Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Komu pripada voda?

Prehrambeni koncerni se sve više okreću vodi – jer i zarada na njoj je upravo basnoslovna

 

Europa je razmjerno bogata pitkom vodom, ali nje nema beskonačno mnogo. Zato se i u Lüneburgu postavlja pitanje: treba li prvo opskrbiti grad – ili vodu dati koncernu Coca Cola?

Sve češće smo svjedoci dugih sušnih razdoblja, a tu onda malo pomažu prekomjerni pljuskovi kakvi su i ove godine pogodili Njemačku: golema količina vode takvih poplava se vremenom slijevaju u rijeke i na koncu u more, u podzemne vode prodire tek nešto veća količina dragocjene tekućine. A podzemne vode ima tek ograničena količina što se vidi i u francuskom gradu Vittelu. On je svjetsku slavu stekao flaširanom vodom tog područja, ali ta ga svjetska slava sad skupo košta: jer koncern Nestle koji stoji iza marke Vittel u tom području crpi oko tri milijuna kubičnih metara vode godišnje, ali kako je rezultat istraživanja švicarske postaje SRF, u podzemne bunare se u istom razdoblju slijeva – samo dva milijuna kubičnih metara.

To znači da već za par godina vode neće biti ako Nestle barem ne smanji eksploataciju. Ali koncern to odbija argumentom kako on osigurava radna mjesta za oko 1000 zaposlenih. Istovremeno, građani Vittela već osjećaju da je vode sve manje i da je pritisak u njihovim slavinama sve slabiji. Prehrambeni koncerni se sve više okreću vodi – jer i zarada na njoj je upravo basnoslovna.

Veliki planovi Coca Cole

Grad Lüneburg u Donjoj Saskoj nije tako poznat kao Vittel, ali se tamošnji građani boje da ih čeka slična sudbina. Jer tamo još od 2014. crpi vodu koncern Coca Cola i njena tvrtka Apollinaris tako da baš od tamo dolazi flaširana voda koju poznajemo pod markom Vio. Razmjeri crpilišta su još uvijek razmjerno maleni: trenutno ima dva izvora iz kojeg vadi oko 350 tisuća kubičnih metara, ali koncern želi drastično povećati proizvodnju.

Već 2016. je postavilo zahtjev i za trećim crpilištem kojim bi u konačnici trebalo značiti dvostruko veći kapacitet. No ne samo građani tog njemačkog grada su na nogama: protiv trećeg crpilišta je pokrenuta peticija koju je potpisalo dvostruko više osoba nego što Lüneburg uopće ima stanovnika. Neprestano se održavaju prosvjedi i akcije, ovog ožujka su aktivisti za zaštitu okoliša i blokirali pogon Coca Cole u tom gradu na čitav dan. A koncern se tu ne može “izvlačiti” niti na očuvanje radnih mjesta: u tom pogonu radi oko 200 suradnika koji će ostati raditi i bez trećeg crpilišta.

“Pogledajte vlastitu rasipnost”

O tom novom izvoru će općina odlučiti ovog rujna, a kako se čini – on će biti odobren. Jer Coca Cola se poziva na službene procjene tamošnje vodoprivrede: ovo njeno crpilište zapravo koristi samo 7% vode koliko troši grad i 2% koliko se troši u općini. A službeni izvori govore kako se u podzemne vode tamo slijeva 5,9 milijuna kubičnih metara vode više nego što je dopušteno za vađenje. Neka građani radije razmisle o vlastitoj rasipnosti: 2019. je taj grad potrošio oko 7,5 milijuna kubičnih metara podzemnih voda – to je otprilike 3.000 olimpijskih bazena vode, a tamošnji poljoprivrednici povrh toga troše oko 8.000 olimpijskih bazena za navodnjavanje svojih polja. Još gore od toga: zbog kemije na poljima, tako potrošena voda i zagađuje podzemne izvore.

Koncern tvrdi i kako oni crpe vodu s dubine od 150 metara što neće imati nikakvog utjecaja na razinu vode u tamošnjim bunarima. Ovog proljeća su zapravo već aktivirali i taj treći izvor i iz njega izvukli 100 tisuća kubičnih metara vode koje su ispustili u tamošnji potok – i nije utvrđen poremećaj u količini raspoložive vode.

Vremenski ekstremi i poplave nakon razdoblje suše nisu nikakva pomoć: ta voda najvećim dijelom odlazi u rijeke i u more, tek djelić prodire u zemlju – a i to će tek za koje desetljeće doći do podzemnih voda.

Prastari podaci

No zaštitnici okoliša tvrde kako se i službene procjene o dotoku i razini podzemnih voda zasnivaju na prosječnim padavinama od 1960. do 1990. – i što jednostavno više ne odgovara današnjem stanju. I to područje trpi od razdoblja suše što već vodi do manjeg uroda na poljima, tehničkih problema u crpljenju vode za građane, izuzetno niske razine podzemnih voda i čak odumiranju nekih vrsta stabala koje trebaju mnogo vode.

Motiv međunarodnog koncerna je potpuno jasan: na jedva čemu drugom se zarađuje toliko kao na vodi. Jedna boca vode Vio košta oko jednog eura, a nadoknada za crpljenje je maltene nikakva: to se još uvijek zove Wasserpfenning jer se i iznosi vrednuju u centima. Sve u svemu, na svakoj boci vode oni zarade 10.000 puta više nego što su to platili općini. I po mišljenju znanstvenika, sve su veća područja sa već ozbiljnom nestašicom vode

Odobrenje, ali…

Nadležno tijelo koje odlučuje o koncesiji za eksploataciju će zato najvjerojatnije odobriti i treće crpilište, ali je isto tako već naloženo novo ispitivanje gdje će se procijeniti dotok podzemnih voda koje se može očekivati do godine 2050. Utoliko bi i koncesija mogla biti tek ograničenog vremenskog roka dok se ne utvrdi činjenično stanje, a svakako će se razmisliti i o novoj cijeni.

Građani Lüneburga nipošto neće biti sretni s takvom odlukom, makar je nadležno tijelo jasno dalo do znanja kako je barem u Njemačkoj potreba građana za vodom važnija od komercijalnog interesa nekog koncerna. Jer bitka za vodu je već počela: u američkoj Kaliforniji je guverner Newsom pozvao građane ne samo da više ne zalijevaju svoje vrtove, nego da se i kraće tuširaju – tisuće poljoprivrednika uopće ne smiju navodnjavati svoja polja. U čak 90% općina Francuske se osjeća manjak vode. To je problem kojeg očito čeka i Europu ako nam ne postane jasno koliko je dragocjena naša pitka voda – i da najprije građani moraju dobiti koliko im treba.

Katja Raiher , https://www.dw.com/hr/kome-pripada-voda/a-59012082

Povezani članci

Hrvatska prepoznaje važnost industrije 4.0

HF

Kvantitativno hrvatsko propuštanje prilika

HF

Prva hrvatska punionica za LNG

HF

Treba preživjeti do korekcije

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...