Za američku slabost postoje geopolitičke posljedice
Europsko vijeće za vanjske odnose objavilo je rezultate opsežnog istraživanja javnog mnijenja stanovnika 11 zemalja EU-a. Europljani su posebno odgovarali na pitanja treba li se Europa cijelo vrijeme oslanjati na SAD i što učiniti ako se nesuglasice između SAD-a, Kine i Rusije pojačaju.
Sažetak:
- Većina Europljana obradovala se pobjedi Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima u studenom, ali ne misle da on može pomoći Americi da se vrati kao istaknuti globalni vođa;
- Stavovi Europljana prema Sjedinjenim Državama pretrpjeli su veliku promjenu. Većina ključnih država članica sada misli da je američki politički sustav slomljen i da se Europa ne može samo osloniti na SAD da je brani. Oni EU i / ili sustave vlastitih zemalja ocjenjuju puno pozitivnije od američkog – i kao najvažnijeg partnera smatraju Berlin, a ne Washington;
- Za američku slabost postoje geopolitičke posljedice. Većina vjeruje da će Kina za deset godina biti moćnija od SAD-a i da bi željela da njihova zemlja ostane neutralna u sukobu dviju velesila. Dvije trećine ispitanika smatra kako bi EU trebala razviti svoje obrambene kapacitete;
- Postoje velike šanse za oživljavanje atlantizma, ali Washington ne može tjerati Europu protiv Kine kao jamstvo. Javno mišljenje imat će veći utjecaj na odnose nego ranije, te ga treba uzeti u obzir.
Amerikanci imaju novog predsjednika, ali ne i novu zemlju. Iako se većina Europljana radovala pobjedi Joea Bidena na američkim predsjedničkim izborima u studenom, oni ne misle da on može pomoći Americi da se vrati kao istaknuti globalni vođa. To je ključno otkriće paneuropskog istraživanja na više od 15.000 ljudi u 11 zemalja koje je naručilo Europsko vijeće za vanjske odnose, a u studenom i prosincu proveli Datapraxis i YouGov.
Istraživanje je pokazalo da su stavovi europljana prema Sjedinjenim Državama pretrpjeli veliku promjenu. Većina ključnih država članica sada misli da je američki politički sustav slomljen, da će Kina biti moćnija od SAD-a u roku od deset godina i da se europljani ne mogu osloniti na SAD da ih brani. Iz ovih lekcija se izvlače radikalne posljedice. Veliki broj misli da Europljani trebaju ulagati u vlastitu obranu i kao najvažnijeg partnera gledaju na Berlin, a ne na Washington. Oni žele biti oštriji sa SAD-om u svezi ekonomskih pitanja. I umjesto da se usklade s Washingtonom, žele da njihove zemlje ostanu neutralne u sukobu između SAD-a i Rusije ili Kine. 53 posto ispitanih europljana vjeruje da će Bidenova pobjeda koristiti njihovim zemljama, a 57 posto vjeruje da će to biti od koristi Europskoj uniji. Samo 15 % ispitanika vjeruje da je Amerika bila na dobrom putu s Trumpom, a izbor Bidena znači njezino okretanje u pogrešnom smjeru; 62 % se s tim ne slaže.
25 % europljana vjeruje da je američki politički sustav potpuno uništen, a još 36 % vjeruje da je djelomično uništen. 23% misli da to dobro funkcionira. 49 % ispitanika vjeruje da će pod Bidenom Amerika uspjeti prevladati svoje unutarnje podjele i pridonijeti rješavanju globalnih problema, dok 31 % očekuje da će je proždirati unutarnji problemi i neslaganja.67 % vjeruje da se Europa ne može cijelo vrijeme oslanjati na Sjedinjene Države i da joj trebaju vlastite obrambene sposobnosti, a 10% vjeruje da će Sjedinjene Države uvijek braniti Europu, pa se stoga ne bi trebali brinuti zbog svojih obrambenih sposobnosti.
Nadalje, 17 % europljana definitivno vjeruje da će za 10 godina Kina biti moćnija sila od Sjedinjenih Država, a dodatnih 42 % vjeruje da je to vjerojatno. Samo 16 % smatra da je malo vjerojatno, a 3 % – definitivno nemoguće. S idejom da će Kina postati moćnija od SAD-a pogotovo se slažu na jugozapadu Europe.
Nije baš ugodna za Amerikance niti činjenica da samo 22 % ispitanih europljana vjeruje da bi se njihova zemlja trebala postaviti na stranu Sjedinjenih Država u mogućem američko-kineskom sukobu. 6 % vjeruje da bi njihova zemlja trebala podržati Kinu, a 60 % – da ostane neutralna.
Gotovo iste brojeve daju i odgovori na pitanje što učiniti u Europi u slučaju sukoba između Sjedinjenih Država i Rusije. 23 % ispitanih Europljana vjeruje da bi njihova zemlja trebala stati na američku stranu u mogućem rusko-američkom sukobu. 7 % vjeruje da bi njihova zemlja trebala podržati Rusku Federaciju, a 59 % – da održi neutralnost. Najviše rusofobnih stavova ima u Danskoj (40 % bi željelo da njihova zemlja podržava Sjedinjene Države), Poljska (36 %) i Velika Britanija (28 %), ali čak su i u tim zemljama pristaše upletenosti u sukob s američke strane inferiorne u odnosu na pristaše neutralnosti (što djeluje nevjerojatno s obzirom na službenu političku retoriku tih zemalja prema Rusiji, op. GN.). Za Rusiju je najpovoljnije izjašnjavanje u Mađarskoj, gdje se samo 13 % stanovništva izjasnilo da se njihova zemlja prikloni SAD-u, 9 % na strani Rusije a ostali za neutralnost), Njemačke (16% za SAD, 8 % za Rusiju) i Italije (18 % za SAD, 10 % za Rusiju).
Tijekom hladnog rata, javno mišljenje imalo je samo sekundarnu ulogu u transatlantskim odnosima, koje su političke elite smatrale raison d’état. No, transatlantski odnos tijekom 2020-ih smatra se mnogo manje egzistencijalan i u Europi i u Americi – i zbog toga je politiziran.
