Hrvatski Fokus
Religija

Kapitalno djelo fra Silvestra Kutleše naslovljeno je „Život i običaji u Imockoj krajini“

Fra Silvestar Kutleša tema šestog sveska biblioteke Umnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja

 

Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja u Splitu objavila je etnografsku monografiju „Silvestar Kutleša“ o liku i djelu tog poznatog imotskog svećenika. Antologijski izbor iz fra Silvestrova djela, s izborom etnografskih zapisa o životu u Imotskoj krajini, te nekoliko epskih narodnih pjesama iz rukopise, priredio je umirovljeni profesor sinjske Klasične franjevačke gimnazijske fra Jozo Grbavac, koji danas živi u Franjevačkom samostanu u Imotskom. Recenzije su napisali prof. dr. sc. Marko Dragić i prof. dr. sc. Davor Dukić, a urednik knjige i edicije je doc. dr. dr. sc. fra Ivan Macut.

Važno mjesto među etnografima u Hrvatskoj pripada fra Silvestru Kutleši (Gornji Vinjani, 1876. – Imotski, 1943.) koji se školovao u Posušju, Imotskom, Sinju, Visovcu, Šibeniku i Makarskoj gdje je za svećenika zaređen 1898. godine. Nakon završetka studija imenovan je profesorom na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju (1899.– 1915.) gdje je predavao latinski, grčki i hrvatski jezik te povijest i zemljopis. U Lovreću je od 1915. do 1922. godine bio župnik. Tada je od naroda zapisivao pjesme i pripovijetke, „živu besjedu“, izreke i poslovice. U Makarskoj je bio gvardijan od 1922. do 1923., a potom je dvanaest godina bio župnik u Runovićima. Ostavio je trajan trag kao dušobrižnik i uzoran etnograf. Prema uputama Antuna Radića prikupio je golemu etnografsku građu (775 stranica), uredio je i 1937. predao Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Zbog ratnih i drugih neprilika to kapitalno djelo fra Silvestra Kutleše naslovljeno „Život i običaji u Imockoj krajini“ objavljeno je tek 1993. godine. Svojevrstan Kutlešin nasljednik je fra Jozo Grabovac rođen 1952. godine u Prološcu Gornjem kod Imotskoga. Iznimno je važno njegovo djelo „Povijest, vjera i kulturna baština u Imoti“ publicirano 2017. godine. Fra Jozo je 2021. godine publicirao monografiju „Silvestar Kutleša“ u kojoj donosi odabrane tekstove iz Kutlešine monografije Život i običaji u Imockoj krajini kao i neke usmene epske pjesme koje su objavljene ali i one koje su još u rukopisu.

Recenzent dr. Davor Dukić istaknuo je, između ostaloga: „Knjiga Joze Grbavca Silvestar Kutleša prva je monografija o tom entuzijastičnom sakupljaču narodnog blaga Imotske krajine. Ona donosi informacije o Kutlešinu životu i prikaz njegova etnografskog rada, zapravo sintetski, donekle i antologijski izbor folklorne građe koju je u Runovićima i drugim mjestima svog zavičaja prikupio marljivi franjevac. Čitatelju se tako otvara svijet materijalne i duhovne kulture, odnosno kulturni imaginarij jedne krševite hrvatske regije u vrijeme između dvaju svjetskih ratova. Tu regiju pored ostaloga karakteriziraju ekonomska oskudica zbog niske otkupne cijene duhana; s time povezani interes za život u bogatijim zemljama i nepovjerenje u modernu ali i siromašnom seljaku preskupu medicinu; vjerovanje, katkad i posve čvrsto, u nadnaravna bića usmenih predaja. U toj kulturnoj zajednici još se rado slušaju i reproduciraju svi važniji usmeni književni oblici, a osobito epske junačke pjesme. Taj je žanr i Kutleša smatrao najvrjednijim segmentom imotskog folklora; štoviše, nastojao je dokazati da je njegov zavičaj domena mnogih antologijskih pjesama iz najpoznatijih zbirki južnoslavenske usmene epike. Autor ove monografije ostaje na tragu istog književnog ukusa pa najprije raspravlja o poetici pjesama Kutlešinih kazivača, a u drugom dijelu knjige donosi pet usmenih epskih pjesama od kojih dvije do sada nisu bile objavljene. Riječ je pjesmama skladne kompozicije, tečne pjesničke sintakse i slične tematike – o junačkim ženidbama/otmicama lijepih muslimanskih djevojaka – te za hrvatsku usmenoepsku tradiciju neobično velika opsega, u jednom slučaju čak 1.056 stihova. Upravo u dijelu monografije posvećenom imotskoj usmenoj epici Jozo Grbavac dao je osobito vrijedan prilog domaćoj folkloristici.”

Recenzent dr. Marko Dragić istaknuo je: „Nedvojbeno je da fra Silvestar Kutleša ide u red naših najvećih etnografa. Teško je njegov život i djelo u cijelosti rekogniscirati u jednoj monografiji. Međutim, fra Jozo Grbavac je svojom monografijom uspješno uspio prikazati Kutlešu kojega rese Bogoljublje, domoljublje, rodoljublje, pravdoljublje te revnost u pastoralnom radu i zapisivanju i prikupljanju građe o narodnom životu. Slijedeći upute Antuna Radića fra Silvestar je prikupio golemu etnografsku građu i tako sačuvao dio duše naših davno upokojenih pramajki i praočeva. Fra Jozo Grbavac je jedan od sljedbenika fra Silvestra Kutleše i zacijelo zaslužuje pohvale za svoj rad. Tradicijska duhovnost zrcali sadašnjost, ukazuje na budućnost i najvažnija je sastavnica identiteta svakoga naroda. Međutim, i po UNESCO-voj Povelji iz 2003. godine, nematerijalna kulturna baština posebno je ugrožena. Rad na očuvanju nematerijalne kulturne baštine je civilizacijski čin koji pokazuje naš odnos prema predcima. Kako se mi budemo odnosili prema njima, tako će se i naša pokoljenja odnositi prema nama.”

Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja uz vrijedni pastoralni rad bili su itekako angažirani u znanstvenom i intelektualnom radu. Kroz stoljetnu povijest Provincije među njezinim članovima bilo je istaknutih teologa, filozofa, povjesničara, jezikoslovaca, književnika i onih koji su se bavili drugim područjima znanosti. Svi su oni, u povijesnom razdoblju u kojem su živjeli, nastojali pisanom riječju odgojiti nove generacije ne samo novih svećenika-franjevaca, nego i ostalih vjernika te na taj način doprinijeti kulturnom i znanstveno razvoju naše domovine. Nažalost, brojni su s vremenom utonuli u zaborav i to ne samo šire znanstvene i kulturne javnosti, nego i one crkvene i franjevačke.

Biblioteka Umnici Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja ima za cilj ponajprije otkriti te istaknute i vrijedne intelektualne radnike Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja kroz njezinu povijest, obraditi ih te njihov život, misao i djela iznijeti pred oči naše kulturne i znanstvene javnosti.

Nives Matijević

Povezane objave

Gospin plač

HF

U početku bijaše Riječ

HF

Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić

hrvatski-fokus

Hvala Ti

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više