Hrvatski Fokus
Povijest

Rimski car Dioklecijan

Ispočetka tolerantan prema kršćanima 303. godine počinje krvave progone

 

Rimski car Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan (Solin, 22. XII. 245. – Solin, 3. XII. 316.) je, tijekom svoje vladavine od 17. IX. 284. do 1. V. 305., gradeći svoju palaču, tj. današnji Split više kazao o sebi nego da je napisao stotinu knjiga. Jednostavna i veličanstvena monumentalnost ipak u osnovi predstavlja obični vojni logor. Svakako ću karikirati ako kažem da u tom monolitu Peristil predstavlja dušu i harmoniju, trenutak ljepote i sklada koji se bliži helenskom uzoru. Car je odabrao jako lijepo mjesto vodeći se pritom razlozima koji pokazuju njegove namjere i inteligentno planiranje. Palača ima lijepu luku, plodnu okolicu, u blizini je otok Brač odakle je logistički bilo relativno lako dopremati solidni kamen, opeke i sadra su također vađeni u blizini. Salona (Solin) kao metropola Dalmacije je svega nekoliko kilometara udaljena.

Je li se radije nastanio među “svojim” Ilirima iz emotivnih razloga, ili je imao veće povjerenje u njih (Rimsko carstvo kao kombinacija vojne hunte i vječito spletkarskoga Senata je pružalo obilje razloga za paranoju, malo je careva umrlo prirodnom smrću), je li odabrao Split radi umjerenoga podneblja ili je želio biti na dovoljnoj distanci i od Rima i od Istoka? U tom razdoblju ilirski lobi u vojsci je vrlo jak, istaknuti su carevi Prob, Dioklecijan i Konstantin. Jesu li Iliri međusobno razgovarali na materinskom jeziku, jeziku koji nije dovoljno rekonstruiran i koji nikada nije razvio svoju književnost.

Javno ne bi sebi dopustili da govore tim barbarskim jezikom, pa ni Jeronim nam kao sjajni lingvist nije ostavio nikakva traga ilirskoga.

Gradeći tako moćan logor sa zidinama (cijeli sjeverni dio palače je nastanjen poslugom i vojskom) Dioklecijan je očito pretpostavljao da ne će moći biti opušteni umirovljenik koji sadi kupus. Postojanje (andro)sfingi u palači koje su donesene iz Egipta a izrađene su u doba faraona Tutmosisa III. više po meni predstavljaju određeno praznovjerje i simbol moći nego estetski smisao. One su čuvari careva mira.

Kao vladar Dioklecijan je uveo vladavinu četvorice, tj. tetrarhiju. On je osobno vladao azijskim dijelom države i Egiptom, što je  bilo pametno, naime Egipat je osiguravao žito Rimu, a žitorodna je i Mala Azija, te područje Eufrata. Ekonomija istočnoga dijela Carstva je cvala, a Dioklecijan uvodi vrlo smiono porezni sustav u Italiji, koja je do tada bila oslobođena. Gradnja cesta, utvrda, terma aktivira radnu snagu (New Deal), ali tek indirektno donosi profit. Dioklecijan očito je vojnik a ne ekonomist Godine 301. normira cijene roba i usluga.

Uveo je strog orijentalni dvorski ceremonijal. Ispočetka tolerantan prema kršćanima 303. godine počinje krvave progone, ubijeni su sveti Dujam, Florijan, Lucija, Anastazija (Stošija), Demetrius Srijemski, Denis, Filomena, Maragreta i brojni drugi kršćani. Čak se i liberal poput Herberta Lewandovskoga zgraža nad okrutnošću toga progona. Zašto je to Dioklecijan radio? Je li mislio da ljubav prema neprijateljima nije dobra za vojsku i državu? Je li doživljavao kršćane kao neku vrstu komunizma, jer oni su željeli zajedničko vlasništvo, pa i odricanje od zemaljskih stvari. Kršćani također nisu dopuštali štovanje cara kao Boga, a druge religije su smatrali igrarijama ili čak demonizmom. Ako je rođen 245. godine tada je Dioklecijan imao 58 godina što je starost za ono doba.

Dioklecijan je imao primjer u Aurelijanu koji se prvi od careva proglasio carem i bogom, te je kao orijentalni vladari nosio dijademu. Uvodi se i štovanje Nepobjedivoga sunca 25. prosinca. Dioklecijan znači na grčkome slava božja. Izvori smatraju da je skromnoga podrijetla, sin pisara ili činovnika. Znamo da je bio visokoga rasta, plavih očiju, u starosti mršav i reumatičan.

Teo Trostmann

Povezane objave

Komunistički staljinistički zatvori (4)

HF

Gospodarska knjižnica Nezavisne Države Hrvatske

hrvatski-fokus

Istina o hrvatskom historiku don Ivi Guberini i njegovomu djelu

hrvatski-fokus

Pero Živković zvani “Pera peder”

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više