Hrvatski Fokus
Hrvatska

Novi poraz Đure Sesse

Zbog neažurnosti Vrhovnog suda kojem predsjedava, ‘Vrtovi sunca’ idu u zastaru

 

Nakon gotovo tri godine zastoja na Vrhovnom sudu, predmet o jednoj od najvećih hrvatskih privatizacijskih afera poznatoj kao ‘Vrtovi sunca’, s glavnim akterima, dubrovačkim moćnicima Perom Vićanom i Ivom Besjedicom, odlazi u zastaru.

Jedna od zapaženih privatizacijskih afera iz devedesetih godina, ovisno o tumačenju i fazi sudskog postupka procijenjena između 8 i 50 milijuna eura, odlazi u zastaru. Nakon više osuđujućih i oslobađajućih presuda i njihova ukidanja, neobične intervencije Ustavnog suda i gotovo tri godine zastoja na Vrhovnom sudu, očekuje se da će zastara i formalno biti proglašena u idućim tjednima i da će slučaj u javnosti poznat kao ‘’Vrtovi sunca’’ proći bez pravomoćnog epiloga, a optuženici Pero Vićan i Ivo Besjedica bez osude. Na Vrhovnom sudu za Nacional su odbili potvrditi da su se uvjeti za zastaru već ispunili, nego su tek odgovorili da je ‘’predmet u pripremi’’ i da će sjednica – na kojoj će se konstatirati zastara – ‘’biti određena u najkraćem mogućem roku’’. U ovom slučaju radi se o još jednom potpunom fijasku hrvatskog pravosuđa koje desetljećima nije sposobno riješiti jedan predmet, doduše donekle složen, ali i neugodnom porazu predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse. Upravo on je prije dva tjedna predsjednicima svih županijskih i općinskih sudova i Visokog prekršajnog suda uputio dopis u kojemu ih priprema na činjenicu da će tužitelji prijavljivati suce za nerad. Akciju je prethodno koordinirao s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek, od koje je zatražio da svim nižim državnim odvjetnicima naloži da predsjednike sudova, predsjednike neposredno viših sudova te njegov ured predsjednika Vrhovnog suda, obavještavaju o svakom kaznenom predmetu u kojemu šest mjeseci ili dulje nisu poduzete nikakve radnje, neovisno o tome u kojoj se fazi postupak nalazi. U isto vrijeme upravo sud kojemu je Sessa na čelu gotovo tri godine nije donio odluku u slučaju ‘’Vrtovi sunca’’ pa se dovodi u pitanje smisao njegovih zahtjeva za svojevrsnim prokazivanjem, a onda i vjerojatnim sankcioniranjem neažurnih sudaca, odnosno onih koji ‘’šest mjeseci nisu poduzeli nikakve radnje’’.

‘’Predmet je na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske od 12. ožujka 2018. Riječ je o pravno i činjenično složenom predmetu u kojem je pravomoćna osuđujuća presuda ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nakon toga je prvostupanjsku oslobađajuću presudu ukinuo Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sada je predmet treći put na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, opet u povodu žalbe na prvostupanjsku oslobađajuću presudu. S predmetom je zadužena sutkinja Vesna Vrbetić. Predmet je u pripremi i sjednica će biti određena u najkraćem mogućem roku’’, odgovorili su službeno iz Vrhovnog suda na upit Nacionala. Dakle, od zaprimanja predmeta na Vrhovnom sudu pa do danas protekle su točno dvije godine i devet mjeseci.

150 tisuća četvornih metara zemljišta koje je trebalo ostati državno, na sumnjivi način uvršteno je u imovinu tvrtke koju je Pero Vićan privatizirao, a potom preprodao investitorima.

Na ovaj način ostat će nekažnjen navodni teški kriminal u privatizaciji hotelskih tvrtki na dubrovačkom području i navodna otimačina gotovo 150 tisuća četvornih metara zemljišta koje je trebalo ostati državno, no umjesto toga je na sumnjivi način uvršteno u imovinu tvrtke koju je Vićan privatizirao, a potom preprodao investitorima. USKOK je cijelo vrijeme sumnjao da je značajnu pomoć imao od tadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Dubrovniku Ive Besjedice, a element koji je potvrđivao optužnicu bili su snimci desetaka telefonskih razgovora u kojima se otvoreno razgovaralo o ovoj temi. Vićan je u međuvremenu postao viđeni poduzetnik i dubrovački moćnik, potom je ušao u politiku i svojom neovisnom listom predstavljao ključni faktor u sastavljanju vlasti na jugu Dalmacije te je jedno vrijeme bio u koaliciji s HDZ-om i na mjestu dogradonačelnika Dubrovnika, a u veljači 2001. položio je ispit za stečajnog upravitelja i vodio stečajeve u više tvrtki: Zidar, Robne kuće Dubrovkinja, Primat, Mac-Concord, OOUR Specijalna bolnica za dječje bolesti Nemanja Vlatković Cavtat te Kondak iz Metkovića. Sudac i tadašnji predsjednik Općinskog suda Ivo Besjedica u svibnju 2009. je privremeno suspendirani zbog ovog kaznenog postupka sa sucem Perom Miloglavom, no ovaj drugi uskoro je pravomoćno oslobođen i vraćen na posao. Besjedica već dulje od desetljeća živi pod suspenzijom, odnosno ne radi i prima polovicu svoje sudačke plaće. Ovisno o tumačenjima i fazi sudskog postupka, afera ‘Vrtovi sunca’ procijenjena između 8 i 50 milijuna eura proći će bez pravomoćnog epiloga, a optuženici Vićan i Besjedica bez osude.

Nacional je još koncem 2009. objavio detalje optužnice u kojoj su se pored Vićana i Besjedice tada nalazili još spomenuti sudac Pero Miloglav te Antun i Antoan Kralj, otac i sin poduzetnici zaposleni u građevinskoj tvrtki Konel. Oni su proglašeni nevinima. Do dokaza u ovom slučaju USKOK je došao prisluškivanjem telefonskih razgovora nekih optuženih osoba u aferi Pet zvjezdica. Ta se afera otvorila nakon što je poduzetnik Goran Štrok prijavio USKOK-u da su Antun Kralj i Ivo Žeravica, pomoćnik šefa Ureda državne uprave u Dubrovniku, od njega tražili mito da mu srede papire za otvaranje hotela Bellevue u Dubrovniku.

U ovom slučaju optužnicom se opisivao niz kompliciranih pravnih radnji pomoću kojih je Vićan opljačkao državu tako što je nezakonito prisvojio atraktivno državno zemljište za gradnju turističkih objekata nakon privatizacije tvrtke Dubrovačko primorje. Radi se o atraktivnoj hotelsko-turističkoj tvrtki čiju je vrijednost zbog astronomskog porasta cijena nekretnina i zemljišta u Dubrovniku i okolici jako teško precizno odrediti. Ta tvrtka obuhvaća turističko naselje Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu, hotel Admiral u Slanome i autokamp Prapratno. Prema sadržaju prvotne optužnice, ključne su uloge u toj pljački odigrali Besjedica i Miloglav. Oni su zahvaljujući svojim sudačkim ovlastima i utjecaju, na nagovor Vićana, Antuna i Antoana Kralja, tu pljačku de facto legalizirali i pravno pokrili. U optužnici se opisivalo da je državna imovina koju je Vićan nezakonito prisvojio građevinsko zemljište površine 153.131 četvornih metara na području Dubrovnika, na lokaciji poznatoj pod nazivom Vrtovi sunca. Vićana se teretilo da je time državu oštetio za 137.412.990 kuna. To je zemljište imalo ukupnu površinu od 215.631 četvornih metara, a bilo je pod kontrolom tvrtke Dubrovačko primorje. Međutim, tijekom privatizacije Dubrovačkog primorja samo je 62.500 četvornih metara bilo procijenjeno, stoji u optužnici. Ostatak od 153.131 četvornog metra nije bio procijenjen prilikom privatizacije, pa nije ni smio ostati u vlasništvu Dubrovačkog primorja nakon privatizacije, nego je trebao ostati u vlasništvu Fonda za privatizaciju. Prema navodima u optužnici, to zemljište bez ikakve pravne osnove na koncu je ipak završilo u vlasništvu tvrtke Dubrovačko primorje, nakon što je ta tvrtka došla pod Vićanovu kontrolu. U optužnici se navodi da se to dogodilo zahvaljujući Vićanovoj nezakonitoj sprezi sa sucem Ivom Besjedicom. Država je pokušala zaštititi svoje vlasništvo, ali joj to nije pošlo za rukom. Vićanovo Dubrovačko primorje to nezakonito prisvojeno zemljište u proljeće 2007. prodalo je poduzetniku Josipu Kordiću, odnosno tvrtkama Dubrovački vrtovi sunca i Vrtovi sunca Orašac, koje je zastupao Boris Kordić. U optužnici stoji da je za kupnju tog zemljišta Kordić podigao hipotekarni kredit od 120 milijuna eura kod Erste banke u Rijeci te da se taj kredit ne bi mogao realizirati da to nisu omogućili suci Besjedica i Miloglav koji su Fondu za privatizaciju onemogućili da blokira tu prodaju stavljanjem zabilježbe na zemljište.

Pero Vićan preuzeo je Dubrovačko primorje u rujnu 1999., a kao vlasnički paravan poslužio mu je izvjesni Jakov alias James Ban iz Los Angelesa. Ban je dionice nominalne vrijednosti 57.801.600 kuna platio 12.563.680 kuna i tako stekao većinski udio u toj tvrtki. Optužnica USKOK-a potvrđuje da je Ban bio vlasnički paravan za Vićana. U optužnici piše: ‘’Iz dokumentacije Ureda za sprečavanja pranja novca od 26. travnja 2002., kao i dijela izvješća o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije Dubrovačkog primorja, vidljivo je da James Ban Nikola posjeduje u Dubrovačkoj banci dva računa po kojima je opunomoćenik Pero Vićan te da je u vremenu od 21. rujna 1999. do 12. listopada 1999. u korist istih računa izvršeno deset transakcija gotovinskih uplata i jedan interni prijenos u ukupnoj vrijednosti od 12.546.397 kuna, te da je u istom vremenu u 9 transakcija isplaćen cjelokupni iznos za kupovinu dionica Dubrovačkog primorja u količini od 192.672 dionice. Slijedom navedenoga zaključuje se da je upravo Pero Vićan kupio Dubrovačko primorje, odnosno da je u konačnici postupanjem Ive Besjedice pribavljena korist Peri Vićanu’’. Besjedica je donio i odluku da se ukine privremena mjera zabrane raspolaganja spornim zemljištem koju je svojedobno uspio ishoditi Fond za privatizaciju. Zahvaljujući tomu, Vićan je kasnije to zemljište mogao prodavati, ili podizati kredite dajući to zemljište pod hipoteku. Puno prije podizanja optužnice, sve nedoumice o tome tko je stekao vlasništvo nad tom tvrtkom otklonio je početkom 2002. Stipe Gabrić Jambo. On je u razgovoru za Jutarnji list otvoreno rekao da je posudio oko 3 milijuna maraka svom prijatelju Vićanu za kupnju Dubrovačkog primorja. Ostatak tvrtke Vićan je stavio pod svoju kontrolu kupujući dionice od radnika po cijeni od 10 posto nominalne vrijednosti dionica. Te je dionice kupio kreditom vrijednosti milijun kuna koji je dobio od Dubrovačke banke i koji nikada nije vratio.

Ostat će nekažnjen navodni teški kriminal u privatizaciji hotelskih tvrtki na dubrovačkom području i navodna otimačina gotovo 150 tisuća četvornih metara zemljišta koje je trebalo ostati u vlasništvu države. Time je Vićan zapravo bio dodatno nagrađen za to što je kao jedan od pet članova nadzornog odbora glasovao za smjenu Nevena Barača iz Dubrovačke banke u čuvenoj aferi koja je potresla vrh HDZ-ove vlasti, ali i hrvatski bankovni sustav. Nacional je prije desetak godina otkrio i da se za opisane nezakonitosti znalo godinama, ali se zbog Vićanovih kontakata i mreže utjecajnih lokalnih zaštitnika dugo nije ništa poduzimalo. Još se 2002. znalo za kaznenu prijavu koja je protiv Vićana stigla iz Državnog ureda za reviziju i koja je završila u dubrovačkom Općinskom državnom odvjetništvu. Ta je kaznena prijava, po svemu sudeći, bila blokirana zbog Vićanovih obiteljskih, prijateljskih, a vjerojatno i tajnih poslovnih odnosa s nekim lokalnim pravosudnim dužnosnicima.

Nakon godina suđenja Miloglav te otac i sin Kralj su oslobođeni, dok su Vićan i Besjedica osuđeni na deset mjeseci zatvora, uvjetno na tri godine. Vrhovni sud potkraj 2013. donosi pravomoćnu presudu kojom kaznu preinačuje na deset mjeseci zatvora bezuvjetno, uz odsluženje kazne kroz rad za opće dobro. Vićan je kroz svoju tvrtku Dubrovačko primorje po presudi državi trebao vratiti 63 milijuna kuna. Ustavni sud potom u ovom slučaju donosi neobičnu odluku kojom tvrdi da ‘’suci i porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog mišljenja ili glasovanja pri donošenju sudbene odluke, osim ako sudac krši zakon’’, što teoretski jest točno, ali u praksi vraća cijeli predmet na početak. Nacionalovi sugovornici iz vrha pravosudnog aparata konstatiraju da je u ovom slučaju Ustavni sud odigrao ulogu sličnu onoj u slučaju Ina-MOL, odnosno Ive Sanadera: zapravo je potrošio jako puno vremena te je jedan od zaslužnijih za odlazak navodnog teškog kriminala u zastaru. Uslijedilo je novo suđenje na kojemu su Vićan i Besjedica u travnju 2016. oslobođeni jer ‘’sud nije našao dokaza da je Besjedica pogodovao Vićanu’’, već je smatrao da se radilo o sudačkom uvjerenju. Vrhovni sud potom ukida i tu presudu i upozorava da se posebna pažnja mora posvetiti dokazima o kontaktima Vićana i Besjedice, kojih zahvaljujući mjerama prisluškivanja u spisu ima u izobilju. ‘’Preuranjen je zaključak prvostupanjskog suda da nema dokaza o interakciji između Vićana i Besjedice, odnosno da nema dokaza da je Vićan poticao Besjedicu na zloporabu jer njihovo postupanje u spornom predmetu govori drugačije. Stoga će u ponovljenom suđenju biti provedeni svi dokazi koji su već izvedeni, po potrebi i neki novi, a sve kako bi se razjasnilo poznanstvo između Vićana i Besjedice koje proizlazi i iz snimki tajno snimljenih razgovora koji su preslušani u ranijem postupku’’, navodi se u odluci Vrhovnog suda kojom se predmet vraća na čak treće prvostupanjsko suđenje. Ondje su ponovno oslobođeni pa se predmet po žalbi USKOK-a ponovno našao na Vrhovnom sudu u ožujku 2018., gdje do danas čeka proglašenje zastare.

‘Predmet je na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske od 12. ožujka 2018. Riječ je o pravno i činjenično složenom predmetu…Predmet je u pripremi…, odgovorili su Nacionalu. U odvojenom postupku Općinski građanski sud u Zagrebu prije nekoliko mjeseci donio je nepravomoćnu presudu u korist poduzetnika Josipa i Borisa Kordića koji su od Vićana kupili sporno zemljište i započeli izgradnju luksuznog hotela i apartmanskog naselja. Država ih je tada blokirala tvrdeći da su kupili zemljište koje im Dubrovačko primorje uopće nije moglo prodati, pa su navodno prisiljeni sklopiti nagodbu da spase projekt i novac koji je već bio u njega uložen, kao i kredite čija je isplata bila blokirana. Nagodbu s državom potpisali su 3. srpnja 2008. da bi mogli dovršiti projekt, a sud sada tu nagodbu proglašava ‘’zelenaškom’’ i ako njegovu odluku potvrdi viši sud, državi prijeti plaćanje odštete u stotinama milijuna kuna. ‘’Išli smo zato na nagodbu jer je država pristala izdati nam potvrdu da je riječ o njezinom zemljištu. Platili smo ukupno nešto manje od 150 milijuna kuna i dozvoljeno nam je da završimo projekt, no taj dokument nikada nismo dobili’’, svjedočio je u ponovljenom postupku Josip Kordić. Ishod ovog spora svakako bi trebao ići dodatno na ruku Vićanu i Besjedici.

Da se oko ishoda pravosudne bitke po svemu sudeći više i ne brine, Pero Vićan pokazao je u srpnju ove godine: tada se kao predstavnik investitora pojavio i ulagao primjedbe na javnoj raspravi o prijedlogu izmjena i dopuna urbanističkih planova upravo za prostor Turistička zona Orašac – Vrtovi sunca.

Nacional, 21. XII. 2020., https://www.nacional.hr/novi-poraz-dure-sesse-zbog-neazurnosti-vrhovnog-suda-kojem-predsjedava-vrtovi-sunca-idu-u-zastaru/

Povezani članci

Kako smo im dopustili

HF

AFORIZMI – Nema ni motike bez kruha

HF

IDS odgovoran za propast Uljanika

HF

Pupovac negira srpsku agresiju na Hrvatsku

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...