Hrvatski Fokus
Znanost

Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.

Vremenski okvir rane digitalne umjetnosti u Hrvatskoj u ovom je projektu omeđen amblematskim godinama

 

Tehnički muzej Nikola Tesla nastojao je i tijekom 2020. maksimalno djelovati. Među ostalim planiran je i realiziran u toj godini projekt „Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.“ Projekt je bio zamišljen kao izložba s pratećim katalogom. No, zbog epidemioloških razloga i društvostaja (lockdowna), format izložbe promijenjen je u knjigu i mrežnu stranicu. Na čelu projekta je ravnateljica Muzeja i urednica knjige, gospođa Markita Franulić.

Zbog navedenih razloga odlučeno je da se načini 27. ožujka 2021. predstavljanje knjige Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984. u dvorišta Muzeja. Uz ravnateljicu, govorili su Marko Golub, likovni kritičar i Darko Fritz, autor knjige. Projekt je okupio veliki broj suradnika i ustanova, što je omogućilo uspješnu provedbu prvog rezultata projekta. Objavu knjige, po mnogo čemu jedinstvenog djela i u svjetskim mjerilima. S namjerom da se u narednom razdoblju realiziraju i druga dva cilja projekta. Englesko izdanje knjige i izložba.

Realizacija projekta potpomognuta je sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba. Sve navedene aktivnosti, izvrsno je sažeo u knjigu Darko Fritz. On je umjetnik, kustos, grafički dizajner i oblikovatelj izložbi. Zbog svoje cjelokupne domaće i inozemne djelatnosti izabran je za počasnog člana ULUPUH-a.

Knjiga je podijeljena u dva dijela. Opširni uvodni dio u kojem iscrpno obrazlaže naziv knjige. U drugom dijelu su prikazani najvažniji autori s tog područja. To su: bcd – CyberneticArt team (Vladimir Bonačić, Miroslav Cimerman, Dunja Donassy), Nikola Šerman, Miljenko Horvat, Tomislav Mikulić, Vilko Žiljak, Vlatko Čerić, Andrija Mutnjaković i Nikola Tanhofer.

„Vremenski okvir rane digitalne umjetnosti u Hrvatskoj u ovom je projektu omeđen amblematskim godinama: revolucionarnom 1968., kada je održana i prva izložba digitalne umjetnosti, i orvelijanskom 1984.“, rekla je M. Franulić.

Izdvojit će se dva imena. N. Šermana i V. Žiljka. N. Šerman zbog svojih analognih računalnih slika koje potječu iz istraživanja u razdoblju 1961. do 1973. V. Žiljak je izabran zbog svog izvornog dostignuća. To su slike načinjene inovativnim postupkom, nazvanim Infraredesign. Njegovu sliku čine dvije nezavisne slike a može se vidjeti uporabom posebnih naočala. Za uvođenje tog postupka dobio je pet patenata i više od 70 nagrada diljem svijeta.

Naslov knjige je komercijalno izvrstan. Međutim, suštinski se postavlja pitanje je li sveobuhvatan. Posebno je zanimljiva zamisao da se ovdje radi o medijskoj kulturi. Rasprava o nazivima te povezivanju znanosti i tehnike zahtijeva opširno razmatranje, koje daleko premašuje namjeru ovog teksta. No, rasprava o tome bila bi vrlo korisna za nastavak istraživanja.

S nestrpljenjem očekujemo uspješan završetak projekta. S engleskim prijevodom knjige i izložbom najvažnijih djela.

Igor Čatić

Povezane objave

Rusija pokrenula organsku poljoprivrednu revoluciju

HF

SARS-CoV-2 je užasan kandidat za cjepivo i oni to znaju

hrvatski-fokus

Znanstvene osobnosti i znanstvenici

HF

Pirova pobjeda ili debakl prirodnih znanosti

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više