Dendizam je u današnjem značenju pokret nazvan po prauzoru, prvog odnosno paradigmatskog dendija, Georga Bryana Beaua Brummella
U Sveučilišnoj galeriji Vasko Lipovac, u četvrtak 20. svibnja 2021. otvorena je izložba fotografija autorice Grete Vuković, studentice pete godine Umjetničke akademije u Splitu, Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija. Serija fotografija pod nazivom „Female Dandy Fashion Editorial“ predstavlja tri modna „editoriala“ inspirirana Dandy stilom, nastala tijekom diplomskog studija na kolegiju „Filmska fotografija“ pod mentorstvom Mirka Pivčevića i Vice Vidana.
Katalog potpisuje kustosica Ivana Kasalo, koja je predstavljajući izložbu objasnila filozofski koncept dendizma kao pokreta i dala uvid u njegovo spajanje s modernom ženom. Istaknula je kako autorica otvara prostor za kritičko propitivanje višestruke naravi ženstvenosti te se referira na društvenu konstrukciju roda, koja se pak oslanja na spolnu binarnost, muškarca i muževnost postavlja vrlo često kao bitno diferencirane u odnosu na žene i ženstvenost. Ženstvenost je stoga uvriježena kao antiteza muževnosti.
Nesumnjivo je odjeća dio identiteta, usvajanje rodne uloge i način odijevanja. Društvena okolina očekuje uvažavanje tih normi i, premda je danas taj pritisak manji nego u prošlosti, zanimljivo je vidjeti mijenja li se percepcija žene primjenom tipično muškog stila, što je dendizam bio u svojim početcima, i u kojem smjeru. Također, moderna žena ima stav; ona više nije samo poslušna kućanica vezana za dom. Taj stav Greta Vuković nastoji prikazati na svojim fotografijama, a pomoću njega usmjeriti promatrača na pitanje dobiva li žena njim, ili gubi, na svojoj ženskosti i ženskoj snazi.
Greta Vuković je kazala kako je serijom modnih fotografija u dandy stilu pokušala zaobići konvencionalnu ženstvenost i preispitati novu. Vuković je stoga i upitala publiku „ima li ženska senzualnost tu moć da nadiđe suzdržanost muškog stila. Nizom fotografija uspostavlja se dijalog sa svrhom da provjeri hipotezu da je senzualnost sama po sebi takva da zahtjeva potragu i pronalazak. Pri tome se ne radi o nikakvom prigušivanju žena, nego o tome da je ženstvenost sama po sebi takva da zahtjeva potragu i pronalazak. Skriva li se na neočekivanom mjestu, njen pronalazak u kontradiktornom, potencijalno je intrigantan i može rezultirati upečatljivom impresijom kod senzibilnog promatrača”, navela je Greta Vuković.
Dendizam je u današnjem značenju pokret nazvan po prauzoru, prvog odnosno paradigmatskog dendija, Georgea Bryana Beaua Brummella, engleskog časnika koji je živio i djelovao s kraja osamnaestog i početka devetnaestog stoljeća. Dendy u izvornom značenju na engleskom jeziku jest kicoš-gizdelin. Prvi dendi, gore spomenuti Brummell, izdvajao se svojim načinom odijevanja, svojim stavovima, pravilima ponašanja, uređenjem životnog prostora, od namještaja do posuđa sve do odabira zbirke djela i autora u svojoj privatnoj knjižnici. Stoga je dendizam puno više od modne odjeće odnosno odijevanja suvremenog muškarca. Odijevanje i način odijevanja i jest snažno oruđe u prenošenju novih društvenih i duhovnih, pa i ekonomskih smjernica. A takve odrednice i smjernice najčešće diktiraju muškarci. Međutim, dendizam u najširem smislu nije pokret isključivo muškog odijevanja i habitusa, iako u svijetu prevladava takvo mišljenje ili preduvjerenje, a nije ni način odijevanja kakav prihvaćaju najčešće homoseksualci. Dendizam je i u najužem smislu pokret gdje svoje određenje nalaze osobe izmještene iz mase, bez obzira na spol ili spolno određenje. Na duhovnoj razini, to su osobe koje imaju iznijansirani balans anime i animusa u sebi, osobe koje su primijećene, bez obzira kako se odijevaju, odnosno osobe koje su primijećene ne samo po izrazito personaliziranom stilu odijevanja, već i po svojim stavovima, iz kojih emanira ono nešto profinjeno, ali i punokrvno istodobno. Dendizam nije nikako spolno kategoriziran, već je određenje moćnog duha osobe. Kada se radi o takvoj snazi duha, ona uvijek upokorava tj. razoružava sve oko sebe. To znači da takva osoba svoje stanje duha implementira u okolinu i ljude oko sebe. Rezultat je pojavnost koja se raspoznaje u odjeći i predmetima te osobe. Iz svega priloženog se podrazumijeva da se radi o plemenitosti ili aristokratskom držanju i djelovanju, naravno s jasnim objašnjenjem da aristokratstvo nije vezano ni za status, a ni za društvenu poziciju, niti aristokratstvo podnosi hijerarhiju društvene ljestvice. Aristokratstvo i u svom izvornom semantičkom značenju jest stanje duha i podrazumijeva „duhovno odabrane“. Skup tema i motiva što ih ti „duhovno odabrani“ nose u sebi, upravo s te svoje izmještene pozicije na najbolji mogući način vraćaju u svijet, i svijetu.
Izložba se može razgledati do 3. lipnja 2021.
