Hrvatski Fokus
Znanost

Domaća proizvodnja hrane pokazala žilavost u godini pandemije, a sada Vlada ne štiti prava poljoprivrednika

Belgijski poljoprivrednici suprotstavili su se ratifikaciji sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i MERCOSUR-a

 

Krajem prošle godine (17. 12. 2020.) obilježena je druga godišnjica usvajanja UN-ove Deklaracije o pravima seljaka i drugih ljudi zaposlenih u ruralnim područjima (UN Declaration on the Rights of the Peasants and other people working in the rural areas, UNDROP). Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je navedenu Deklaraciju 17. 12. 2018. Protiv Deklaracije tada su glasale SAD, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Izrael, Gvatemala, Švedska i Mađarska, a među suzdržanim državama bila je i Hrvatska.

Razloga za usvajanje ove UN-ove Deklaracije bilo je više, a najvažniji je zaštita prava više od milijarde ljudi koji žive i rade u ruralnim područjima, zaštita ljudi koji se hrabro odupiru žestokim napadima tzv. slobodnog tržišta i globalnog kapitala. Nažalost, do sada je mnogo ljudi žrtvovalo, točnije položilo svoje živote u obrani svoje zemlje, sjemenja, vode i šuma. UNDROP brani prava svih seljaka – poljoprivrednika u svakom kutku našeg planeta.

Organizacija La Via Campesina koja se hrabro bori za zaštitu prava seljaka-poljoprivrednika također sada podsjeća vlade da hitno moraju implementirati / primijeniti ovaj značajan dokument o ljudskim pravima budući se čovječanstvo sada suočava s jednom od najtežih akutnih kriza u posljednjih pedeset godina.

Jamčiti prava seljaka i ruralnih radnika od esencijalne je važnosti zbog ublažavanja posljedica uzrokovanih pandemijom COVID-a ali i omogućavanje sustavnih i preobrazbenih promjena koje će ljudsko zdravlje i dobrobit staviti ispred profita.

Završetkom turbulentne 2020. godine mnogi obični ljudi nadali su se da će 2021. biti bolja godina. Međutim, pojavom „novih infekcija“ uzrokovanih mutiranim virusom SARS-CoV-2 mnoge države usvajaju još strože epidemiološke mjere čime se u ovom trenutku odgađa povratak normalnom životu prije početka pandemije COVID-19. Iz ovih razloga svijet treba hitno djelovati i to masovno, od najširih slojeva pa do razine države kako bi se spriječile zastrašujuće posljedice izazvane pandemijom o čemu ne izvještavaju vodeći mainstream mediji: STOTINE MILIJUNA LJUDI zbog pandemije COVID-19 ‘gurnuto’ je u GLAD i SIROMAŠTVO, a ne smijemo zaboraviti da je prije pandemije COVID-19 više od milijarde ljudi već živjelo u siromaštvu suočavajući se svakodnevno s glađu!

Tijekom posljednjih mučnih deset mjeseci 2020., milijuni ljudi izgubili su svoj posao tj. zaposljenje, dok su istovremeno milijarderi povećali svoje bogatstvo za više od 10 trilijuna US dolara, čime se povećala koncentracija bogatstva i moći u rukama nekolicine ljudi.

Pandemija COVID-19 pokazala je kako je neoliberalizam inkompatibilan tj. nespojiv s čovjekoljubljem i poguban za prirodu. Svjedočili smo da je industrijski prehrambeni sustav bio zaustavljen 2020. s posljedicom poremećaja u globalnoj proizvodnji hrane i njezinoj distribuciji. Milijuni tona usjeva propali su na poljima! Golem broj stoke je ubijen jer su klaonice bile zatvorene dok su goleme industrijske farme stvarale mjesto za nove životinje, tj. radile su na povećanju kapaciteta. S početkom pandemije COVID-19 mnoge države koje su ovisne o uvozu hrane (među njima je i Hrvatska) bile su zabrinute zbog prehrambene sigurnosti.

Korporacije agrobiznisa reagirale su tjerajući uvozne radnike/migrante da rade u rizičnim uvjetima s vrlo lošom zaštitom, slabo dostupnoj zdravstvenoj zaštiti bez ikakve brige za njihovu dobrobit. Vlade su zatvorile domaće lokalne tržnice, dok su korporativni lanci opskrbe i prodaje nesmetano radili! I da stvar bude još više ironična, seljaci su u takvoj situaciji bili prisiljeni bacati svoje proizvode dok je glad kucala na vrata!

Umjesto da štite i podupiru domaću i lokalnu proizvodnju hrane i time domaće poljoprivredne sustave, državne vlasti i političari „drže svoje glave u pijesku“ i povećavaju tzv. stimulativne pakete privatnom sektoru i prisilno uvode restrikcije kojima se krše ljudska prava i kriminalizira seljaštvo. Stoga je najvažnije sada implementirati i zagovarati odnosno braniti principe prehrambene suverenosti. Usred ovog kaosa u 2020. godini, upravo su domaći i lokalni poljoprivredni sustavi temeljeni na agroekološkim seljačkim principima proizvodnje dokazali svoju otpornost i elastičnost ali su isto tako mnogima osigurali život. Nikada do sada nije bila tako hitna potreba za izgradnjom odnosno uspostavom bogatih, raznolikih i agroekoloških lokalnih poljoprivrednih sustava. Da bismo ovo ostvarili i spriječili nadolazeću GLAD, esencijalno je podržati proizvodnju domaćeg sjemenja i sadnog materijala uz uvođenje izvorne agrarne reforme. Stoga UN-ova Deklaracija o pravima seljaka i drugih ljudi zaposlenih u ruralnim područjima/UNDROP ovdje ima središnju ulogu jer omogućuje siguran i slobodan put prema prehrambenoj suverenosti. Ova Deklaracija Ujedinjenih naroda daje okvir za izgradnju javnih politika koje su raznolike, elastične i otporne i ukorijenjene u mudrosti, kulturi i običajima lokalnih zajednica i njihovih vizija o prehrambenoj suverenosti.

Upravo su prehrambena suverenost i seljačka agroekologija rješenje protiv kriza s kojima se trenutno suočava čovječanstvo. UNDROP daje jasan put temeljen na pravima u svrhu izgradnje i jačanja prehrambene suverenosti i odmicanje od tržišnih prehrambenih sustava temeljenih na sustavu uništavanja okoliša, onečišćenja i prekomjerne potrošnje.

Prema mišljenju stručnjaka La Via Campesina nije moguća ni jedna sustavna transformacija bez prepoznavanja i zaštite prava onih koji su SRCE PREHRAMBENOG SUSTAVA – a to su seljaci, ribari, autohtono stanovništvo, pastiri/stočari, stanovnici šuma, poljoprivredni radnici kao i potrošači u gradovima i ruralnim područjima.

Vlade stoga moraju jamčiti implementaciju tj. provedbu UN-ove Deklaracije o pravima seljaka i drugih ljudi zaposlenih u ruralnim područjima na svim razinama kao ključnog instrumenta obrane i promicanja ljudskih i radnih prava.

La Via Campesina potiče članove i saveznike da ustraju u borbi za usvajanje i provedbu UNDROP-a u svojim regijama: „Tek odozdo i svojim glasovima možemo izgraditi promjenu koja nam je potrebna za poštivanje naših prava: kao što su pravo na sudjelovanje u donošenju odluka, pristup zdravstvu, tržištima, fer prihod itd.“ – dakle, sve ono što je najviše pogođeno tijekom pandemije.

„Vlade će se rijetko vlastitom političkom voljom zalagati za ova prava pa kao seljaci moramo nastaviti jedinstvenu borbu za obrazovanje i mobilizaciju naših organizacija oko UNDROP-a. Naši zajednički napori i solidarnost kao seljaka, platforma su s kojom zajedno preživljavamo pandemiju. Prava sadržana u Deklaraciji o pravima seljaka i drugih ljudi zaposlenih u ruralnim područjima biti će naš vodič.“

Nažalost, usprkos raznim direktivama, deklaracijama, rezolucijama i sl., seljaci kao poljoprivredni proizvođači diljem svijeta prisiljeni su grčevito se boriti za svoja prava i braniti svoje nasljeđe i tradicije od gramzivih korporacija pa i korumpiranih političara.

Ni poljoprivrednicima u Europskoj uniji ne cvjetaju ruže jer „korporativni lobiji pritišću čizmom vrat Europe.“ Stoga je u utorak 8. prosinca 2020. održan prosvjed u Belgiji: belgijski seljaci – poljoprivrednici u organizaciji „Seljačkog pokreta Belgije“ i njihovi saveznici poredali su više od 200 pari gumenih čizama ispred Europske komisije čime su htjeli upozoriti na nestanak velikog broja belgijskih poljoprivrednika iz ovog zanimanja. Svaki tjedan u Belgiji u prosjeku 18 farmi zatvori svoja vrata i time prestaje svaka njihova aktivnost. „I ovo se mora zaustaviti za dobrobit društva i okoliša,“ upozorili su prosvjednici.

Ovim činom belgijski poljoprivrednici suprotstavili su se ratifikaciji sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i MERCOSUR-a kao i zakonskom nacrtu reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP, eng. CAP). MERCOSUR je španjolska kratica za zajedničko slobodno tržište Južne Amerike (portugalska kratica je MERCOSUL) čije punopravne članice su države: Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Venecuela koja je suspendirana 1.12.2016., pridružene članice su Kolumbija, Ekvador, Peru, Čile, Gvajana, Surinam, a Bolivija je u procesu punopravnog članstva, dok Meksiko i Novi Zeland imaju status člana promatrača.

Organizacije poput „Réseau de soutien à l’agriculture paysanne, RéSAP,“ Agroecology in Action, the Youth for Climate i još 15 drugih organizacija ovim prosvjedom održanim u Bruxellesu 8.12.2020. također su željeli upozoriti na nedosljednost između politika Europske unije o/u poljoprivredi, trgovini i okolišu.

Farmer Guy Franck govorio je u ime organizacije FAIREBEL te, između ostalog, izjavio: „Mi više ne možemo podnositi ovo lobiranje koje gura europske politike u krivom smjeru.“ Istovremeno, sporazum MERCOSUR ima cilj povećanja međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima i konkurentnosti između poljoprivrednih proizvođača. A ove politike favoriziraju masovnu industrijsku poljoprivrednu proizvodnju orijentiranu na izvoz a sve na štetu bioraznolikosti, klime i kvalitete zapošljavanja u poljoprivredi. A zbog takvih politika i političkih odluka NESTAJU seljaci, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i agroekološka poljoprivreda – nestaju oni koji i te kako znaju živjeti u skladu s prirodom i koji brinu o okolišu i proizvode zdravu hranu. Hélène Lefèvre iz belgijske nevladine organizacije FIAN rekla je sljedeće: „Situacija je osobito frustrirajuća jer postoje solucije za kombiniranje poljoprivrede i okoliša i one dokazuju svoju vrijednost. Ali one nestaju jer Europska unija prednost daje agrobiznisu.“

„KONTROLIRAJ HRANU I KONTROLIRAT ĆEŠ LJUDE“, izjava Henryja Kissingera u kojoj je sažeta politika moći.

Izvor:

La Via Campesina: „Local food production proved resilient in a pandemic year, yet governments fail to guarantee peasants’ rights!“, 16. 12. 2020.;

La Via Campesina: „Corporate Lobbies have their boot on the neck of Europe“, 16. 12. 2020.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezani članci

Znanje je iz kurikula prognano

HF

Razvitak i vulnerabilnost mozga

HF

Sankcije ih okrenule domaćoj proizvodnji

HF

Analiza prijedloga “Cjelovite kurikularne reforme” (2)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...