Hrvatski Fokus
Znanost

Od rođenja do odlaska u mirovinu

Kako mi nisu išli tenis i glasovir, dogovoreno je da, uz gimnaziju, učim alatničarski zanat

 

OBLJETNICE – OD ROĐENJA DO ODLASKA U MIROVINU

Tijekom života slave se obljetnice koje se želi sačuvati u sjećanju. Poticaj, dvije obljetnice, 85. godina života i 70 godina od ulaska u svijet rada. Kriterij izbora sjećanja je jednostavan. Moralo se dogoditi u godinama koje završavaju brojevima 1 i 1 +5 = 6. Bit će to kombinacija svih aktivnosti koje su se zbile u godinama xxx1 ili xxx6. Uz poneko sitno odstupanje.

Od rođenja do 1966.

Rođen sam 14. ožujka 1936. u Zagrebu. Moj otac završio je učenje alatničarskog zanata 16. svibnja 1916. u Beču. Preciznije, postao je bravarom za rezne alate kako su se nekada zvali alatničare. Godine 1931. načinio je za potrebe tadašnjeg „Kontakta“ (kasnije „Elektro-kontakt“) na ovom prostoru prvi kalup za preradu popularnog bakelita, stručno fenol-formaldehida (PF) izravnim prešanjem.

Valja zabilježiti neke aktivnosti do ulaska u svijet rada. Godine 1946. upisao sam 1. razred srednje škole u 1. gimnaziji na Rooseveltovom trgu. Učio sam svirati glasovir, igrao sam tenis. Prvi članak u životu objavio sam 1948. u „Narodnom sportu“. Upoznao sam njihovu glasovitu trojku: Miroslav Habunek, Boris Janković – Argus i Zvone Mornar. Glavni urednik Miroslav Habunek dao mi je tada važan savjet o učenju određenih jezika. Savjet koji nažalost nisam dovoljno dobro proveo u djelo.

Kako mi nisu išli tenis i glasovir, dogovoreno je da, uz gimnaziju, učim alatničarski zanat po modelu koji se sada ponovno promiče, dualno obrazovanje. S „Tvornicom računskih strojeva“ sklopio sam ugovor da učim navedeni zanat za njihove potrebe. Rezultat, na posao sam stupio 22. kolovoza 1951. Prvog rujna dobio sam prvu plaću, 320 dinara i kupio 5 pari čarapa. Godine 1954. završio sam zanat i gimnaziju te upisao tada Tehnički fakultet, studij strojarstva u Zagrebu. Sada je to Fakultet strojarstva i brodogradnje – FSB.

Moj otac ponovno je 1954. otvorio alatničarsku radionicu „Štancu“ i mene uključio kao konstruktora kalupa i ostalih alata (slika 1). Diplomirao sam 1960. i zaposlio sam se 1961. u tvornici „ME-GA“. Kao potrčkalo u projektu „Tvornica umjetne kože Skaj“. O tomu je u „Svetu polimera“ objavljen članak O koži (2021.) . Tu 1961. pretežno sam proveo u vojsci. 

S određivanjem optimalnog kuta nagiba kosog izvlačila α započela je moja znanstvena karijera na području kaluparstva. Članak Brzo dimenzioniranje kosih izvlakača (Strojarstvo (1963.), otvorio mi je vrata u Francuskoj i SR Njemačkoj. Prijevod  članka iz „Strojarstva“ pod naslovom Calcul dimensionnel rapide des broches inclinées, objavljen je u „Plastiques modernes et élastomères“ 1965. Te, 1965. zaposlio sam se na FSB-u 1965.

1966.

Početkom te godine Savez strojarskih inženjera i tehničara donosi povijesnu odluku o osnivanju Stručne komisije inženjera i tehničara plastičara.

1971.

Godinu 1971. pretežno sam proveo u Institut für Kunststoffverarbeitung, Aachen, SR Njemačka radeći na disertaciji „Izmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje plastomera“. Već te godine održao sam u Nürnbergu istoimeni seminar za VDI-K, ponovljen kasnije još dva puta. Objavio sam prva dva članka u najstarijem plastičarskom časopisu „Kunststoffe“ (1910.- ). Načinio sam moj jedini računalni program za tadašnje stolno računalo. Za analizu rezultata ispitivanja toplinskog polja u kalupima na temelju plan pokusa. Doktorirao sam 1972.

1976.

Godine 1976. posjetio sam prvi puta SAD. U Atlantic Cityju na najvećem svjetskom plastičarskom skupu kojeg organizira Society of Plastics Engineers, održao sam predavanje: Controlled Injection Molding System – One Way for Better Injection Molding of Thermoplastics. Na tom skupu kasnije je Katedra za preradu polimera pri FSB-u održala ukupno 49 predavanja. U narednih dvadesetak godina, Katedra je bila na drugom mjestu po broju radova pristiglih iz inozemstva. 

U nastavku tog boravka u SAD-u, u tvrtkama „Union Carbide“ i „Dow Chemical“ održao sam predavanja o izmjeni topline, kao i kasnije te godine, u Institut für Kunststoffverarbeitung, Montanistische Universität, Leoben. Dio disertacije iz 1972. predstavljen je 1976. u tada istočnonjemačkom časopisu  „Plaste und Kautschuk“. U izdanju „Publicitasa“ izdana je knjiga „Ekstrudiranje“. Vodio sam i dvotjednu ekskurziju nastavnika i studenata FSB po SR Njemačkoj, u organizaciji DAAD-a. Te sam godine izabran za Zaslužnog člana Društva plastičara i gumaraca, osnovanog 1970. pod naziv Društvo plastičara.

1981.

Godine 1981. na ANTEC-u u Bostonu predstavljeni su radovi: Opća jednadžba za proračun vremena hlađenja plastomernih otpresaka i Sklapanje sklopova s više od dva dijela. U tada novom časopisu „Polimeri“, osnovanom 1980., objavljen je tekst Kratice naziva polimernih materijala. U JAZU – Odboru za terminologiju, predstavljena je zamisao o izradbi „Trojezičnog rječnika polimerijskog inženjerstva“. Objavljena je knjiga „Pregled serijski proizvedenih dijelova kalupa za injekcijsko prešanje plastomera“ (Društvo plastičara i gumaraca). Te su godine magistrirali pod mojim vodstvom na Sveučilišnom postdiplomskom studiju „Makromolekularne znanosti“: A. Antolović-Dovranić, B. Kanovnik, B. Kiraly, I. Lulić, D. Navala, D. Opsenica i A. Reschner. Svi radovi bili su načinjeni u poduzećima u kojima su magistranti radili.

Započeo sam voditi projekt „Primjena opće teorije sklapanja u izradbi kalupa“. Te godine izabran sam za koordinatora projekta „Razvoj strojarskih i metalurških proizvoda i postupaka proizvodnje tvorevina u konceptu njihove računalom integrirane proizvodnje“ (1981.-1990.). Bio je to tada najveći projekt s više od 300 istraživača. Izabran sam za člana Editorial Board časopisa „Plastics, Rubber and Composites & Processing and Applications“, V. Britanija (1981. – 1993.).

1986.

Godine 1986. proveo sam dva mjeseca na dopunskoj stipendiji Zaklade Alexander von Humboldt. Izdane su  dvije knjige: „Toplo i hladno oblikovanje plastomera“ i „Vođenje procesa injekcijskog prešanja plastomera“ (Društvo plastičara i gumaraca) te poglavlje „Prerada polimera“ (Tehnička enciklopedija, JLZ „M. Krleža”, svez. 10). Održana su predavanja: Wärmeaustausch beim Spritzgießen von PF und EP Formmassen, VTT, Bad Mergentheim i System analyse des Spritzgießens, Institut für Kunststoffverarbeitung, Aachen.

Na savjetovanju  „Kalup – središnji element proizvodne linije za preradu polimera“ održanom u Zagrebu, objavljen je tekst Ispitivanje tehnologičnosti – nužan dio razvoja injekcijski prešanih otpresaka. Preteča danas područja „Vrednovanje tehnike 2.0“ (2020.). Na istom savjetovanju prof. G. Menges (IKV) održao je predavanje CIM u preradi plastike i gume a dr. ing. G. Wübken (Bayer AG): Razvoj i konstruiranje pomoću računala u polimerijskom inženjerstvu. Bili su to radovi koji su označili početak digitalizacije na tom području.

U časopisu „Jezik“ objavljen je tekst Stručno nazivlje i terminologija. Tjednik „Danas“ objavio je članak Vrhunski kadrovi i za – proizvodnju. Bio je to prvi članak u tiskovinama. Zajedno s J. Božičevićem na I. programu Radio Zagreba govorilo se o inženjerima za 21. stoljeće. Konačno, te godine predstavio sam putem Radio Zagreba njemačko-francusko-američku pjevačicu Utu Lemper, zvanu nova Marlene Dietrich. Koja je trijumfalno nastupila 2020. u Zagrebu.

1991.

Izdana je i danas jedinstvena knjiga u svijetu, „Analiza injekcijskog prešanja polimera teorijom sustava“ (DPG). Tema knjige prikazana je na skupu u Capriju. Predstavljen je Kalup kao šaržni reaktor na savjetovanju u Dresdenu. Otvorena je nova tema Teologija i tehnologija. Održano je više predavanja u Zagrebu, Karlovcu i Splitu. Predavanje u Splitu održano je u Konkatedrali. Razlog, javljeno je da je predviđeno mjesto, FESB minirano. Bilo je to u svibnju 1991. Ta tema je kasnije najsveobuhvatnije obrađena u članku Sintezologijski pogled na povezanost teologije i tehnologije („Nova prisutnost“ 11(1)2013). Zaklada Alexander von Humboldt povjerila mi je osnivanje Kluba hrvatskih humboldtovaca. KHH je osnovan u proljeće 1992.

Započela je autorska suradnja s Hrvatskom televizijom s okruglim stolom „Proizvodni inženjeri i obnova“. Te godine kupio sam prvo stolno računalo u današnjem smislu.

Treba navesti i članak u „Vjesniku“. Urednik je dao naslov. Probitak za poduzeće, je katastrofa za društvo. Tek 2021. je taj tekst poslužio kao primjer opravdanosti uvođenja naziva plastoza, zajedničkog naziva za sve bolesti vezane uz proizvodnju plastike i plastičnih proizvoda. 

1996.

DPG je 1996. izdao dvije knjige: „Rječnik polimerstva, englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski“ i „Injekcijsko prešanje polimera“. Na ANTEC-u u Indianapolisu, SAD, predstavljen je rad Expert System Aided Troubleshooting in Polymer Engineering. U Sorrentu, Italija, na skupu The Polymer Processing Society: Ekspertni sustav za uklanjanje grešaka pri toplom oblikovanju  i Analiza konstrukcije alata za ekstrudiranje s pomoću parcijalnih funkcija i morfološke matrice.

Za Ministarstvo razvitka i obnove načinjen je projekt „Utjecaj tehnike na identitet hrvatskog naroda“. Vodio sam projekt, s Mladenom Šercerom kao glavnim istraživačem, „Gospodarenje plastičnim otpadom u Republici Hrvatskoj“ za ZGO. Časopis „Polimeri“ objavio je završni članak iz serije povezivanja tehnike i biotehnike. Prof. W. Nachtigal, nastavnik i Voditelj Zoološkog Instituta na Sveučilištu u Saarlandu započeo je suradnju s „Polimerima“ 1982. Završni tekst bio je Bionika – granično područje biologije i tehnike („Polimeri“ 17(1996)3).

Tih godina vladao je napad antiplastičara na PVC. Jedan od odgovora: PVC – ekološka katastrofa ili ekološka izvrsnost („Socijalna ekologija“ 5(1996)2). Danas je PVC najzeleniji materijal. Navest će se još nekoliko naslova iz medija, pretežno „Vjesnika“. Zbrinjavanje otpada: stručno je utemeljeno, politički ispravno, Europa gradi nove spalionice, Ima veze između Petrićeva Sretnog grada, Željke Ogreste i pristupnika na hrvatskom Sveučilištu, Tko još cijeni tehniku?

Društvo polimerijskih inženjera, udruga bivših studenata usmjerenja „Prerada polimera“ na FSB-u, osnovano 1979., dodijelilo mi je Posebno priznanje.

Neka ostane zabilježeno. Veliki hobi bile su mi jazz emisije koje sam pripremao iz vlastitih ploča, kasnije CD-ova. Prva emisija bila je 31. ožujka 1959. Zadnja u ožujku 2021. Predstavio sam prije profesionalaca gotovo 30 imena, pretežno vokalistica i vokalista. Najuspješnije bila je 1996. kada sam predstavio Diane Krall, Kurta Ellinga i Kevina Mahoganyja.

Prijelomnica – 2001.

Prva zakonska prijelomnica bila je 2001. Napustio sam mjesto voditelja Katedre za preradu polimera na FSB-u. Tu je dužnost preuzeo prof. M. Šercer.

Primio sam Nagradu za znanost Grada Zagreba i izabran za Počasnog člana Društva za plastiku i gumu. Izabran sam u novoosnovano Tehnologijsko vijeće Ministarstva znanosti i obrazovanja (2001. – 2009.).

U emisiji I. programa Hrvatskog radija „Drag mi je Platon“ otvorena je potpuno nova tema u Hrvatskoj, Što je to kiborgoetika?. Koja se u naredna dva desetljeća snažno razvila. Među ostalim, rezultat jedan doktorat i knjiga suradnice na projektu. Od tekstova u tiskovinama treba izdvojiti: Bez Harryja Pottera, strategija razvoja Hrvatske ne obećava uspjeh, U desetak godina prepolovljena strateška proizvodnja plastike u Hrvatskoj, Dosta plašenja čitateljstva opasnostima od plastike, Zar u Vijeću HRT-a nema mjesta za tehničara?, Ne mogu svi biti pjevači, informatičari i nogometaši, Održavanje mora biti tipičan hrvatski proizvod. Tekst Treba li vrednovati medicinu poput tehnike ili ekosustava? iz 2001. pretvoren je 2021. u Vrednovanje Medicine 2.0 (npr. Zg-magazin, Hrvatski fokus).

Zadnja aktivna radna godina

Najvažnijim događajem tijekom te zadnje aktivne radne godine, 2006., smatram objavu udžbenika „Proizvodnja polimernih tvorevina“. Sažeto je sve što se naučilo tijekom četiri desetljeća rada na FSB-u. Treba naglasiti dvije činjenice. Zahvaljujući sponzorima, svim nazočnim studentima mom posljednjem predavanju podijeljen je udžbenik s potpisom autora. A lista sponzora je danas nezamisliva.

Od radova treba istaknuti Sustavnosnu analizu injekcijskog prešanja metala. Na 15. danima Frane Petrića u Cresu predstavljena je ideja je li bila prva informacija ili energija.

Te godine izabran sam za Počasnog člana Hrvatskog društva za sustave  te člana izdavačkih savjeta časopisa „Filozofska istraživanja“ i „Synthesis philosophica“. Od tekstova u medijima izdvaja se odgovor na pitanje Kakva Hrvatska treba ući u EU?

Sve navedeno bilo je moguće stvoriti samo uz pomoć vrsnih suradnika i tada moćne industrije za proizvodnju plastike kao što su bili „Chromos“, DIOKI, „Jugovinil“, „Vinilplastika“.

Time su obuhvaćene godine od rođenja do odlaska u mirovinu 30. rujna 2006. Tada započinje novo razdoblje koje će biti predstavljeno u nastavku.

Profesor emeritus Igor Čatić

Povezani članci

Tjelesni operativni sustavi

hrvatski-fokus

Održana redovita skupština HAZU-a

HF

Umro akademik Franjo Šanjek

HF

Prilog HAZU-a kurikulnoj reformi (28)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...