Hrvatski Fokus
Znanost

Temelji Skinnerovog biheviorizma

Operativni odgovori ojačani su pojačanjem

 

Ideje o biheviorizmu Burrhusa Frederica Skinnera uglavnom su izložene u njegovoj prvoj knjizi „Ponašanje organizama (1938.). Ovdje daje sustavni opis načina na koji varijable okoliša kontroliraju ponašanje. Razlikovao je dvije vrste ponašanja kojima se upravlja na različite načine:

  • Ispitanik ponašanjaizazvane podražaja, i može se mijenjati po ispitanika uređaj, često se naziva klasično (ili Pavlovljevog) uređaj, u kojem se neutralni stimulansje u paru sa koja izaziva podražaj. Takva se ponašanja mogu mjeriti njihovom latencijom ili snagom.
  • Operantna seponašanja’emitiraju’, što znači da ih u početku ne inducira neki određeni podražaj. Oni su ojačana operantnog uređaj (tzv instrumentalni uređaj), u kojem je pojava odgovor dobivala reinforcer. Takva se ponašanja mogu mjeriti prema njihovoj brzini. Obje ove vrste ponašanja već je eksperimentalno proučio, ponajviše: ispitanici, Ivan Pavlov; i operanti, Edward Thorndike. Skinnerov se račun na neki način razlikovao od ranijih, i bio je jedan od prvih računa koji ih je stavio pod jedan krov.

Ideja da je ponašanje ojačano ili oslabljeno njegovim posljedicama postavlja nekoliko pitanja. Među najvažnijima su ovi: 

  1. Operativni odgovori ojačani su pojačanjem, ali odakle uopće dolaze?
  2. Jednom kad se nađe na repertoaru organizma, kako se usmjerava ili kontrolira odgovor?
  3. Kako se mogu objasniti vrlo složena i naizgled nova ponašanja?

1. Podrijetlo operantskog ponašanja

Skinnerov odgovor na prvo pitanje bio je vrlo sličan Darwinovom odgovoru na pitanje podrijetla ‘nove’ tjelesne građe, naime, varijacije i odabira. Slično tome, ponašanje pojedinca varira od trenutka do trenutka; varijacija koju slijedi pojačanje jača i postaje istaknuta u repertoaru ponašanja te osobe. Oblikovanje je bio Skinnerov izraz za postupnu modifikaciju ponašanja pojačavanjem željenih varijacija. Skinner je vjerovao da ‘praznovjerno’ ponašanje može nastati kad slučajno odgovor slijedi pojačanje s kojim ono zapravo nije povezano. 

2. Kontrola operativnog ponašanja

Drugo pitanje, “kako se kontrolira ponašanje operanta?” nastaje jer se za početak ponašanje “emitira” bez pozivanja na bilo koji određeni podražaj. Skinner je odgovorio na ovo pitanje rekavši da podražaj dolazi pod kontrolu nad operantom ako je prisutan kad je odgovor pojačan, a odsutan kad nije. Na primjer, ako pritiskanje poluge donosi hranu samo kad je upaljeno svjetlo, štakor ili dijete naučit će pritiskati ručicu samo kad je svjetlo uključeno. Skinner je rezimirao ovaj odnos rekavši da diskriminirajući podražaj (npr. Svjetlost) daje povod za pojačanje (hranu) operanta (pritiskanje poluge). Ova trostruka nepredviđena situacija (pojačivač reakcije – poticaja) jedan je od najvažnijih Skinnerovih koncepata, i svoju teoriju izdvaja od teorija koje koriste samo udruživanja u paru.

3. Objašnjavanje složenog ponašanja

Većina ponašanja ljudi ne može se lako opisati u vidu pojedinačnih odgovora pojačanih jedan po jedan, a Skinner je veliki napor posvetio problemu složenosti ponašanja. Neka složena ponašanja mogu se promatrati kao slijed relativno jednostavnih odgovora i ovdje se Skinner pozvao na ideju “lančanog lanca”. Lanciranje se temelji na činjenici, eksperimentalno dokazanoj, da diskriminirajući podražaj ne postavlja samo povod za naknadno ponašanje, već može i ojačati ponašanje koje mu prethodi. Odnosno, diskriminacijski podražaj ujedno je i “uvjetovano pojačalo”. Na primjer, svjetlo koje daje povod za pritiskanje poluge također se može koristiti za pojačavanje “okretanja” u prisutnosti buke. To rezultira slijedom “buka – okretanje – svjetlo – ručica pritiska – hrana”. Puno duži lanci mogu se izgraditi dodavanjem dodatnih podražaja i odgovora.

Međutim, Skinner je prepoznao da se puno ponašanja, posebno ljudskog ponašanja, ne može objasniti postupnim oblikovanjem ili konstruiranjem nizova odgovora. Kompleksno ponašanje često se iznenada pojavi u svom konačnom obliku, kao kad osoba prvi put pronađe put do dizala slijedeći upute dane na recepciji. Kako bi objasnio takvo ponašanje, Skinner je uveo koncept ponašanja kojim upravljaju pravila. Prvo, relativno jednostavna ponašanja dolaze pod kontrolu verbalnih podražaja: dijete uči „skakati“, „otvarati knjigu“ i tako dalje. Nakon što velik broj odgovora dođe pod takvu verbalnu kontrolu, slijed verbalnih podražaja može izazvati gotovo neograničenu raznolikost složenih odgovora.

Pojačanje

Glavni članak: Armatura

Pojačanje, ključni koncept biheviorizma , primarni je proces koji oblikuje i kontrolira ponašanje, a javlja se na dva načina: pozitivan i negativan. U Ponašanju organizama (1938.) Skinner definira negativno pojačanje sinonimom kazne, tj. Predstavljanja averzivnog podražaja. Ta će definicija naknadno biti ponovno definirana u Science and Human Behaviour (1953.).

U onome što je sada postalo standardni skup definicija, pozitivno pojačanje je jačanje ponašanja pojavom nekog događaja (npr. Pohvala nakon izvršenja nekog ponašanja), dok je negativno pojačanje jačanje ponašanja uklanjanjem ili izbjegavanjem nekih averzivan događaj (npr. otvaranje i podizanje kišobrana nad glavom u kišnom danu pojačano je prestankom kiše koja pada na vas).

Obje vrste pojačanja jačaju ponašanje ili povećavaju vjerojatnost ponovnog ponašanja; razlika je u tome je li pojačani armatur nešto primijenjeno (pozitivno ojačanje) ili je nešto uklonjeno ili izbjegnuto (negativno ojačanje). Kazna može biti primjena averzivnog podražaja / događaja (pozitivna kazna ili kažnjavanje kontingentnom stimulacijom) ili uklanjanje poželjnog podražaja (negativna kazna ili kažnjavanje povlačenjem kontingenta). Iako se kazna često koristi za suzbijanje ponašanja, Skinner je tvrdio da je to suzbijanje privremeno i da ima niz drugih, često neželjenih posljedica. Pišući 1981. godine, Skinner je istaknuo da je darvinovski prirodni odabir , poput pojačanog ponašanja, “odabir posljedicama”. Iako je, kako je rekao, prirodna selekcija sada “učinila svoj slučaj”, požalio je što je u osnovi isti postupak, “pojačanje”, bio manje prihvaćen kao temelj ljudskog ponašanja. 

Rasporedi ojačanja

Glavni članak: Rasporedi armature

Skinner je prepoznao da se ponašanje obično pojačava više puta, i zajedno s Charlesom Fersterom napravio je opsežnu analizu različitih načina na koje se pojačanje moglo rasporediti tijekom vremena, nazivajući to rasporedom pojačanja

Najznačajniji rasporedi ojačanja koje je proučavao Skinner bili su kontinuirani, intervalni (fiksni ili varijabilni) i omjeri (fiksni ili varijabilni). Sve su metode korištene u operantnom uvjetovanju.

  • Kontinuirano pojačanje(CRF): svaki put kada se izvede određena radnja, subjekt dobiva pojačanje. Ova metoda je učinkovita u podučavanju novog ponašanja jer brzo uspostavlja vezu između ciljnog ponašanja i pojačivača.
  • Raspored intervala: na temelju vremenskih intervala između pojačanja.
  • Raspored fiksnih intervala(FI): Postupak u kojem se pojačanja predstavljaju u određenim vremenskim razdobljima, pod uvjetom da se daju odgovarajući odgovori. Ovaj raspored daje stopu odziva koja je niska neposredno nakon pojačanja i postaje brza neposredno prije zakazanog sljedećeg pojačanja.
  • Raspored varijabilnih intervala(VI): Postupak u kojem se ponašanje pojačava nakon planiranih, ali nepredvidivih vremenskih trajanja nakon prethodnog pojačanja. Ovaj raspored daje najstabilniju brzinu reagiranja, a prosječna učestalost pojačanja određuje učestalost odziva.
  • Rasporedi omjera: na temelju omjera odgovora na pojačanje.
  • Raspored fiksnog omjera(FR): Postupak u kojem se pojačanje isporučuje nakon određenog broja odgovora.
  • Raspored promjenjivog omjera (VR): Postupak u kojem pojačanje dolazi nakon određenog broja odgovora koji se randomizira s jedne na drugu armaturu (npr. automati za igre na sreću). Što je manji broj potrebnih odgovora, to je veća stopa odgovora. Rasporedi s promjenjivim omjerom imaju tendenciju da proizvedu vrlo brze i stabilne brzine reagiranja za razliku od rasporeda s fiksnim omjerom gdje učestalost odziva obično opada nakon pojačanja.

Vid Hinković

Povezane objave

Proizvodni postupci u uzgoju biljaka

HF

Održana redovita skupština HAZU-a

hrvatski-fokus

Opasno cijepljenje djece u dobi od 5 do 11 godina protiv COVID-19

hrvatski-fokus

Borimo se protiv štagljarizma

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više