Misi za obljetnicu ukazanja predslavio fra Miljenko Šteko
U Međugorju je 25. lipnja 2021. godine, svečano proslavljena 40. obljetnica Gospinih ukazanja. Svetu misu, uz mnoštvo vjernika i koncelebraciju 358 svećenika – što je rekordan broj svećenika na svetoj misi za obljetnicu ukazanja – predslavio je fra Miljenko Šteko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije. Prije mise prvi put ove godine održana je procesija s Brda ukazanja do crkve sv. Jakova u kojoj je sudjelovalo mnoštvo hodočasnika iz cijeloga svijeta, župljana Međugorja i okolnih mjesta.
Međugorski župnik fra Marinko Šakota kazao je kako je ova procesija od Gospinog kipa do crkve simbolika u kojoj nas Gospa vodi Isusu. „Gospa u svemu što čini ovdje vodi nas Isusu, vodi nas euharistiji“, pojasnio je fra Marinko Šakota, koji je predvodio ovu procesiju.
U propovijedi, nakon što se osvrnuo na događaje od prije četiri desetljeća, fra Miljenko je kazao da „s najvećom pomnjom skupljajući plodove svih milosti koje nam je dobri i milosrdni Bog ovdje izlio, mi u poniznosti i jednostavnosti srca večeras sa psalmistom kličemo: Kako li je dragocjena, Bože, dobrota Tvoja nad nama; U Tebi je naš izvor životni; Tvojom svjetlošću mi svjetlost vidimo. I zakrili dobrotom sve koji Te ovdje štuju (usp. Ps 35). Večeras u Međugorju, puni zahvalnosti, blagoslivljajmo Oca i Sina sa Svetim Duhom!“, a Gospi, Blaženoj Djevici Mariji, Majci našoj zahvalio je na ovoj milosnoj povijesti. „Hvala Ti, Kraljice mira, jer si ponad drače u ovome kamenu utisnula cjelov svoje ljubavi u naše živote, obgrlila nas svojim nebeskim zagrljajem i dala nam toplinu svoga majčinskog srca! Hvala Ti za svaki onaj osjećaj mira kada iz užurbane svakodnevnice dođemo pred Tvoj kip i samo zastanemo. Zastanemo i sklopimo ruke zahvalni što si baš na ovaj naš napaćeni narod spustila svoju ruku i obgrlila ga svojom dobrotom i milošću. Narod koji je stoljećima zvonio Tvoje anđeoske pozdrave i pozdravljao Te ranom zorom, o podne i u sutone, doživljavajući Tebe, Majku svoju, kako to piše lirski tumač biblijskih tekstova, kao „stvorenje u svojoj prvoj časti i u svome konačnom procvatu, kako je izašlo iz Boga u zoru svoga izvornog sjaja”, kazao je provincijal Šteko, objašnjavajući da se iz tog „mjesta već četiri desetljeća rađaju pozivi na molitvu, sakramentalni život, pokoru i obraćenje za čovječanstvo koje živi u teškome i krajnje opasnome stanju, izazvanom ljudskim grijesima”.
„Ne treba zaboraviti i da kao trajan starozavjetni podsjetnik stoji da su pojedinci među Izabranim narodom, u četrdesetogodišnjem hodu pustinjom, okretali svoja srca i lica prema Egiptu, mrmljajući i želeći pošto-poto, i unatoč svemu, imati neko svoje zlatno tele za štovanje”, kazao je govoreći o biblijskoj simbolici broja 40. Dodao je da su „bez sumnje, neki ljudi uvijek skloni ostaviti put svetosti i okrenuti se teletu” te da ovaj svijet danas nudi veliki broj teladi za štovanje“.
„A Gospa je i dalje tu i promatra svoju djecu. I čeka. U svojoj bjelini i jednostavnosti Ona čeka i moli za svoju djecu. Čeka da progledaju srcem i ponovno ga napune izvornom Božjom dobrotom i milošću. Gospa je uz svog Sina najsavršenija ikona slobode i oslobođenja čovječanstva i svemira. U nju Crkva mora gledati da bi u punini shvatila značenje svojeg poslanja (CDF, Libertatis conscientia, 22. 3. 1986., br. 97). Majko i Kraljice mira, na dlanu svoje vjernosti i nevjernosti darujemo Ti večeras svoja srca. I molimo Te: Učini srca naša po srcu svome i svoga Sina! Amen“, zaključio je fra Miljenko.
Fenome Međugorja započeo je prije 40 godina kada su 24. lipnja 1981., šestero djece – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, posvjedočili svom duhovniku fra Jozi Zovku da im se ukazala Majka Božja. Kako su se ukazanja ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od najpoznatijih mjesta hodočašća katolika iz cijelog svijeta.
Podsjetimo da je papa Benedikt XVI. ustanovio 2010. komisiju za Međugorje u kojoj je bilo 13 članova plus četvorica stručnjaka, a predsjednik je bio kardinal Camillo Ruini. Komisija je završila radom 2014. nakon što je održala 17 sastanaka i saslušala sve tzv. vidjelice, te je 2012. bila i u hercegovačkom mjestu i na koncu svoje mišljenje uputila papi Franji.
Nakon što je proučio izvještaj Ruinijeve komisije, kao i mišljenje članova Kongregacije za nauk vjere na čelu s kardinalom Gerhardom Ludwigom Müllerom, papa Franjo je imenovao posebnog vizitatora poljskog nadbiskupa Henryka Hosera, koji podnosi izvješće Svetoj stolici upravo na temu međugorskog fenomena i ona sad treba donijeti presudu. Henrya Hosera je odmah po svom dolasku naglasio da je njegova zadaća osigurati čvrstu i trajnu pratnju župe u Međugorju te svih vjernika koji tamo dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost.
„Papa Franjo je odredio da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane crkve, tj. da ne stvaraju na bilo koji način zabludu i dvosmislenost u doktrinalnom smislu“, pročitao je Papinu odluku u nedjelju, 12. svibnja 2019. na jutarnjoj misi nadbiskup Hoser na misi na kojoj je sudjelovao i apostolski nuncij u BiH Luigi Pezzuto.
A konačna odluka je na papi Franji. On je već iskazao blagonaklonost prema prvim ukazanjima. No prema ukazanjima koja se navodno i dalje događaju bio je vrlo oštar.
Međugorje, odnosno međugorska crkva može biti proglašena svetištem bez da se priznaju ukazanja. Međugorje je praktički već postalo međunarodno marijansko hodočasničko svetište budući da se tamo okupljaju ljudi iz čitavog svijeta. S obzirom na to da se tamo odvija zdrava pobožnost i svi liturgijski čini u skladu s propisima Crkve, Međugorje može dobiti status marijanskog hodočasničkog svetišta.
