Krajnji cilj IDS-ove politike je odnarođivanje Hrvata, talijanizacija i istrijanizacija
Negiranje hrvatskog identiteta Istre je temeljna politika IDS-a. A temelj je u politici IDS-a, politici negiranja hrvatskog identiteta Istre! To je temelj, a istrijanstvo i talijanizacija su metode provođenja te temeljne politike IDS-a. Lako dokazivo, veoma lako nizom primjera koje sam već napisala u tekstu, a ovaj primjer je nesporan dokaz razmjera koje može poprimiti ta IDS-ova politika negiranja hrvatskog identiteta u Istri: Na Saboru stranke 23. travnja 1994. godine, kada se u Rovinju donose četiri tzv. Rovinjske deklaracije:
– O demokratizaciji Republike Hrvatske
– O regionalnom ustrojstvu Republike Hrvatske
– O autonomiji Istarske županije i
– O Euroregiji Istri.
Svaki član IDS-a dužan je postupati po tim deklaracijama. Na osnovi Deklaracija donesen je i Statut Istarske županije, koji nije bio u skladu sa Ustavom RH, pa je Ustavni sud ukinuo 18 članaka Statuta kao neustavne.
Dr. Franjo Tuđman uvidio je da ga IDS-ovci sustavno obmanjuju kada je Skupština Istarske županije izglasala Statut 1994. godine, kojem je Ministarstvo pravosuđa ukinulo 36 članaka , od čega je Ustavni sud svojom odlukom u veljači 1995. godine prihvatio 18 članaka, a 18 članaka je potpuno ukinuo. Vlada Republike Hrvatske zahtjevom od 14. travnja 1994.godina, pokrenula je pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske postupak za ocjenu usklađenosti odredbi Statuta Istarske županije s Ustavom Republike Hrvatske i sa zakonom.
(Odluka Ustavnog suda RH, Službene novine ZI, 1995., str. 103.)
(Odluka Ustavnog suda, op. cit., str. 104.)
- Ustavni sud je ukinuo odredbu članka 23. Statuta, koja glasi: “Županija Istarska priznaje i štiti istrijanstvo kao izraz istarskog plurietnosa”. Statut IŽ-a mijenjan je samo u jednoj riječi da bi bio ustavno prihvatljiv:„priznaje i štiti, prije, novo – njeguje!
5.2. Osporenim člankom 8. ID Statuta izmijenjen je članak 23. Statuta te glasi: „Istarska županija njeguje istrijanstvo kao tradicionalni izraz regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa.“
Članak 23. Statuta prije izmjene glasio je: Istarska županija priznaje i štiti istrijanstvo kao izraz regionalne pripadnosti istarskog plurietnosa.
Predlagatelji smatraju da članak 23. Statuta i u izmijenjenom tekstu treba ukinuti jer se njime »utvrđuje pravo na posebno priznanje istrijanstva«, što je suprotno Ustavu, prema kojemu, navode predlagatelji, »svi građani Republike Hrvatske imaju ista prava i slobode« te »nema priznavanja regionalne pripadnosti«. Predlagatelji smatraju da »posebnim isticanjem istrijanstva određeni stanovnici Istarske županije dolaze u povoljniji položaj od onih koji nisu obuhvaćeni tim pojmom te se time uvodi diskriminacija kao pravni pojam u zakonodavni poredak Republike Hrvatske«.
U odnosu na osporavanje ove odredbe ID Statuta, Ustavni sud ističe:
„Prema Izvorišnim osnovama Ustava, Republika Hrvatska je ustanovljena kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava.“
Člankom 14. Ustava jamče se prava i slobode neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama te jednakost pred zakonom.
Člankom 8. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01., 129/05. i 109/07.) propisano je što se sve može urediti statutom županije, dok je područni (regionalni) djelokrug županije, suglasno članku 134. stavcima 2. i 3. Ustava, podrobnije propisan člankom 20. tog Zakona.
Imajući u vidu Ustavom i zakonom zajamčenu samoupravnu nadležnost županije (tzv. samoupravni rezervat županije), ocjena je Ustavnog suda da županija, uređujući pitanja od svog područnog (regionalnog) značenja, ima pravo statutom urediti promicanje svojih etničkih, kulturnih i drugih osobitosti.
U konkretnom slučaju, osporenom statutarnom odredbom ne propisuje se niti se priznaje »regionalna pripadnost« županije u administrativnom smislu jer je takva »pripadnost« određena posebnim zakonom koji utvrđuje područja županija u Republici Hrvatskoj. Isto tako, tom se odredbom ne stvara »diskriminacija« niti »određeni stanovnici Istarske županije dolaze u povoljniji položaj« u odnosu na ostale stanovnike Županije s obzirom da Ustav jamči svim građanima Republike Hrvatske jednaka prava i jednaku pravnu zaštitu.
Stoga je ocijenjeno da članak 8. ID Statuta, odnosno izmijenjeni članak 23. Statuta, nije nesuglasan s Ustavom i zakonom.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2008_02_14_435.html
Prema izmijenjenom Statutu IŽ-a, istrijanstvo se ne propisuje i štiti, nego samo njeguje!
Prema tome Istrijanstvo kao propisani način izjašnjavanja u popisu stanovništva protivno je Ustavu RH, odnosno neustavno! Ono se samo njeguje i ne može biti službeno propisano u popisu stanovništva.
Regionalnost je IDS-u samo način smanjivanja utjecaja centralne hrvatske vlasti na Istru, jer samo regionalnost, odnosno lokalna samouprava može smanjiti utjecaj hrvatske Vlasti iz Zagreba na istarsku svakodnevnicu. Ne pristajući nikako uz novu hrvatsku vlast, regionalnost, odnosno istrijanstvo je dobro došla kao zamjena za nepreboljeno jugoslavenstvo. Izjave čelnika IDS-a to potvrđuju.
I ne samo izjave, dokazuje to cjelokupna predizborna kampanja IDS-a za lokalne izbore 16. svibnja 2021. godine
Boris Miletić gradonačelnik Pule, kandidat IDS-a za župana IŽ, u cijeloj predizbornoj kampanji, niti jednim slovom, ni jednom riječi, ni simbolom nije označio, ni spomenuo da se izbori održavaju u RH! Kao da je Istra zasebna država!
Krajnji cilj IDS-ove politike je odnarođivanjem Hrvata, talijanizacijom i istrijanizacijom dostići dovoljan postotak Istrijana za raspisivanje referenduma o autonomiji. Kod svakog popisa stanovništva pitanje regionalnog izjašnjavanja postaje aktualno, jer je to jedini demokratski način kojim IDS-ovci mogu ostvariti nedosanjani san o autonomiji Istre!
