Započelo obilježavanje 800 godina dominikanskog reda na hrvatskim prostorima
Otvorenjem novouređene središnje dominikanske provincijske knjižnice „Hijacint Bošković“ sa Spomen-zbirkom Franje Šanjeka, na blagdan sv. Tome Akvinskoga u četvrtak, 28. siječnja 2021. godine započelo je obilježavanje 800 godina dominikanskog reda na hrvatskim prostorima.
Provincijal fra Slavko Slišković istaknuo je da se radi o knjižnici koja će čuvati više od 45 tisuća naslova, od čega gotovo tisuću iz 16. ili 17. stoljeća, vrlo vrijednog sadržaja. Spomen-zbirka čuvat će ostavštinu dominikanca, akademika Franje Šanjeka, ponajboljeg poznavatelja hrvatskoga srednjovjekovlja i jedinoga svećenika koji je nakon Drugoga svjetskog rata izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Akademik Franjo Šanjek u znanstveno-istraživačkom radu bio je usmjeren objelodanjivanju srednjovjekovnih izvora i proučavanju europskoga i hrvatskoga srednjovjekovlja; crkvene povijesti Hrvatske u europskom kontekstu, osobito heretičkih pokreta bosanskih krstjana, katara i bogumila, uloge hrvatskih umnika u razvoju srednjovjekovne europske kršćanske teološke, povijesne i filozofske misli te ulozi Katoličke Crkve u povijesnim zbivanjima u Hrvatskoj u XIX. i XX. st. Njegove su teme bile: religiozno-društveni pokreti XII.–XV. stoljeća; Crkva bosanska, problem siromaštva, problem žene u europskoj uljudbi, redovništvo, razvoj školstva u Hrvata, hrvatska knjiška kultura, ishodišta hrvatske crkvenosti (Rim, Oglej, Carigrad), inkvizicija; Hrvati na Pariškom i drugim europskim sveučilištima; Hrvati u europskoj humanistici; Hrvati i ljudska prava (fr. Vicko Paletin); stoljetne veze Hrvata s Apostolskom Stolicom (Ivan Pavao II. i Hrvati); Hrvati i povijesna znanost (Matija Vlačić Ilirik, Antun Vramec, dum Mavro Orbini); utjecaj i uloga hrvatskih ljudi na svjetska duhovna, kulturna i politička gibanja (Dalmatinac Djawhar, Herman Dalmatin, bl. Augustin Kažotić, fr. Martin Zadranin, kard. Ivan Stojković, fr. Andrija Jamometić, Marko Marulić).
Godine 1996. predsjednik Tuđman odlikovao ga je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, a 2004. primio je Godišnju državnu nagradu za znanost za značajno znanstveno dostignuće na području humanističkih znanosti u proučavanju europskih vjerskih strujanja u razvijenom srednjem vijeku. „Knjige iz njegove ostavštine zbog izuzetne vrijednosti nismo željeli dijeliti pa se sve nalaze u jedinstvenom djelu knjižnice, na taj način čuvamo i spomen na ovog velikog dominikanca i povjesničara“, istaknuo je provincijal Slišković. Podsjetio je i na dominikansku tradiciju, da odmah nakon crkve ili kapele, drugo mjesto zauzima knjižnica.
Knjižnica „Hijacint Bošković“ je središnja knjižnica Hrvatske dominikanske provincije. Smještena je u Dominikanskom samostanu ‘Kraljice svete krunice’ u Zagrebu. Osnovana je kad i samostan 1927. godine. U početku se zvala „Biblioteka samostana otaca dominikanaca“, a od 1977. godine nosi ime Hijacinta Boškovića (1900.-1947.), istaknutog dominikanca, filozofa i teologa, koji je svojim znanstvenim radom upućivao na nespojivost totalitarizama s kršćanskom mišlju, osnivača Dominikanske naklade „Istina“, koja je djelovala od 1929. Do 1946. godine. Izdanja naklade „Istina“ zabranom državnih vlasti postupno su prestala izlaziti: ‘Duhovni život’ (1942.), knjige (1944.), ‘Gospina krunica’ (1946.).
U knjižnici se nalaze stare knjige iz 16., 17. i 18. st. (oko 1000 naslova). Knjižni fond se prvenstveno povećava iz ostavštine preminulih članova Dominikanske provincije i napuštenih samostana te nabavom novih izdanja. Jedino ova knjižnica ima časopis: ‘Osoba i Duh’ – Glasilo katoličkih hrvatskih intelektualaca – odnosno Revija za duhovno-znanstvena pitanja, pokrenut u Madridu, 1949. godine i izlazio do 1955. godine. Danas se u knjižnici nalazi oko 45.000 knjiga i više od 200 naslova časopisa na hrvatskom i na stranim jezicima. Najveći dio građe čine knjige i časopisi iz područja filozofije, teologije, religije i humanističkih znanosti. U knjižnici se čuvaju rijetke knjige iz 16. st. kao što su: =Opus aureum Sancti Thomae de Aquino super quattuor Evangelia“, Bergome, 1506.; Maimonides: „Dux dubitantium aut praeplexorum“, Parisiis, 1520.; Javelus Canapitius: „Praeclarissimum epitome super totam naturalem philosophiam“, Venetiis, 1531.; Javeli Canapitii, Chrysostomi: „Epitome in universam Aristotelis philosophiam tam naturalem quam transnaturalem“, Venetiis, 1590.; „Aristoteles Stagiritae peripateticorum principis de physico audito“, Patavii, 1564.
Knjižnica „Hijacint Bošković“ u medievalistici je zasigurno među najboljima u Hrvatskoj. Posjeduje sva djela dvojice velikana: Alberta Velikoga (kritička izdanja te Opera omnia na CD-u) i Tome Akvinskoga (kompletno, dopunjeno i kritičko izdanje Leonine) te mnoga druga izvorna djela.
„Zbog svoje vrijednosti knjižnica je uvrštena u spomeničke knjižnice i prvenstveno je namijenjena studentima i profesorima filozofije i teologije te pastoralnim djelatnicima, ali su ovim otvorenjem stvoreni preduvjeti za njeno otvorenje i široj javnosti“, najavio je dominikanski provincijal.
Dominikanska baština važan je dio današnjeg hrvatskog znanstvenog, obrazovnog i kulturno-umjetničkog identiteta. Dominikanski red utemeljitelj je Generalnog studija u Zadru – najstarijeg hrvatskog sveučilišta, a samo jedan dio bogate dominikanske baštine u Hrvatskoj su i brojne dominikanske knjižnice koje obiluju dragocjenim rukopisima, rijetkim knjigama i prvotiscima.
Hrvatska dominikanska provincija Blažene Djevice Marije cjelogodišnjim će kulturno-umjetničkim i znanstvenim događanjima obilježiti tu visoku obljetnicu djelovanja dominikanskog reda u Hrvatskoj. Među brojnim događanjima u Jubilarnoj godini su vizualno predstavljanje jednoga samostana svaki mjesec te 12 tematskih razgovora s braćom i sestrama dominikanske obitelji svakog 15. u mjesecu, prvi je bio razgovor s provincijalom Hrvatske dominikanske provincije fr Slavkom Sliškovićem emitiran 15. siječnja kao i znanstveni simpozij u rujnu o manje poznatim temama iz dominikanske povijesti.
