Hrvatski Fokus
Povijest

Pismo Vilimu Oranskom kralju Velike Britanije

Dubrovčani čestitali krunidbu engleskom kralju s pet godina zakašnjenja!

 

ČESTITKA REPUBLIKE DUBROVAČKE VILIMU ORANSKOM

Kralju Velike Britanije prigodom njegovog krunisanja

(„Hrvatska Dubrava“ od 15. 5. 1937. godine, broj 74.)

NJEGOVOM KR. VELIČANSTVU VILIMU ORANSKOM KRALJU VELIKE BRITANIJE it.d.

POSVEĆENO KRALJEVSKO VELIČANSTVO

Nebo sklono spokojstvu Europe, htjelo je da uzdigne Vaše Veličanstvo na Kraljevski Prijesto Velike Britanije, da bi je obezbijedilo od svake smutnje u sjeni nepokoleb(lj)ive moći tako golemoga Kraljestva, spojene s neuporedivom hrabrosti Vašeg Veličanstva, koje je nadareno vrlinama dostojnim da rukuju žezlima, ovjenčalo glavu tako proslavljenom krunom.

Prigodom tako sretnog događaja ova Republika, odana Vašem Veličanstvu više nego iko drugi, polaže pred Vaš Veličanstveni Prijesto osjećaje svoje neiskazane radosti. Neka se Vaše Veličanstvo udostoji primiti u svojem Kraljevskom Velikodušju ovi smjerni iskaz dužnosti koji izrazuje i naše najviše poštovanje prama Vašem Veličanstvu.

Vašeg posvećenog Kraljevskog Veličanstva

Najponiznije i najodanije sluge

KNEZ VIJEĆNICI REPUBLIKE DUBROVAČKE

Dubrovnik, dne 20. novembra 1694.

Zanimljivost je u tome što su Dubrovčani čestitali krunidbu engleskom kralju s PET godina zakašnjenja. Teško je povjerovati da prije nisu saznali s obzirom na razgranatu obavještajnu mrežu koju su Dubrovčani imali. Vjerojatno su pričekali s čestitkom zbog   opreznosti. Obratiti pozornost na laskave riječi upućene kralju u čestitki. – kom. D.R.)

(Vilim III. Oranski (Hag, 14. XI. 1650. – London, 19. III. 1702.) Kralj Velike Britanije od 1689. zajedno s Marijom i Stadholter Ujedinjenih pokrajina Nizozemske od 1672. godine. Njegov dolazak u Englesku 1688. sa suprugom, koja je bila kći engleskoga kralja Jakova II., označio je početak Slavne Revolucije. Vilim je vio unuk engleskog kralja Karla I. Godine 1688., kad se Jakovu II. koji je bio rimokatolik rodio sin, engleski političari zatražili su od vilima da se uplete i spasi zemlju od vjerojatnog dolaska katolika na prijestolje. Vilim je sa svojom vojskom došao u Torbay; Jakov je pobjegao u Francusku a 1689. Vilim i Marija zajedno su prihvatili englesku krunu.

Vilim je prekinuo jakobinski otpor i ugušivši ustanak u Škotskoj (1689.) i pobijedivši Jakova II. u bitki kod Boynea 1690. godine. Međutim, nije bio popularan kad nije uspio obećanje dano u ugovoru iz Limericka (1691.) da će zajamčiti političku i vjersku slobodu irskim katolicima. Ostavši Mariju kao regenticu, pozornost je posvetio ratu protiv Francuske koji je završio 1697. Mirom u Ryswicku. Financiranje rata dovelo je do osnivanja Engleske banke 1694. godine. Vilim je umro kad je pao s konja i kad ga je naslijedila Marijina sestra Anne.)

Teške ozljede koje je zadobio prilikom pada sa konja, od kojih je umro vjerojatno nije posljedica kletve (!) irskih katolika, jer im nije ispunio obećanje o političkoj i vjerskoj slobodi. – kom. D.R.

Priredio: Damir Račić

Povezani članci

Proročanstvo Crvene Hrvatske iz 1905. godine

HF

Hrvatsko pomorstvo u I. svjetskom ratu

HF

Život Istoka

HF

Nagrađeni povjesničari

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...