Maloprodajno tržište električne energije ostat će prigušeno
Regulator konstatira da maloprodajno tržište u RH stagnira, s velikom vjerojatnošću da će tako i ostati jer država nastavlja omogućavati HEP ODS-u da si sam određuje cijenu univerzalne usluge. Maloprodajno tržište električne energije u Hrvatskoj dodatno stagnira, zaključila je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) u svom izvještaju za 2019. godinu, objavljenom sredinom prošle godine. HERA konstatira da je maloprodajno tržište električne energije potpuno otvoreno i nema reguliranih cijena, s izuzetkom zajamčene opskrbe, ali prave tržišne utakmice i dalje – nema. Naime, tri najveća opskrbljivača prije dvije godine imala su 99% tržišnog udjela u kategoriji kućanstava, no ono što HERA iz nekog razloga ne navodi je da je tržišni udio HEP-a (koji pruža i uslugu univerzalne opskrbe) i danas veći od 80%, iako postoji pet aktivnih tržišnih opskrbljivača.
Promjene opskrbljivača
HERA naglašava da je 2018. provedeno 85.732 promjena broja opskrbljivača, da bi to 2019. palo na 40.640 promjene. Stopa promjene opskrbljivača u 2019. bila je 1,67%, što je manje nego 2018., kada je iznosila 3,51%. od čega se na kupce iz kategorije kućanstva odnosi 20.857 promjena, dakle otprilike pola. Ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj 2,4 milijuna kupaca u kategoriji kućanstva, jasno je da je brojka o promjeni opskrbljivača uistinu simbolična.
„Radi se o značajnom smanjenju broja promjene opskrbljivača kod obje kategorije kupaca u odnosu na prethodnu godinu. Iz navedenog se može zaključiti kako maloprodajno tržište električne energije u Republici Hrvatskoj dodatno stagnira. Pretpostavljamo kako su glavni uzroci stagnacije nedovoljna ušteda koja se postiže promjenom opskrbljivača, nedostatak povjerenja krajnjih kupaca u nove opskrbljivače i vjernost krajnjih kupaca postojećem opskrbljivaču te otežani uvjeti poslovanja opskrbljivača, kao što su primjerice obveza naplate solidarne naknade krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo (3 lp/kWh), obveza preuzimanja električne energije iz sustava poticanja po reguliranoj cijeni te česta promjena zakonskog okvira“, stoji u izvještaju HERA-e, koja rješenje vidi u naprednim brojilima (?!).
Zatvoreno tržište
Korijene velike koncentracije kupaca u HEP-u, odnosno gotovo zatvorenog maloprodajnog tržišta, treba tražiti u izmjenama Zakona o tržištu električne energije od prije nekoliko godina, koji je nakon uvođenja solidarne naknade godine izuzeo HERA-u iz odlučivanja o cijeni električne energije u univerzalnoj usluzi. Univerzalna usluga je usluga koju koristi najveći broj kupaca, koji nikada nisu izašli na tržište (ili su na njega izašli, pa su se vratili u okrilje univerzalne opskrbe). Dakle, HEP ODS samostalno svake godine sam sebi određuje cijenu univerzalne usluge, koja je ista na cijelom teritoriju, a državi dobro dođe da kroz cijenu električne energije za kućanstva provodi socijalnu politiku. To što se pritom guši tržište, nikome izgleda odveć ne smeta.
Odlukom Skupštine HEP-a d.d. (koju čini ministar Tomislav Ćorić) kupcima kategorije kućanstva zadržana je ista visina cijene električne energije, jer se za iznos solidarne naknade umanjuje HEP-ov prihod od prodaje električne energije kućanstvima i to za čak 170,2 milijuna kuna. Pošto je riječ o značajnim novcima, koji konkurentski opskrbljivači teže mogu podnijeti, HEP-ov otpis solidarne naknade dodatno je umanjio ionako slabu dinamiku promjene opskrbljivača. U prodaji plina kućanstvima je situacija ipak drugačija i to je zato što ne postoji jedan dominantan državni opskrbljivač, kojeg bi država ovako „mazila“ pa je bilo lakše napraviti podlogu za tržišnu utakmicu, koja se upravo i događa te se može očekivati daljnje razigravanje.
Nacrt Zakona o tržištu električne energije
No, ono što se može smatrati problematičnim u smislu razvoja maloprodajnog tržišta je što u novom prijedlogu Zakona o tržištu električne energije države ne vraća posao određivanja cijene univerzalne usluge u domenu regulatora, već situacija ostaje kao do sada. Iz članka 40. i 41. HEP ODS-u se daje pravo da sam određuje cijenu univerzalne usluge te da u slučaje njezine izmjene to objavi najmanje 30 dana od početka primjene. EU direktive, koje smatraju da je javna usluga dobra i nužna traže usporedive, konkurentne i transparentno određene cijene.
„Određivanje cijene za opskrbu električnom energijom kao obveze pružanja javne usluge se znatno narušava tržišno natjecanje i provedba često dovodi do akumulacije tarifnih deficita, ograničavanja izbora potrošača, manjih poticaja za uštedu energije i ulaganja u energetsku učinkovitost, nižih standarda usluge, nižih razina uključenosti i zadovoljstva potrošača, ograničavanja tržišnog natjecanja te do manjeg broja inovativnih proizvoda i usluga na tržištu. Stoga bi države članice trebale primjenjivati druge instrumente politike, posebno ciljane mjere socijalne politike, kako bi svojim građanima mogle zajamčiti pristupačnu opskrbu električnom energijom. Javne intervencije u određivanju cijena za opskrbu električnom energijom trebale bi se provoditi samo u obliku obveze pružanja javne usluge te bi trebale biti podložne posebnim uvjetima utvrđenima u ovoj Direktivi. Obveze pružanja javne usluge u obliku određivanja cijene opskrbe električnom energijom trebale bi se upotrebljavati bez narušavanja načela otvorenih tržišta u jasno definiranim okolnostima i u korist jasno definiranih korisnika, a njihovo bi trajanje trebalo biti vremenski ograničeno“, stoji u EU Direktivi (EU) 2019/944.
E.ON – zadnji preostali?
Osim GEN-I-a, koji ima vrlo malo kupaca u kategoriji kućanstva, na tržištu je uz HEP ODS i HEP-ovu tržišnu uslugu, ostao samo E.On Hrvatska, koji je dugo vrlo nezadovoljan postojećim stanjem. U reakciji na sporne članke u nacrtu Zakona o tržištu električne energije E.ON naglašava da je univerzalna usluga obvezna javna usluga koja treba biti dostupna po reguliranoj cijeni, kako stoji u Zakonu o energiji, no novi-stari Zakon kaže da će opskrbljivača u okviru univerzalne usluge odrediti Vlada (bez navedenih kriterija!).
„Smatramo da navedene članke treba potpuno izmijeniti i prilagoditi zahtjevima Direktive i Zakona o energiji na način da cijena univerzalne usluge bude regulirana i to tako da opskrbljivač u obvezi javne usluge ne ograničava tržišnu utakmicu. Način na koji je predloženo u ovim člancima je u proteklih nekoliko godina rezultirao time da je preko 80 % kupaca i dalje na opskrbi u obvezi javne usluge a da su svi opskrbljivači kućanstava, osim dva, napustili tržište. Zakonom o tržištu plina opskrba u obvezi javne usluge je definirana i u skladu s Direktivom i u skladu s Zakonom o tržištu energije pa je moguće primijeniti sličan model i na tržište električne energije.“, kažu u E.On-ovom komentaru na članke.
Ovakav socijalni i državni utjecaj na cijene električne energije za kućanstva morat će imati i svoj završetak. U članku 130. istog nacrta Zakona stoji da će Vlada u roku od šest mjeseci obavijestiti Europsku komisiju o svim mjerama donesenim radi ispunjenja obveze pružanja univerzalne usluge i javne usluge, uključujući zaštitu potrošača i zaštitu okoliša te o njihovom mogućem učinku na nacionalno i međunarodno tržišno natjecanje. Pošto tržišnog natjecanja u maloprodaji električne energije baš i nema, pitanje je kakva će reakcija stići iz Bruxellesa.
Uvoz električne energije u porastu
HEP-ova prodaja električne energije u 2019. rasla je za 4,5% na 18,3 TWh (od čega 14,9 TWh domaćim kupcima), dok je domaća proizvodnja pala za 4,3% na 12,3 TWh. U godišnjem izvještaju za 2019. čita se da je HEP na tržištu kupio čak 8,3 TWh električne energije, čak 18,3% više nego 2018. tako da uvoz (bez NE Krško!) čini 40% raspoložive energije. Treba imati na umu da je prosječna veleprodajna cijena na HUDEX-u 2019. iznosila gotovo 63 eura/MWh, ili 33% više nego 2018. pa su troškovi nabave električne energije porasli za čak 23,9%, na 3,5 mlrd. kn. Usprkos nepovoljnim čimbenicima, (manji prihod HEP ODS-a i HOPS-a, zbog manjih tarifa, HE Dubrovnik nije bila na mreži) a zahvaljujući rastu cijene za kategoriju poduzetništvo od od 16 do 27%, ukupni rezultat grupe u 2019. s 12,5 mlrd. kuna prihoda od prodaje električne energije bio je 1,4 mlrd. kuna neto dobiti, što je stabilno i vrlo respektabilno. Ipak, treba naglasiti da najveća dobit dolazi od prodaje električne energije, dok je na prodaji toplinske energije i plina, HEP 2019. i dalje bio u minusu. Sumarno, može se zaključiti da bi nacionalna elektroprivreda bolje poslovala s manjim tržišnim udjelom (jer bi onda i manje uvozila), kao i uvođenjem više reda na tržište toplinske energije koje uopće nije zaživjelo.
