Hrvatski Fokus
Najnovije vijesti

Skandalozan postupak guvernera Borisa Vujčića

Agrokor se sada nalazi u stranim rukama zato što Vrhovni sud nije odigrao svoju ulogu

 

Mihaela Grubišić Šeba diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Ekonomskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pravo korištenja međunarodno priznate licencije financijskog analitičara (CFA) stekla je 2006. Nakon završetka studija radila je više od dvije godine u bankovnome sektoru. Od 2004. zaposlena je na Ekonomskom institutu u Zagrebu, najprije u statusu asistentice, a potom i u statusu znanstvene suradnice. Autorica je 30-ak znanstvenih radova i 20-ak stručnih članaka iz područja financijskog menadžmenta, projektnog financiranja i financijskog tržišta. Uz to je konzultantica, autorica i koautorica na brojnim projektnim studijama za naručitelje iz javnog i privatnog sektora.

Kod pregleda bibliografske jedinice broj: 970199 autorice Mihaele Grubišić Šeba pod nazivom Ocjena opravdanosti i posljedica primjene modela prioriteta namirenja za nagodbu vjerovnika Agrokor grupe piše: »Ocjena opravdanosti i posljedica primjene modela prioriteta namirenja za nagodbu vjerovnika Agrokor grupe // Ekonomska politika Hrvatske u 2019. godini – Zbornik radova 25. tradicionalnog savjetovanja ekonomista, Opatija 7.-9.11.2018. / Ljubo Jurčić (ur.), Zagreb: Inženjerski biro, 2018. str. 185.-240. CROSBI ID: 970199 (Ekonomska politika Hrvatske u 2019. godini – Zbornik radova 25. tradicionalnog savjetovanja ekonomista, Opatija 7.-9. 11. 2018. Urednik: Ljubo Jurčić, izdavač: Inženjerski biro, Zagreb, 2018., ISBN 978-953-262-111-2)«.

U sažetku piše: »Slučaj Agrokor, odnosno kriza i postupak izvanredne uprave u Agrokoru obilježio je cijelu 2017. i 2018. godinu. Riječ je o najvećoj poslovnoj grupi u Hrvatskoj, čiji su konsolidirani prihodi u 2016. godini dosezali 46 milijardi kuna, s poslovanjem raširenim u nekoliko drugih država regije (Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Mađarskoj). Grupa je zapala u navodne financijske dubioze početkom 2017. godine, a njezin stečaj prijetio je nizu lančanih stečajeva gospodarskih subjekata koji su bili naslonjeni na njezino poslovanje. Vladinom intervencijom po hitnom je postupku donesen poseban zakon, poznat kao Lex Agrokor, kojim je u Agrokoru umjesto dotadašnje uprave, 10. travnja 2017. godine imenovana izvanredna uprava. Zakon je trebao spriječiti stečajeve, osigurati prioritetno financiranje, postići nagodbu vjerovnika i omogućiti brz i učinkovit postupak pre-ventivnog restrukturiranja grupe. Inicijalno predviđen u trajanju od 12+3 mjeseca, postupak izvanredne uprave u Agrokoru još uvijek traje (listopad 2018.) i prepun je sukoba interesa, ozbiljnih indicija u pogodovanje određenoj maloj skupini vjerovnika nauštrb svih dioničara i većine drugih vjerovnika Agrokor grupe te koruptivne radnje od samoga pisanja Lex Agrokora do donošenja prijedloga nagodbe i glasanja o nagodbi. U prvoj polovici srpnja 2018. godine nepravomoćno je izglasana nagodba vjerovnika kojom se najznačajniji hrvatski dio Agrokor grupe šalje u stečaj, a kontrola nad vlasništvom u nizozemske matice. Pravomoćna (ne)potvrda nagodbe očekuje se do kraja 2018. godine. Model nagodbe temeljen je na zaustavljanju kontinuiteta poslovanja, procesnoj konsolidaciji obveza i priznavanju jamstava za dug iznad visine temeljnog kapitala i kao takav nikada ranije u Hrvatskoj nije primijenjen. U brojnosti paušalnih ocjena (ne)opravdanosti postupka i nedostatku brojčano utemeljenih analiza, intencija rada je pružiti kvantitativnu analizu i ocijeniti opravdanost i posljedice primjene predloženog modela prioriteta namirenja nagodbe vjerovnika na Agrokor grupu i gospodarstvo Republike Hrvatske« uz napomenu: »Rad je napisan početkom listopada 2018. godine, prije pravomoćne potvrde nagodbe od strane Visokog trgovačkog suda u Zagrebu«. (https://www.bib.irb.hr/970199)

Ova financijska analitičarka gostovala je u programu N1 TV (https://hr.n1info.com/video/newsroom/analiticarka-o-agrokoru-u-stranim-je-rukama-jer-vrhovni-sud-nije-odigrao-ulogu/), gdje je komentirala elektroničku poštu između fonda Knighthead i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, gdje je što pošlo po krivu u aferi Borg i u krizi oko Agrokora te što bi se još dalo uopće napraviti. Komentirala je hoće li dotična priča završiti tako da će vladajući i dalje zatvarati oči pred novinarskim otkrićima o ponašanju guvernera i ostalih u aferi Borg. Evo što je o njezinom nastupu na N1 TV 2. travnja 2021. objavljeno u Nacionalu:

»Financijska analitičarka: “Agrokor je u stranim rukama jer Vrhovni sud nije odigrao svoju ulogu”

Financijska analitičarka Mihaela Šeba Grubišić u programu N1 Televizije  komentirala je e-poruke između fonda Knighthead i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, gdje je što pošlo po krivu u aferi Borg i u krizi oko Agrokora te što bi se još dalo uopće napraviti.

Komentirala je hoće li dotična priča završiti tako da će vladajući i dalje zatvarati oči pred novinarskim otkrićima o ponašanju guvernera i ostalih u aferi Borg.

“Ako pravosuđe nastavi spavati, onda hoće. Ako se pravosuđe probudi, onda nipošto ne”, rekla je analitičarka i nastavila:

“S kim će se guverner družiti u poslijepodnevnim satima, mislim da je njegova privatna stvar. Međutim, kada nakon takvog njegovog druženja i upućivanja lešinarskog fonda u Vladu, stanoviti Thomas Wagner izjavi da je transakcija napravljena nakon konzultacija s Vladom, onda je to prvorazredni državni skandal”, kazala je.

“Regulatori ne reagiraju”

Thomas Wagner je, podsjetimo, naveden kao jedan od suosnivača dotičnog Knightheada. Knighthead je pak već bio u Zagrebu kad se Ivica Todorić sastao s ljudima iz Vlade.

“U međunarodnom biznisu to postaje sve prihvatljivija praksa jer regulatori ne reagiraju. Nažalost, ekonomija se pretvorila u transakcijsku ekonomiju, što znači da je bit bilo kakvog poslovnog dogovora izvršenje transakcije i samim tim naplata naknade za uspješnost”, komentirala je.

Na takvu praksu Hrvatska ne bi trebala pristati, kazala je. “Apsolutno ne, pogotovo ne guverner HNB-a koji je, čini mi se, zaboravio na jednu od funkcija financijskoga sustava, a to je da financijski sustav pomaže stabilnosti realnog sektora gospodarstva, pa kad govorimo o stabilnosti financijskog sustava, onda možemo govoriti i o stabilnosti realnog sektora. Također je zaboravio i da mu je klijent Hrvatska, da su mu građani klijenti na prvom mjestu, a ako idemo striktno po etičkom kodeksu financijske struke, tada je na prvom mjestu klijent, zatim poslodavac, HNB, i njezina stabilnosti i likvidnost, a potom on osobno.”

“U trenutku kad se događa kriza u Agrokoru, taj isti guverner nadzire financijski sustav koji ima depozite u iznosu od 200 milijardi kuna, upravlja međunarodnim deviznim pričuvama koje su na visini od 14 milijardi dolara, imovina mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj je 90 milijardi kuna. Onda vas ja pitam što su uopće ima raditi jedan špekulativni fond s kreditom od bruto milijardu i 600 milijuna eura?”, kazala je Šeba Grubišić.

Skandalozna izjava guvernera HNB-a

Voditelj je podsjetio da je guverner Vujčić izjavio da je “sve od sebe odguravao jer se nije bavio restrukturiranjem Agrokora”.

“To je strašna izjava, to je zapravo skandalozna izjava jer je on kao regulator financijskog sustava skupa s HANFA-om trebao odletjeti taj tren kod Ivice Todorića i pitati u čemu je problem i kako mu pomoći”, kazala je dalje analitičarka:

“Ne tvrdim da je država trebala krenuti u spašavanje privatnog vlasništva, nego kažem da se privatnoj tvrtki trebao dopustiti određeni rok, ukoliko je bila napadnuta i ukoliko je prijetila kriza, od barem šest mjeseci i da joj se dopusti nekakav interventni kredit i da je ona u tom roku trebala vratiti kredit i stabilizirati poslovanje.”

Rekla je da su Agrokor i Ivica Todorić bili ti s kojima je Vujčić u tim trenucima trebao razgovarati, i to zato što je Agrokor tada zapošljavao dva posto radne snage u Hrvatskoj, direktno, a indirektno još i puno više.

“Vrhovni sud nije odigrao ulogu”

To strateško poduzeće sada je u ruskim rukama, što je analitičarka komentirala.

“Nalazi se u stranim rukama zato što Vrhovni sud nije odigrao svoju ulogu. Koliko se sjećam, preko 50, možda čak i više žalbi na tu nagodbu, sklopljenu 2018., stoji i čeka red neka bolja vremena, da se to raspetlja možda za 10, možda za 20 godina, kad dođe nekakav HDZ-u povoljniji predsjednik Vrhovnog suda”, rekla je.

“Posvuda vrvi ta scena s insajderskim informacijama, pa i insajderskim trgovanjem. Čini mi se da je i HANFA trebala istražiti ulogu insajderskog trgovanja i insajderskih informacija. To je nešto što je strogo kažnjivo u EU, Direktivom o zlouporabi tržišta kapitala”, naglasila je.

Što se tiče ukidanja mjenica, rekla je da ukoliko je poslovanje mjenicama negdje dopušteno, ne može se ukidati preko noći. A ako je u tom poslovanju bilo nepravilnosti, onda je regulator taj koji je trebao reagirati, poručila je.

Analitičarka je prozvala guvernera. “Trebao je razgovarati s hrvatskim bankama i reći im da slože ponudu za Agrokor koja će biti što atraktivnija za Agrokor. Moje su analize pokazale da roll up kredit uopće nije trebao”, izjavila je.

Ministarstvo financija trebalo je pozvati poreznu kontrolu, HANFA bi trebala dostaviti svu dokumentaciju o insajderskom poslovanju, a Sabor bi trebao vidjeti što je radio Vrhovni sud s obzirom na tvrdnje mnogih da su oštećeni nagodbom o Agrokoru, poručila je Mihaela Šeba Grubišić za N1.

https://www.nacional.hr/financijska-analiticarka-agrokor-je-u-stranim-rukama-jer-vrhovni-sud-nije-odigrao-svoju-ulogu/

Povezani članci

Most je mostobran za spašavanje SDP-a, tj. komunista

HF

Saborski zastupnici – udbaški zaštitnici!

HF

Peji Šimiću zlatni simbol Vukovara

HF

Otišao je veliki Dragutin Šurbek

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...