Pismo saborskom zastupniku Zvonimiru Troskotu
Predmet: Kršenje prava na referendumsko izjašnjavanje birača grubom manipulacijom Registrom birača s prebivalištem u Hrvatskoj
Poštovani zastupniče Troskot,
kao potpisnik peticije građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i “Narod odlučuje” za održavanje referenduma o izbornim pravilima i analitičar neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore molio sam bivšeg ministra uprave Arsena Bauka 21. siječnja 2019. godine da nam hitno dostavi presliku isprave o broju birača na dan 21. rujna 2014. godine s tabličnim prikazima raspodjele birača po županijama, općinama i gradovima. Prema Zakonu o pravu na pristup javnim informacijama već sam ranije zatražio od Hrvatskog sabora, Ustavnog suda i Ministarstva uprave 19. travnja 2018. godine ispravu koju je gospodin Bauk navodno potpisao s tabličnim prikazima raspodjele birača po županijama gradovima i općinama na dan 21. rujna 2014. godine u 00 sati na temelju koje su Hrvatski sabor i Ustavni sud uskratili pravo na referendumsko izjašnjavanje birača o izbornim pravilima. Ustavni sud mi nije dostavio tražene podatke, a potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin je napisao da Hrvatski sabor nema takve isprave. Zatražite odgovor od zastupnika Bauka postoji li takva isprava koju je on potpisao? Na temelju tabličnih prikaza raspodjele birača htjeli smo pokazati da bi više županija imalo više birača od stanovnika i da bi deveta izborna jedinica imala više birača od stanovnika kako je bilo od lokalnih izbora 2005. do izbora za Hrvatski sabor 2011. godine i Referenduma o pristupanju u Europsku uniju. Zar je stvarno moguće da je dio cjeline veći od cjeline gospodine zastupniče Troskot ? Vi mi niste odgovorili na moj e mail.
Kako je Ustavni sud prihvatio laž o broju birača zastupnika Bauka?
Na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju održanom 22. siječnja na biralištima u Hrvatskoj bilo je registrirano 4.092.137 birača a prema ispravi koju je potpisao zastupnik Arsen Bauk na dan 30 svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 3.817.092 birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Prema procjeni DZS-u sredinom 2015. godine Hrvatska je imala 4.203.604 stanovnika ,a od toga bilo ih je punoljetno 3.449.154. Na dan 30. svibnja 2015. godine u 00 sati bilo je 367.438 birača više od punoljetnih stanovnika.
Zar je moguće gospodine Troskot da je velik broj gradova i općina na prvim izborima za Europski parlament održanim 14. travnja 2013. godine imao više birača od stanovnika kao: u Zadarskoj županiji: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Starigrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulini i u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat? Broj stanovnika Jadranske Hrvatske prema popisu 2011. godine je iznosio 1.411.935, a broj punoljetnih stanovnika 1.156.880. Broj registriranih birača na prvim izborima za EU parlament je iznosio 1.277.456, a to 120.576 više od broja punoljetnih stanovnika popisanih travnja 2011. godine. Na sto popisanih stanovnika Jadranske Hrvatske 2011. godine bilo je preko devedeset birača na održanim izborima 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju. U priloženim člancima Vam dostavljam analize s tablicama kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2007. do 2020. godine i kretanje broja stanovnika od popisa 2001. do sredine 2020 godine kojima dokazujem grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovnika odnosno grubu manipulaciju biračima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Prema Državnom zavodu za statistiku sredinom 2014. godine Hrvatska je imala 4.238.389 stanovnika, a od toga bilo ih je punoljetno 3.468.447. Na drugim izborima za EU parlament bilo je 292.336 birača više od punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a 21. rujna 2014. godine u 00 sati 574.075.
Na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 3.760.783 birača, a samo 119 dana kasnije zastupnik Bauk je kao bivši ministar uprave je navodno potpisao ispravu da je na dan početka skupljanja potpisa na peticiju građanske inicijative ” Glasujmo imenom i prezimenom” 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača s prebivalištem u Hrvatskoj te da je potrebno 404.252 potpisa za održavanje referenduma. Ispravu nismo dobili niti od Ustavnog suada, ni od Hrvatskog sabora ili Ministarstva uprave!
Nemoguće je da je za 119 dana 281.739 naših državljana s prebivalištem u Hrvatskoj steklo biračko pravo punoljetnošću više nego ih je umrlo. Dakle građanska inicijativa ” Glasujmo imenom i prezimenom” je skupila dovoljno potpisa birača na peticiju za održavanje Referenduma o izbornim pravilima.
Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju koje ste Vi potpisali smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa 4.042.522 na 3.817.092 neka dokažu nama hrvatskim biračima : matematičar Arsen Bauk, ustavni sudci i dobro plaćeni savjetnički trustovi mozgova svih stranaka, predsjednika RH i predsjednika Vlade RH? Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni sudci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba da preko 327.816 birača godišnje umre više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Prema podatcima DZS-u tijekom razdoblja od 21. rujna 2014. do 13. svibnja 2018. godine umrlo je manje od 212.293 stanovnika ( uglavnom birača ), a prema Rješenju ministra uprave Lovre Kuščevića za 13. svibnja 2018. godine u 00 sati broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je pao na 3.747.409 birača za 1.330 dana za 295.113 birača. Iz toga zaključujemo da je godišnje više od 80.989 birača umiralo nego ih je stjecalo biračko pravo punoljetnošću. Nikada godišnje u Hrvatskoj nije umrlo više od 57 tisuća državljana od 1974. godine! Na Pristupnom referendumu bilo je 275.045 birača više nego 30. svibnja 2015. godine 1.224 dana kasnije. Godišnje je moralo 82.019 birača izgubiti biračko pravo smrću ili gubitkom državljanstva nego ih je punoljetnošću stjecalo biračko pravo. Manipulacija nevažećim osobnim iskaznicama je omalovažavanje inteligencije hrvatskih birača. Ovo je dokaz da vlade Republike Hrvatske grubo manipuliraju Registrom i popisima birača, a to je kazneno djelo udruženog zločinačkog pothvata gušenja neposredne demokracije Vlade predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića? Vlada Andreja Plenkovića je nastavila gušiti neposrednu demokraciju provjerom potpisa “festivalom demokracije” i manipulacijom Registrom birača.
Prema izjavi zastupnika Vlahe Orepića bivšeg člana Vaše stranke u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta. Demografi prof. dr. sc. Stjepan Šterc i prof. dr. sc. Anđelko Akrap tvrde da u Hrvatskoj ima između 3,3 i 3,4 milijuna birača s prebivalištem u njoj. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo “festivalom demokracije” proglasilo nevažećim. Zašto uporno šutite gospodine zastupniče Troskot, a Vi i Vaša stranka ste od mene dobili analize više puta.
Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih nedemokratskih autoritarnih režima.
Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima. Zašto se ne zalažete za implementaciju Rezolucije Europskog parlamenta, a hapsili bi one koji su pokličem Za dom spremni branili svoje domove od velikosrpskog nacizma?
Obveza je Hrvatskog sabora da izmjeni Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Hrvatski sabor i Vladu upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine zbog odstupanja broja birača od zakonske vrijednosti u osam od deset općih izbornih jedinica. Vlade Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića nisu to provele, a dostavio sam zastupniku Bauku 20. studenog 2014. godine prijedloge tri, pet i šest izbornih jedinica i prijedlog da prihvate mješoviti izborni sustav koji je predsjednički kandidat Ivo Josipović nudio biračima u izbornoj kampanji za predsjedničke izbore 2014. godine. Vaša stranka nije zatražila implementaciju Rezoluciju Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. godine o osudi svih totalitarnih i nedemokratskih režima.
Predsjednički kandidat Milan Kujundžić na izborima 2014. godine optužio Vas je za laganje Ustavnom sudu gospodine Bauče!
Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv Vas gospodine bivši ministre uprave podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosim u cijelosti. Milan Kujundžić: “Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda”.
Provjerite gospodine Troskot je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom ” festivalu demokracije” kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića?
Predsjednički kandidat na izborima 2019. godine Vlaho Orepić, zastupnik Nove politike, je na jesenskoj sjednici Sabora 2019. godine održao slobodni govor kojemu su glavna tema bila lažna prebivališta u Hrvatskoj. Ustvrdio je da je u Hrvatskoj 250 tisuća birača s lažnim prebivalištem i da Hrvatska mora ustanoviti točan broj stanovnika i vjerodostojne popise birača te na taj način ući u izbore i izboriti se za legalnu i legitimnu vlast.
Već na početku naglasio je kako po tko zna koji put ističe da se u Hrvatskoj vlast i politika zasniva na prevari i da policija i DORH ne reagiraju na tu činjenicu, a predsjednica, prešućujući tu temu, ne radi svoj posao.
Navodeći primjer iz Metkovića gdje je otkriveno da je žena na osnovu lažnog prebivališta oštetila Republiku Hrvatsku za 190 tisuća kuna Orepić je rekao: ” Ljudi moji, samo jednu ženu od minimalno 250 tisuća koji imaju lažno prebivalište. Samo U Zagrebu imamo u ovom trenutku 50 tisuća lažnih prebivališta.
Orepić je u nastavku rekao da se više ne može tolerirati autobuse koji na izbore organizirano dovode glasače koji to ne bi trebali biti ( Nemaju prebivalište u Hrvatskoj! ). Zašto Vaša stranka nije podržala bivšeg Ministra uprave Vlahu Orepića gospodine Troskot?
Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama i izjavama bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića dobio sam odgovor od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, u jednoj rečenici bez obrazloženja, na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda, premda je Arsen Bauk kao bivši ministar uprave u Vladi predsjednika Republike Zorana Milanovića priznao, prema izjavi predsjedničkog kandidata 2014. godine Milana Kujunđića, usmeno i pismeno da je lagao Ustavnom sudu da je 21. rujna 2014. godine u 00 sati bilo 4.042.522 birača u evidenciji birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Anđelko Akrap je tvrdio da u Hrvatskoj ima prebivalište između 3,3 i 3,4 milijuna birača što se slaže s procjenama Državnog zavoda za statistiku za 2018. godinu i demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca. Broj birača na lokalnim izborima 25. svibnja 2017. godine bio je prema procjeni DZS-u 323.577 veći od broja punoljetnika sredinom 2017. godine, 13. svibnja 2018. godine u 00 sati prema Rješenju smijenjenog ministra uprave Lovre Kuščevića bio je 370.122 veći od broja punoljetnika sredinom 2018. godine, a na trećim izborima za Europski parlament 378 dana kasnije 26. svibnja 2019. godine 301.183. Kao dokazni materijal osnovanoj sumnji za počinjenje kaznenog dijela gušenja neposredne demokracije izvršio sam priložene analize raspodjele registriranih birača nacionalnih manjina na izborima za Hrvatski sabor 8. studenog 2015. godine, kretanja broja birača i broja stanovnika od 2011. godine do 2020. godine.
Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO za promjenu izbornih načela. Birači srpske nacionalne manjine mogu dati glas jednom do trojici kandidata. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Milorad Pupovac i ostala dvojica zastupnika srpske etničke manjine su 1995. godine prvi puta izabrani protuustavno u Hrvatski sabor i od 2003. godine do 2020. godine. Broj birača koji su dali glas izabranim kandidatima srpske nacionalne manjine dobije se tako da se ukupni broj glasova izabrana tri zastupnika podijeli s prosječnim brojem glasova birača. Prosječni broj glasova birača dobije se tako da ukupni broj glasova svih kandidata podijelimo s brojem birača koji su glasovali.
Zastupnike srpske nacionalne manjine na izborima 5. srpnja 2020. godine izabralo je 11.253 birača: Milorada Pupovca sa 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije GIUIO. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”.
Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske etničke manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 48 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 25 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u jednoj izbornoj jedinici uključivši i dijasporu i 54 zastupnika u tri izborne jedinice Hrvatskoj . Ukupno bi sabor imao 127 zastupnika.
Dosta nam je vječitih zastupnika Pupovca i Radina i priča o ugroženosti srpske i talijanske nacionalne manjine! Ja nisam ustašofil niti sam fašist kako je nas potpisnike peticije za referendum o izbornim pravilima građanske inicijative “Narod odlučuje” Pupovac etiketirao. U mojoj su kući partizani nakon kapitulacije Italije 9. rujna 1943. godine držali tri kamiona streljiva i oružja zaplijenjenih od talijanske vojske. Osuđujem sve totalitarizme. Vi gospodine Troskot niste nikad osudili preuveličavanje broja žrtava u Jadovnu i Jasenovcu i komunističke zločine totalitarnog režima provjerenih staljinista Josipa Broza Tita.
HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića krivnjom MOSt-a. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta 2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora! Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa.
Osuđujem Vašu izjavu o tome da mi koji nismo rođeni u Zagrebu ne bi trebali biti gradonačelnici Zagreba. Gdje su rođeni Vaši roditelji, djedovi i bake? Odustanite od kandidature gospodine Troskot! Nemate nikakve šanse, a ugrožavate kvalitetnijim kandidatima ulazak u drugi krug. Vaša je stranka odgovorna za talačku krizu u kojem se nalazi hrvatski narod. Hrvatski državljani imaju pravo da referendumom odluče o izbornim pravilima i da nakon toga održimo nove izbore gospodine zastupniče. Uzrok nestabilnosti hrvatske vlasti je Zakon za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o referendumu!
S poštovanjem!
U Zagrebu 19. travnja 2021. godine.
Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), među inim, ističe:
Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje… Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima.
Hrvatski mediji su većinom prešutjeli Rezoluciju!
Kako se neki hrvatski političari odnose prema Rezoluciji? Već je proliveno mnogo tinte o izjavi Kreše Beljaka kako je UDBA pobila premalo Hrvata u inozemstvu. “Preko 100? Očito nedovoljno. Vidjeli smo tko je radio sr…nja i vodio sve ratove od ’91. do ’99. Fašisti iz bivše Jugoslavije i iz drugih zemalja koji su izbjegli UDBI”, napisao je Krešo Beljak na Twitteru. Nije prošlo puno vremena kada je bivši predsjednik Ivo Josipović komunistički masakr nad širokobriješkim fratrima nazvao “legitimnim vojnim ciljem”. Nitko normalan ne može vjerovati da ima još bolesnih umova koji razmišljaju danas kao što su Simo Dubajić i Milan Basta razmišljali 1945. godine.
Kako je i sam Simo Dubajić izjavio da je odgovaran za likvidaciju najmanje 30.000 ratnih zarobljenika kao i to „samo mi je žao što ih nije bilo 100.000.“ Titovi partizani su počeli krvavi pir nakon završetka 2. svjetskog rata pod rukovodstvom Milana Baste u Bleiburgu 12.05.1945. godine kada su poubijali 29 mještana Bleiburga, a od toga 15 žena. Samo radi toga što su oni ili njihove obitelji bili aktivni na referendumu održanom 1920. godine o sudbini Koruške o tome da li da ostane u Austriji ili da se pripoji Jugoslaviji. Nakon tog zločina u Bleiburgu Milan Basta je djelomično poubijao ratne zarobljenike i civile kod Bleiburga, a ostale predao Simi Dubajiću na smaknuće ili križni put.
Tada su slične izjave dali zastupnici Hrvatskog sabora Nenad Stazić “izgleda da u svibnju 1945. posao nije obavljen temeljito. Kakva šlampavost pobjednika.” i Krešo Beljak. Oni bi kao sljedbenici Dubajića i Baste rado taj posao odradili danas, temeljito i do kraja. Po svemu sudeći takvi su se razgovori vodili kod koalicijskih partnera koji su okupljeni oko SDP. Umjesto da osude takve izjave i poduzmu stegovne mjere oni bi normalizirali stanje vraćanjem Titove biste na Pantovčak poput Joška Klisovića i Vas gospodine Arsene Bauče i vraćanjem “antifašizma” kako se nada bivši predsjednik Stjepan Mesić nakon pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima 5. siječnja. “Antifašizam” diktatorski vlada Hrvatskom od izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora 3. siječnja 2000. godine, jer je normalno da, prema optužbi Zdravka Mamića, najkorumpiraniji sudac Đuro Sessa postane predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva “slučajne države” i da Zoran Milanović slučajno postane predsjednik Republike. Normalno je da je na izborima za Hrvatski sabor 2007. i 2011. godine IX. izborna jedinica imala više birača od stanovnika. Mi iz Inicijative za poštene i transparentne izbore smo nenormalni zbog tvrdnje, temeljene na matematičkoj analizi kretanja broja birača na izborima i broja stanovnika od 2000. godine te na temelju izborne prijevare kojom je na unutarstranačkim izborima došao na predsjedničko mjesto Hrvatske demokratske zajednice pravomoćno osuđeni Ivo Sanader, da su svi izbori od 3. siječnja 2000. godine neregularni zbog grube manipulacije popisima birača i osnovane sumnje na izbornu prijevaru te sprječavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. i 2018. godine.
