Amerikanci nametnuli sankcije skupini europskih oligarha
Bugarska je u srijedu bila vijest dana u Sjedinjenim Državama, zbog nje je vlada u Washingtonu donijela povijesnu odluku. Problem je samo što u Sofiji zbog toga nisu sretni. “Današnje identifikacije predstavljaju najveću globalnu akciju poduzetu u jednom danu, na temelju zakona Magnitsky, u povijesti programa, ciljajući više od 65 pojedinaca i entiteta koji su sudjelovali u korupcijskim radnjama u Bugarskoj.” Tako je priopćio Ured za kontrolu strane imovine američkog ministarstva financija (OFAC). “Magnitsky Act” je zakon koji je SAD donio nakon što je odvjetnik i porezni savjetnik Sergej Magnitski umro u ruskom zatvoru, u kojem je boravio jer je upozorio na krađu javnih sredstava koju podržava državni sustav.
Novac svima i svuda
Nakon 358 dana u zatvoru bez suđenja, Magnitski je 2009. godine umro jer mu nije pružena potrebna zdravstvena skrb. SAD od 2016. godine koristi taj zakon univerzalno kako bi nametao sankcije kršiteljima ljudskih prava, zamrzavao njihova sredstava i zabranjivao im ulazak u SAD. Vasil Krumov Božkov, poznat kao Lubanja, za kojeg OFAC kaže da je “poznati bugarski biznismen i oligarh”, a Euractiv.bg navodi da je “oligarh koji kontrolira kocku”.
Delin Slavčev Peevski, medijski tajkun, bivši je član bugarskog parlamenta, a treći je Ilko Dimitrov Željazkov, bivši zamjenik šefa bugarske Državne agencije za tehničke operacije koji je imenovan u Nacionalni ured za kontrolu nad posebnim uređajima za prikupljanje obavještajnih podataka. Njima i tvrtkama koje kontroliraju zabranjen je pristup američkom financijskom sustavu.
Božkov je, navodi OFAC, u više navrata potkupljivao vladine dužnosnike među kojima su čelnici Državne komisije za igre na sreću (kocka) i “ranije ove godine planirao je osigurati novčani iznos bivšem bugarskom dužnosniku i bugarskom političaru kako bi mu pomogli stvoriti kanal kojim bi ruski politički lideri vršili utjecaj na bugarske vladine dužnosnike”.
Božkov je trenutno u Dubaiju jer ga progone bugarske vlasti zbog izbjegavanja plaćanja poreza, prisile i vođenja organiziranog kriminala. Unatoč tome, Božkov je na čelu stranke Bugarsko ljeto, koja je na izborima u travnju osvojila 2,95 posto glasova, a sudjelovat će i na izborima 11. srpnja (nakon izbora u travnju niti jedna stranka nije uspjela formirati vladu).
Peevski je redovito bio uključen u korupcijske aktivnosti “koristeći trgovinu utjecajem i mito kako bi se zaštitio od javnog nadzora i kontrolirao ključne institucije i sektore u bugarskom društvu”. Član je stranke turske manjine Pokret za prava i slobode, koja je članica liberalne grupacije u Europskom parlamentu. Sa Željazkovom je vodio sustav podmićivanja kako bi osigurao bugarske dokumente strancima, a da oni ne moraju platiti zakonom propisanu svotu od pola milijuna dolara.
Željazkov je davao mito vladinim dužnosnicima koji su mu davali informacije da ih prenese Peevskom. Svi su navedeni bili u dobrim odnosima s dugogodišnjim bugarskim premijerom Bojkom Borisovom. Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je sadržajno praznim priopćenjem .
Peevski se jedini dosad oglasio odbacujući sve optužbe. Sankcije je u otvorenom pismu proglasio “neprihvatljivima, pristranima i takvima da krše duh i slovo zakona Magnitsky. “Nisam učinio ništa da narušim međunarodno priznata ljudska prava, nisam državni dužnosnik i nisam sudjelovao u korupcijskim djelovanjima”, vapi.
Podrivanje ekonomije
OFAC je bio više nego jasan: “Sjedinjene Države podržavaju sve Bugare koji nastoje iskorijeniti korupciju promicanjem odgovornosti podmićenih dužnosnika koji podrivaju ekonomske funkcije i demokratske institucije Bugarske. Korupcija građanima ne samo da uskraćuje resurse nego može nagristi institucije koje ih žele zaštititi. Vlada vjeruje da korupcija degradira vladavinu prava, slabi ekonomije i ekonomski rast, podržava sukobe i lišava nevine građane temeljnih ljudskih prava”. Interesantno je da je prije nekoliko tjedana SAD i bivšem albanskom predsjedniku Saliju Berishi i njegovoj obitelji zabranio ulazak u zemlju također zbog korupcijskog djelovanja, na što je on reagirao najavom tužbe protiv američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena. Euractiv.bg navodi izjave skupine bugarskih analitičara koji su pozdravili postupke SAD-a tumačeći ih “napadom na mafiju” te udarom na tužitelja. Riječ je o Ivanu Geševu, čijim je djelovanjem nezadovoljan velik dio bugarske javnosti.
Dar Bugarskoj
Potez Washingtona mogao bi utjecati na tijek kampanje za izbore jer u anketama i dalje vodi Borisovljeva stranka GERB. Članica Europske pučke stranke (EPP), kao i HDZ, ali i njemački CDU/CSU. Gdje je Borisov uvijek bio rado viđen gost. I rijetko je kritiziran iako je Bugarska i u prošlogodišnjoj analizi stanja vladavine prava, koju je provela Europska komisija, bila na dnu. I za kraj pitanje koje se nameće: hoće li EU nakon ove odluke američke administracije biti sklona otvoriti Schengen za Bugarsku? Tako bi Hrvatska opet mogla biti kolateralna žrtva.
