Hrvatski Fokus
Znanost

Umro akademik Leo Klasinc

Uveo programiranje i primjenu računala u dodiplomski i poslijediplomski studij kemije na Sveučilištu u Zagrebu

 

U utorak 9. veljače 2021. u Zagrebu je u 84. godini života umro akademik Leo Klasinc, istaknuti hrvatski kemičar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rođen je 20. svibnja 1937. u Zagrebu gdje je 1955. završio gimnaziju, 1960. diplomirao kemiju na Tehnološkom fakultetu te doktorirao 1963. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu s disertacijom Izotopni efekt dušika-15 i sekundarni deuterijski izotopni efekt kod reakcije amonijske soli s lužinom (mentor Smiljko Ašperger).

Od 1961. radio je u Institutu Ruđer Bošković, gdje je bio znanstveni asistent (1961. – 1963.), viši znanstveni asistent (1964. – 1968.), znanstveni suradnik (1968. – 1972.), viši znanstveni suradnik (1972. – 1977.) i znanstveni savjetnik (od 1977.) te od 1968. voditelj Laboratorija za kemijsku kinetiku i atmosfersku kemiju Odjela za fizičku kemiju.

Istodobno je od 1970. bio nastavnik na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (1971. – 2002.). Od 1970. sudjelovao je u nastavi Centra za poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, a nešto kasnije i PMF-a. Predavao je također na Fakultetu prirodoslovlje i tehnologiju u Ljubljani te surađivao s Institutom Jožef Stefan. Član suradnik HAZU-a bio je od 1990., a od 2004. redoviti član. Od 2019. bio je zamjenik tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Boravio je često u Centru za nuklearna istraživanja u Karlsruheu, gdje je već kao student (1959./1960.) kod D.Schulte-Frohlindea izradio diplomski rad Mjerenje kvantnog iskorištenja fotoreakcije bis-naftalen indigoida. Na istoj instituciji proveo je poslijedoktorsko usavršavanje kao teorijski organski kemičar u Institutu za radijacijsku kemiju 1966. – 1968. Tamo je također boravio povremeno od 1972. do 1984. u sklopu više bilateralnih projekata s Njemačkom vezanim uz područja spektroskopije, teorijske i atmosferske kemije. Na Kemijskom odjelu Louisiana State University u Baton Rougeu kao gostujući profesor (od 1984.) bavio se laserskom i masenom spektrometrijom i predavao biofizikalnu kemiju.

Akademik Leo Klasinc uveo je programiranje i primjenu računala u dodiplomski i poslijediplomski studij kemije na Sveučilištu u Zagrebu. Bavio se istraživanjima iz područja fizičko-organske, atmosferske i teorijske kemije te matematičkim metodama u kemiji, masenom, fotoelektronskom i laserskom spektroskopijom. Postigao je vrijedne rezultate u istraživanju elektronske strukture malih molekula i prvi dobio fotoelektronske spektre visoke kvalitete mnogih važnih skupina biološki-aktivnih molekula (aminokiseline, opijati, steroidi). Uveo je ionizacijski potencijal kao parametar za određivanje aktivnosti spojeva. Prvi je u nas razvio i organizirao istraživanja u atmosferskoj kemiji, osobito troposferskoga ozona.

U suautorstvu sa Zvonimirom Maksićem i Nenadom Trinajstićem napisao je udžbenik Simetrija molekula (Zagreb, 1979). Dobitnik je Nagrade Ruđer Bošković (1987.), Nagrade HAZU (1996.), Nagrade Grada Zagreba (2002.) i Državne nagrade za znanost za životno djelo (2007.).

Marijan Lipovac

Povezani članci

U Češkoj podignuta spomen-ploča u čast Nikole Šubića Zrinskog

HF

Predstavljen časopis Psychiatria Danubina

HF

Pravedna borba poljskih poljoprivrednika

HF

Opće karakteristike agrarne proizvodnje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...