Hrvatski Fokus
Gledišta

Preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva

Zar samo Pupovac, Radin, Kajtazi, Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina?

 

POSEBNE IZBORNE JEDINICE – ZA IZBOR ZASTUPNIKA ISELJENIKA I NACIONALNIH MANJINA U HRVATSKI SABOR TREBA UKINUTI

Na izborima za Hrvatski sabor preferencijski glasovi nisu otklonili nedostatke nakaznog izbornog zakonodavstva koje služi izbornom inženjeringu i omogućava da Hrvatskom četiri godine bahato vladaju izborni pobjednici koji su osvojili manje od četvrtine, a ove godine oko šestine glasova biračkog tijela.

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Od prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuće stranke da usklade odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača pojavilo se u tri izborne jedinice na izborima za Zastupnički dom 3. siječnja 2000. godine, a na izborima za Hrvatski sabor 23. studenog 2003. godine nezakonito odstupanje imalo je pet izbornih jedinica te od izbora održanih  2007. godine nezakonito je odstupanje u osam izbornih jedinica.     

Posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine treba ukinuti! Stranke nacionalnih manjina ili nezavisne liste kandidata nacionalnih manjina te nezavisne liste kandidata iseljenika mogle bi nastupati s listama od šest kandidata u izbornim jedinicama s razmjernim izbornim sustavom. Kod razmjernog izbornog sustava jedna izborna jedinica bi obuhvaćala područje Hrvatske i iseljeništva kao kod izbora za Europski parlament i tri ili pet izbornih jedinica u Hrvatskoj. Iseljenici bi glasali samo razmjernim izbornim sustavom kao što glasaju za Europski parlament. Preferencijsko glasovanje bismo proveli u dugom krugu izbora kod stranaka koje bi dobile zastupnička mjesta u prvom krugu. Ako bismo većinski birali 42 zastupnika tada bismo birali 25 zastupnika u izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače i po 20 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj. Z = (25 + 3 x 20) razmjerno + 42 većinski = 127.

BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA KOJI BISMO VEĆINSKI BIRALI ZA MJEŠOVITI IZBORNI SUSTAV

Broj zastupnika koji bismo birali većinskim izbornim sustavom računao sam tako da županije s manje od 150 tisuća stanovnika prema popisu od 2011. godine imaju jednog zastupnika, a ostale razmjerno broju stanovnika zaokruženo na cijeli broj. Prema preporuci Eurostata županije bi trebale imati od 150 do 800 tisuća, a statističke regije od 800 tisuća do tri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva od 2011. godine: Bjelovarsko- bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,Karlovačka, Koprivničko- križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko- senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska ne zadovoljavaju preporuke Eurostata. Prema procjeni kretanja broja stanovnika sredinom i krajem godina do 31. prosinca 2019. godine: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija su pale ispod 150 tisuća stanovnika. Kako bismo zadovoljili preporuke Eurostata broj županija treba hitno smanjiti na pet, a to bi bile izborne jedinice za razmjerni izborni sustav, koje bi imale 20 zastupnika u Hrvatskom saboru s prebivalištem u njima. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače birali bismo još 25 zastupnika. Hrvatska bi za čisti razmjerni izborni sustav imala Z = 125 = 5 x 20 + 25 zastupnika.

Kod mješovitog izbornog sustava za većinske izbore: Zagrebačka županija imala bi 3, Krapinsko-zagorska 1, Sisačko-moslavačka 2, Karlovačka 1, Varaždinska 2, Koprivničko-križevačka 1, Bjelovarsko-bilogorska 1, Primorsko-goranska 3, Ličko-senjska 1, Virovitičko-podravska 1, Požeško-slavonska 1, Brodsko-posavska 2, Zadarska 2, Osječko-baranjska 3, Šibensko-kninska 1, Vukovarsko-srijemska 2, Splitsko-dalmatinska 4, Istarska 2, Dubrovačko-neretvanska 1, Međimurska 1 i Grad Zagreb 7 zastupnika.

SMJERNICE VENECIJANSKE KOMISIJE ZA IZBORNA PRAVA NACIONALNIH MANJINA

Prema “Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima” je

2.4. Jednakost i nacionalne manjine

  1. U skladu s načelima međunarodnog prava,izborni zakon mora jamčiti jednakost pripadnika nacionalnih manjina, što podrazumijeva prvenstveno zabranu bilo kakve diskriminacije protiv njih. Konkretno, nacionalne manjine moraju imati dozvolu osnivati političke stranke. Razgraničenja izbornih jedinica i pravila o kvorumu ne smiju predstavljati prepreku za prisustvovanje pripadnika nacionalnih manjina u izabranom tijelu.
  2. Neke mjere koje se poduzimaju da bi se zajamčila minimalna zastupljenost manjina bilo rezerviranjem mjesta za njih ili dopuštanjem odstupanja od uobičajenih pravila o raspodjeli mjesta, npr. odustajanjem od kvoruma za stranke nacionalnih manjina, ne narušavaju načelo jednakosti. Također se može predvidjeti da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo glasa i za opću listu kandidata i listu nacionalne manjine. Međutim, ne smije se zahtijevati ni od kandidata niti od birača da otkrivaju pripadnost nacionalnoj manjini.

Analizom raspodjele pripadnika nacionalnih manjina prema popisima stanovništva 2001. i 2011. godine te raspodjelom birača na izborima za Hrvatski sabor od 2003. do 2020. godine možemo pokazati da je srpska nacionalna manjina na svim izborima od 2000. godine imala priliku samostalnim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u IV., V., VI., VII. i IX. izbornoj jedinici, jer je udio u stanovništvu srpske manjine prema popisima  i broja birača na izborima bio veći od 5%. Ostale nacionalne manjine mogle su zajedničkim nastupom na izborima dobiti zastupničko mjesto u VIII. izbornoj jedinici. Zar zastupnici IDS-e, SDP-e i drugih  stranaka ne zastupaju nacionalne manjine. Zar samo: Milorad Pupovac, Furio Radin, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilek i drugi zastupnici nacionalnih manjina garantiraju ravnopravnost nacionalnih manjina? Svi zastupnici prisežu da će djelovati sukladno Ustavu i zakonima. Zašto zastupnici nacionalnih manjina sumnjaju u: Borisa Lalovca, Tulia Demetliku, Radu Borić, Ivanu Kekin, Gordana Jandrokovića i sve ostale zastupnike da će izglasavati zakone na štetu nacionalnih manjina.

ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 5. SRPNJA 2020. GODINE

NM P B1 B2 = G V N ΔB Bi pi p2
1. 186.633 189.461 13.551 13.228 323 175.910 11.253 5,94 7,15
2. 14.048 11.606 2.842 2.807 35 8.746 2.807 24,19 24,49
3. 17.807 17.414 949 890 59 16.465 890 5,11 5,45
4. 14.394 10.534 1.705 1.694 11 8.829 1.514 14,37 16,19
5. 27.962 20.838 4.825 4.772 51 16.013 3.745 17.97 23,15
6. 68.164 45.258 5.481 5.421 56 39.777 1.725 3,81 12,11
Σ 329.008 295.111 29.353 28.812 535 265.740 21.934 11,20 9,95

Oznake:

NM = nacionalne manjine: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska.

P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine, 

B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,

B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a, 

G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. Godine,

V = važeći glasovi,  

N = nevažeći glasovi,

B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina, 

ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave, 

pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i 

p2 = B2 / B1 x 100 % =  broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733,

  1. Dragana Jeckov s 8.376, 3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.

Državno izborno povjerenstvo je u izvješću navelo da su birači nacionalnih manjina glasovali 100%, a glasovalo je samo 9,95% od najavljenog broja birača Rješenjem o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. Godine.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.

ANALIZA GLASOVANJA ISELJENIH BIRAČA  2020. GODINE

Država B1 G V N HDZ NLŽG MOST OST
Bosna i Herceg. 96.537 21.894 21.679 215 15.517 3.091 2.592 479
Crna Gora 410 127 124 3 68 15 17 24
Kosovo 190 12 12 0 6 0 0 6
Rep. Sj. Maked. 421 81 80 1 48 1 6 25
Slovenija 1.830 68 67 1 30 9 3 25
Srbija 31.239 437 416 21 191 34 45 146
SFRJ 116.004 22.619 22.378 241 15.860 3.150 2.663 705
PBM 319 782 750 32 386 135 115 114
Σ1 116.323 23.401 23.128 273 16.246 3.285 2.778 846
Austrija 5.084 395 395 0 149 181 16 49
Italija 2.397 70 66 4 26 6 5 29
Njemačka 30.486 2.639 2.587 52 899 1.202 254 232
Švedska 829 23 23 0 4 9 2 8
Švicarska 3.286 495 490 5 149 245 34 62
Σ2 4.180 275 266 9 79 46 19 125
Ostale Eu. drž. 46.262 3.897 3.827 70 1.306 1.689 330 505
Argentina 86 37 37 0 11 16 3 7
Kanada 1.821 518 515 3 106 384 5 15
SAD 2.113 131 128 3 37 66 7 18
Australija 2.381 771 762 9 194 514 18 36
Σ2 6.401 1.457 1.442 15 348 980 33 76
Azija i Afrika 45 13 13 0 5 3 1 4
AR Rep. Hrv. 1.186 0 0 0 0 0 0 0
Ukupno dijas. 184.822 28.768 28.410 358 17.905 5.958 3.141 1.406

Oznake:

B = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od  1. srpnja 2020. godine, G = broj glasova prema izbornim listićima,

V = važeći glasovi,

N = nevažeći glasovi,

HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,

NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović,

MOST = Most nezavisnih lista, 

OST = ostale kandidacijske liste,

PBM = posebna biračka mjesta za dijasporu,

Σ1 = ukupno u državama bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu i ukupno u: Albaniji, Belgiji, Bugarskoj, Českoj Republici, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj Republici, Španjolskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji.

 

RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA D`HONTOVOM METODOM

XI. IJ HDZ NLŽG MOST K
G 17.905 5.958 3.141 9.127
/2 8.952,5 2.979 1.570,5 4.563,5
/3 5.968,3 1.986 1.047 3.042,3
Z 3 0 0
Zk 2 1 0 1

 

Oznake:

HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,

NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović,

MOST = Most nezavisnih lista,

K = koalicija Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista, 

Z = raspodjela zastupničkih mjesta prema potvrđenom rezultatu izbora i 

Zk = raspodjela zastupničkih mjesta u slučaju koalicije Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista.

HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta  2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora!  Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine. 

Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.

Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.  U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH. 

Podjela na tri izborne jedinice unutar Hrvatske zadovoljava preporuke Venecijanske komisije od 2001. do 2020. godine. Broj zastupnika izbornih jedinica može se prema preporukama odrediti razmjerno broju stanovnika ili državljana s prebivalištem u izbornoj jedinici uključivo i maloljetnike i razmjerno broju birača. Udio srpske manjine u sastavu stanovništva izbornih jedinica je veći od 3,5% u sve tri izborne jedinice. Za izborni prag od 3,5% kandidacijske liste stranaka ili nezavisnih lista srpske manjine imale bi mogućnost razmjernim izbornim sustavom dobiti zastupničko mjesto u sve tri izborne jedinice, a ostale nacionalne manjine zajedničkim nastupom samo u I. izbornoj jedinici. U izbornoj jedinici koja obuhvaća sve hrvatske birače srpska manjina mogla bi samostalnim nastupom dobiti još jedno zastupničko mjesto, a ostale manjine zajedničkim nastupom. Ova analiza ukazuje na hitnost promjene Zakona o izbornim jedinicama i Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Broj stanovnika izbornih jedinica odstupa od srednje vrijednosti izbornih jedinica od -1,49 kod III. do 1,39 posto kod I. izborne jedinice, a broj birača od 3,33% kod II. i 2,78 kod I. izborne jedinice. Broj zastupnika izbornih jedinica treba usklađivati razmjerno broju stanovnika nakon svakog popisa stanovništva.

U izbornoj jedinici sastavljenoj od domovinske i iseljene Hrvatske birali bismo 25 zastupnika s izbornim pragom od 2,8% i 2 preferencijska glasa s pragom od 1,7% dobivenih glasova koju je lista dobila za napredovanje kandidata na listama. Kandidati bi morali imati prebivalište u izbornim jedinicama. U izbornim jedinicama koje obuhvaćaju samo područje Republike Hrvatske izborni prag bi bio 3,5% i dva preferencijski glasa uz prag za napredovanje kandidata od 2%.  Zbog prevelikog broja izbornih lista bio je preveliki broj glasova gubitničkih stranaka u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju gubitničkih glasova jedna četvrtina birača nije dobila svoje zastupnike na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice. Prema preporukama Venecijanske komisije preporuča se do 1% broja birača izborne jedinice. Po zastupničkom mjestu koji se biraju u izbornoj jedinici trebale bi liste za sudjelovanje na izborima skupiti barem 100 pravovaljanih potpisa birača. Birač izborne jedinice bi smio dati potpis samo jednoj izbornoj listi u izbornoj jedinici kojoj pripada.

PROMJENE BROJA STANOVNIKA SADAŠNJIH DESET OPĆIH IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE

Broj stanovnika istočnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VII. izbornoj jedinici 2001. bio je 74.960, a 2011. godine 79.404. Broj stanovnika zapadnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VIII. izbornoj jedinici 2001. bio je 230.545, a 2011. godine 216.791. Broj stanovnika gradova i općina sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada IX. izbornoj jedinici 2001. bio je  125.122, a 2011. godine  126.840. Broj stanovnika gradova i općina južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada X. izbornoj jedinici 2001. bio je 338.554, a 2011. godine 327.958.

Za I., II., VI. i VII. izbornu jedinicu nisam uspio odrediti broj stanovnika niti raspodjelu pripadnika nacionalnih manjina, jer je Grad Zagreb podijeljen na četiri izborne po mjesnim zajednicama, a nakon popisa stanovništva 2011. godine moglo se ga podijeliti na dvije izborne jedinice po gradskim četvrtima tako da gradske četvrti zapadnog djela povežemo s općinama i gradom Zaprešićem koji pripadaju I. izbornoj jedinici, a središnje i istočne četvrti bila bi II. izborna jedinica. Zagreb i Zagrebačku županiju mogli smo podijeliti u dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica od ± 5% od srednje vrijednosti broja birača deset izbornih jedinica Bsr. = S / 10 = 428.488,9 stanovnika prema popisu 2011. godine.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA I UKUPNOG BROJA BIRAČA OPĆIH IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE

IJ S1 S11 S15 S16 S19 ΔS p
Σ 1.748.526 1.723.713 1.702.493 1.702.555 1.667.667 80.859 4,62
III. 445.627 422.647 413.360 410.400 399.422 46.205 10,37
IV. 423.895 389.868 374.843 369.523 343.720 80.175 18,91
V. 467.364 416.130 393.709 386.092 351.532 115.832 24,78
VIII. 436.889 424.846 421.647 418.284 413.922 22.967 5,26
IX. 453.735 457.062 448.499 440.802 437.989 15.746 3,47
X. 461.424 450.623 449.053 446.693 443.913 17.511 3,79
RH 4.437.460 4.284.889 4.203.604 4.174.349 4.058.165 379.295 8,55
P 3.505.533 3.487.034 3.449.154 3.435.425 3.364.426
B 3.890.133 4.092.861 3.759.844 3.742.546 3.674.665
B – P 384.600 605.827 310.690 307.121 310.239
p1 87,67 95,52 89,44 89,66 90,55

Oznake:

IJ = izborna jedinica,  I. – X. = opće izborne jedinice,

S1 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2001. godine, 

S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine, 

S14  do S19 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2015. i 2016. te za 31. prosinca 2019. godine prema procjeni DZS-u,

ΔS = S1 – S19 = gubitak stanovnika od 2001. do 2018. godine,

p = ΔS / S1 x 100% = gubitak stanovnika od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima od broja stanovnika 2001. godine,

B = broj birača na lokalnim izborima 2001., na izborima za Hrvatski sabor 2011., i 2015. te broj birača prema Rješenju o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,

p1 = B / S x 100% = broj registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj na sto stanovnika,

P = broj punoljetnika prema popisima 2001. i 2011.godine te prema procjenama Državnog zavoda za statistiku sredinom 2015., 2016. i 2019. godine.

B – P = razlika između broja birača i punoljetnika,

 RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2014. do 2018. godine i  

Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica: I., II., VI. i VII. koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad

Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko.

Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do 31. prosinca 2019. godine: III. izborna jedinica je izgubila 46.205, IV. 80.175, V. 115.832 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 379.295 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,18% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 21,14% i V. 30,54%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do 31. prosinca 2019. godine  196.007 stanovnika odnosno 51,68 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da je Hrvatski sabor trebao odmah nakon popisa stanovnika 2011. godine promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

PODJELA HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE

IJ S P1 P2 P3 P4 P5 P6 Pos.
I. 1.411.935 55.637 1.423 16.327 1.183 5.009 32.336 56.278
II. 1.408.961 54.654 1.147 650 2.178 7.505 25.261 36.741
III. 1.463.993 76.342 11.478 830 11.033 15.178 10.567 49.086
RH 4.284.889 186.633 14.048 17.807 14.394 27.692 68.164 142.105

DONJA GRANICA  BROJA STANOVNIKA ZA  DOPUŠTENO ODSTUPANJE                ±5%

1.356.882

GORNJA GRANICA BROJA STANOVNIKA ZA  DOPUŠTENO ODSTUPANJE              ±5%

1.499.711

Oznake:

IJ = izborne jedinice:

  1. obuhvaća županije: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku,  Šibensko-kninsku  i Zadarsku,
  2. obuhvaća županije: Grad Zagreb, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku,

III. obuhvaća županije:  Bjelovarsko-bilogorsku,Brodsko-posavsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Varaždinsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku,

S = broj stanovnika popisan 2011. godine,

P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,,

P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine,,

P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine,

P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine,

P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine,

P6 = broj pripadnika: albanske, bošnjačke,crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine.

Pos. = ukupni broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina i

RH = Republika Hrvatska.

Treća izborna jedinica je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 157.879 stanovnika ili 69,63% od ukupnog gubitka Hrvatske koji iznose 226.724 stanovnika. Na slavonske županije koje pripadaju izbornoj jedinici gubitak stanovnika je 110.746 stanovnika ili 48,85% od gubitka Hrvatske.

PODJELA HRVATSKE NA PET IZBORNIH JEDINICA

IJ S P1 P2 P3 P4 P5 P6 Pos.
1. 856.758 26.854 456 349 569 1.451 9.561 12.386
2. 856.515 63.453 1.116 16.172 1.440 5.579 27.889 52.196
3. 790.017 17.526 825 399 1.042 4.830 16.928 24.024
4. 855.837 6.079 397 119 459 8.039 6.157 15.171
5. 925.762 72.981 11.254 768 10.884 7.793 7.629 38.328
RH 4.284.889 186.633 14.048 17.807 14.394 27.692 68.164 142.105

DONJA GRANICA BROJA STANOVNIKA  ZA DOPUŠTENO  OSTUPANJE                   ±5%

814.129

GORNJA GRANICA BROJA STANOVNIKA ZA DOPUŠTENO ODSTUPANJE                ±5%

899.826

Oznake:

 IJ = izborne jedinice:

  1. obuhvaća županije: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku  i Zadarsku,
  2. obuhvaća županije: Istarsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Sisačko-moslavačku,
  3. obuhvaća županije: Grad Zagreb.
  4. obuhvaća županije: Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Varaždinsku i Zagrebačku i
  5. obuhvaća županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku,

S = broj stanovnika popisan 2011. godine,

P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,,

P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine,,

P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine,

P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine,

P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine,

P6 = broj pripadnika: albanske, bošnjačke,crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine.

Pos. = ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina bez srpske i

RH = Republika Hrvatska.

Peta izborna jedinica je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila  124.956 stanovnika odnosno 55,11% od ukupnog gubitka Hrvatske, a pet slavonskih županija koji pripadaju izbornoj jedinici ukupni gubitak iznosi 110.746 stanovnika.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezani članci

Imamo 22 nacionalne manjine

HF

“Leković laže k’o prljavi pas!”

HF

Zašto sam protiv Plenkovića

HF

Zastupnici spriječili referendumsko izjašnjavanje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...