijih rukopisnih knjiga koja predstavlja najvišu razinu kaligrafskog, iluminatorskog i uopće knjiškog umijeća glagoljaša. Kako bi se današnjim čitateljima približila jedna od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, ovo izdanje pripremljeno je u suradnji Katedre Čakavskog sabora Roč, Staroslavenskoga instituta i Mozaika knjiga. Tako je „Misal kneza Novaka“ nakon više od 650 godina prvi put tiskan i dostupan hrvatskoj javnosti.

Ovo limitirano kolekcionarsko izdanje sadrži faksimil izvornog „Misala kneza Novaka“ iz 1368. godine, reprodukcije čak 480 inicijala i šest minijatura, od kojih je najveći dio pozlaćen, ručno uvezane korice od najfinije teleće kože i papir koji zadovoljava najviše standarde kvalitete, popratnu knjigu s najvažnijim činjenicama i drugim zanimljivostima o Novakovu misalu za koju su tekstove napisali renomirani hrvatski akademici, znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige i pamučne rukavice za listanje.

Među starim hrvatskim glagoljskim rukopisnim knjigama posebnom se ljepotom kaligrafije i iluminacije ističe Misal kneza Novaka. Riječ je o najstarijem datiranom glagoljskom misalu koji je nastao prije 650 godina iz pera kraljevskoga viteza, kneza Novaka od Ostrovice Ličke, podrijetlom iz porodice Disislavića. Novak, knez Šolgovski u Erdelju i knez grada Nina u Dalmaciji, sin kneza Petra, odlučio je napisati ovaj misal za spas svoje duše i kao zavjetni dar crkvi u kojoj će jednoga dana biti pokopan. U kolofonu piše: „Let Gospodnjih 1368. ja knez Novak (…) napisah te knjige za svoju dušu i onoj crkvi da se dadu v koj legu vekivečnim ležanijem. (…) A sada prošu vsakoga popa i djaka ki budet va te knjige oficijati moli milostivoga i dragoga i slatkoga gospodina Boga i vspomeni moju dušicu v molitvah svojih i moli gospodina Boga za nju.“

Taj, pisan na staroslavenskom jeziku (hrvatska redakcija) ustavnom glagoljicom, na finoj pergameni veličine 32 x 24,5 cm, dospio je u Istru 1405. godine kada su ga za potrebe svojih crkva sv. Jelene u Gornjoj i sv. Petra u Donjoj Nugli mještani otkupili od Novakova sina Petra s Krbave za „40 zlatnih ino 5“ (za 45 zlatnika). O tome izvještava dodatna rukopisna bilješka na posljednjem listu kodeksa, podno kolofona (impresuma), gdje je nepoznati pisac zapisao: „Va ime Božje i svete Marije, amen. Let Gospodnih 1405. va vreme gospodina patrijarhi Antona, gospodina i duhovnoga otca Svete Marije Oglejske crikve ki beše domaći gospodin po nature deželi frjulske, kuplene beše te knigi ot kneza Petra, kneza Novaka sina s Krbave, za 40 zlatnih ino 5. I kupi je dobar muž župan Ivan pridevkom Pirih sin dobra muža Črnka i župan Marin pridevkom Mišulin. I v to vreme beše Pirih župan v Nugle. I beše obarčin i držitel blaga crikve Svete Eleni i Svetoga Petra v Nugle. I platista je blagom Svete Eleni i Svetoga Petra v Nugle. A sada, gospodo redovnici i djaki, ki budete va te knigi čteli, prosite milostivoga gospodina Boga i nega mater gospoju Svetu Devu Mariju za duše vse pravoverne hrstjanske, a navlastno za duše vseh onih ki su pustili ko blago malo ali veliko crkve Svete Eleni i Svetoga Petra v Nugle. I takoe v spomenite v svoih molitvah dušu župana Ivana pridevkom Piriha. I dušu župana Marina pridevkom Mišulina ka te knigi pripravista v Nuglu v crkv Svete Eleni i Svetoga Petra kako je zgora rečeno.“

Zanimljivo je da Misal kneza Novaka sadrži još nekoliko naknadno unesenih tekstova, među kojima i najstarije poznate hrvatsko-čakavske stihove pisane glagoljicom:

I pomisli vsaki h(rst)janin
da se svyt ništare ni,
jere gdo ga veće ljubi,
ta ga brže zgubi.

Nu jošće pomisli vsaki sada:
ča se najde ot nas tada,
gda se d(u)ša strahom smete,
a dila n(a)m skriti nete…

Ti su stihovi ujedno i najstariji primjer hrvatske ritmičko-silabičke versifikacije, a tema o prolaznosti života pojavljuje se u Novakovu misalu čak više od stotinu godina ranije nego u europskim latinskim misalima (Dies i rae).

Znamenit je i zapis („Vita! Vita! Štampa naša gori gre…“) žakna Jurja iz Roča, od 26. lipnja 1482. godine, kojim je, na posljednjoj stranici Novakova misala, Juri navijestio skori izlazak iz tiska hrvatskoga prvotiska, Misala po zakonu Rimskoga dvora (1483.).

Iste godine dodana je i sekvenca o dvanaest apostola, a 1512. godine tadašnji je ročki župnik Šimun Greblo, izuzetan pisac, kaligraf, prepisivač i prevoditelj, u Novakov misal dodao tri molitve za mrtve te jednu cijelu misu u čast sv. Jelene.

Uz Misal kneza Novaka, koji ima 270 stranica (folija) pergamene, ispisanih u dva stupca, privezana su još dva lista pergamene, jedan na početku, a drugi na kraju knjige. Oni sadrže dijelove brevijara (brevijar = časoslov, zbirka molitva za zajedničko ili pojedinačno moljenje i pjevanje svećenika) iz 13. stoljeća.

Misal je, kao što i sam naziv kazuje, zbirka misa, liturgijskih tekstova koji se čitaju na misi, središnjem obredu kršćanskoga bogoštovlja. To je temeljna liturgijska knjiga Katoličke Crkve. Ona sadrži obredne tekstove za sve vrste misa (nedjeljne, jutarnje, večernje, zavjetne, mise za mrtve, za pojedine blagdane i euharistijska slavlja…), uključujući upute za svećenika. Kroz povijest su se razvijali različiti tipovi misala, a od 13. st. prevladava tip tzv. rimskog misala, koji je svoju konačnu verziju dobio nakon Tridentskog koncila i kao „Missale secundum consuetu-dinem Romanae Curiae“ (Misal po zakonu rimskoga dvora) od 1570. postao obvezan za cijelu Katoličku Crkvu, sve do 1970. godine kada ga zamjenjuje Misal po preporukama i smjernicama 2. vatikanskog sabora.

I Novakov rukopis spada u rimske misale. Sadrži sve propisane dijelove: Temporal (skup misnih obrazaca za pojedine nedjelje i blagdane u crkvenoj godini), Ordinarij (fiksni dijelovi mise, oni koji se nikad ne mijenjaju), Kanon (crkvene odredbe, pravila, zavjetne mise, mise za mrtve), Sanktoral (uz blagdane svetaca i mučenika), Komunal (zajednički dio) i druge obredne tekstove.

Ono što Novakov misal čini posebnim i izuzetno raskošnim jesu njegove iluminacije: 480 inicijala i 6 minijatura. Na tim minijaturnim likovnim remekdjelima prevladavaju crvena, plava i zlatna boja te niz filigranskih uresa. Inicijali su ukrašeni pleterima, viticama, palmetama, nizovima romba, krugova i kockica, te motivima srdaca, sunaca, cvjetova, listova, trolistova, sjemenki. A minijature, koje prikazuju likove evanđelista Mateja, Marka, Luke i Ivana, te motiv Raspeća i lik Isusa okrunjena trnovim vijencem, smještene su u okvire bogato ukrašene posebnim ornamentima. Dvije potonje minijature izrađene su preko cijele stranice.

O minijaturama u Misalu kneza Novaka znanstvenu su studiju izradili povjesničari umjetnosti Kruno Prijatelj (HAZU, Split) i Ivana Prijatelj – Pavičić (FPMZ i OP, Split). Misal kneza Novaka najstariji je datirani hrvatsko-glagoljski misal koji, osim datacije, sadrži i ime osobe koja ga je pisala. Ostali hrvatsko-glagoljski rukopisni misali, Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića (1404.), Berlinski misal (1402.), I. i II. Vrbnički misal (1456. i 1462.) i Newyorški misal (15. st.) nešto su mlađi, i isto su tako raskošno iluminirani, naročito Hrvojev misal koji je ukrašen s 94 minijature i 384 inicijala. Danas se Misal kneza Novaka čuva u zbirci rukopisa i inkunabula u trezoru Austrijske nacionalne knjižnice u Beču (Österreichische Nationalbibliothek, Wien), kamo je dospio 1820. godine.

Tiskanjem faksimilnog izdanja Novakov misal se na svojevrstan način vratio u svoju domovinu kao veličanstvena umjetnina vjerna originalu do najsitnijih detalja.

Nives Matijević

Povezani članci

Isus je ulazio i u kuće grješnika

HF

Armenija slavi Božić i Bogojavljenje

HF

Umjetnik – Crta – Posvećenje

HF

Ante Gabrić u Indiji

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...