Hrvatski Fokus
Aktualno

Objavljena Bibliografija radova o otoku Silbi

Djelo je namijenjeno i stručnoj i znanstvenoj zajednici, osobito povjesničarima kulture

 

Ovih je dana, u nakladi Naklade Bošković, iz tiska izišla knjiga Bibliografija radova o otoku Silbi autorâ Ivana Boškovića i Helene Novak Penge. Bibliografija ima 152 stranice i rezultat je petnaestogodišnjeg sustavnog prikupljanja i sortiranja naslova o otoku Silbi. Sadrži 544 naslova, na nekoliko jezika, te još tridesetak naslova o Silbi, koje zbog unaprijed dogovorenih kriterija nije bilo moguće uvrstiti, ali su, s obzirom na važnost tih izvora, spomenuti u bilješkama. Doduše, prikupljeno je i pregledano puno više radova u kojima se Silba spominje, no često tek usputno, bez puno podataka pa bi ti naslovi mogli biti uvršteni u dopunu bibliografiji, koja bi u budućnosti mogla biti napisana.

Građa za knjigu je prikupljena iz brojnih, javnih i privatnih arhiva koji se čuvaju u Austriji, Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji. U knjigu je uvrštena i do sada nepoznata skica otoka Silbe iz sredine XIX. stoljeća.

Radi se o mjesnoj bibliografiji radova o otoku Silbi koja se sastoji od uvodnog teksta u kojem su pojašnjeni metodologija i načela izrade bibliografije, teksta o povijesti otoka Silbe, bibliografskog niza te četiriju kazala (autorsko, imensko, mjesno i predmetno). Prema vremenskom razdoblju nastanka građe bibliografija je kumulativna te obuhvaća radove objavljene od 1846. do danas, a prema metodologiji izrade ‘de visu’ pripada primarnim bibliografijama.

Vrijedan dio bibliografskog niza predstavlja odabir članaka iz starijeg dnevnog, tjednog i drugog tiska (druga polovica XIX. stoljeća i razdoblje do Drugoga svjetskog rata), te novijeg i tekućeg tiska. Među njima se nalazi znatan broj bibliografskih jedinica koje se do sada nisu navodile u literaturi o Silbi, a čije je objavljivanje u ovoj bibliografiji rezultat istraživačkog rada.

Bibliografija je strukturirana u tri poglavlja. To su: ‘Metodologija i načela izrade bibliografije radova o otoku Silbi’, ‘Prilozi za povijest otoka Silbe’ i ‘Bibliografski popis po stručnim skupinama’. Kao mjesna bibliografija, obuhvaća pisanu objavljenu građu o otoku Silbi.

Kako bi se stekla cjelovita slika o području na koje se odnosi bibliografija, autori kroz poglavlje ‘Prilozi za povijest otoka Silbe’ daju uvid u osnovna prirodno-geografska obilježja otoka Silbe, potom i u povijest otoka (kroz kronološki prikaz naseljavanja i obilježja njezinog obrambenog sustava), a daju i prikaz gospodarskog razvoja Silbe, što doprinosi kontekstualizaciji cijele bibliografije.

Djelo je namijenjeno i stručnoj i znanstvenoj zajednici, osobito povjesničarima kulture i svima onima koji će otok Silbu istraživati i sagledavati iz bilo kojeg aspekta. Uz to, uvod u bibliografiju je pisan čitko, a logička struktura bibliografskog niza i kvalitetno kazalo omogućuju da ova bibliografija pronađe čitav niz čitatelja. Svi oni koji žele doznati više o povijesti otoka Silbe ili se upustiti u bilo koje od istraživanja povijesti i kulture otoka Silbe, zasigurno će u budućnosti morati posegnuti za ovom bibliografijom koja će poslužiti kao temeljno polazište svih daljnjih istraživanja.

S obzirom na sve razine kojima ova bibliografija snažno opravdava svoju vrijednost, od povijesne do kulturološke, te s obzirom na uklopljenost u suvremena nastojanja za dokumentiranjem povijesnih izvora, kao i s obzirom na stručnost u izradi same bibliografije, smatram da je riječ o izuzetno vrijednom djelu namijenjenom širokom krugu čitatelja koje osvjetljuje važna pitanja povijesti Silbe, nudi izvrsne temelje za daljnja istraživanja otoka Silbe te stručnim pristupom može poslužiti kao primjer svim budućim bibliografijama otoka koje su podzastupljene u suvremenoj stručnoj literaturi…

Treba naglasiti da je za ovu publikaciju posebno značajno što je opremljena autorskim kazalom, imenskim kazalom urednika, priređivača i drugih suradnika, mjesnim kazalom te predmetnim kazalom. Kazala znatno olakšavaju snalaženje unutar ove publikacije kao pomoć budućim istraživačima (s tim da ovdje mislim na istraživače u najširem smislu te riječi, ne isključujući amatere koji i te kako mogu doći do relevantnih znanstvenih spoznaja).

Jedan od autora, Ivan Bošković, rođen je u Splitu. Diplomirao je etnomuzikologiju i glazbenu kulturu. Bio je član uredništva časopisa „The Split Mind“ te prateći glazbenik u poznatom splitskom kulturno-umjetničkom društvu „Mozaik“. Stalni je suradnik Zaklade „Karlo Grenc“ iz Splita te Zavičajne zbirke „Spalatina“ Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. Bavi se istraživanjem kulturne povijesti rodnog grada i Dalmacije.

Drugi autor, Helena Novak Penga, rođena je u Našicama. Diplomirala je muzikologiju i glazbenu publicistiku te bibliotekarstvo. Bila je nastavnica glazbenih teorijskih predmeta u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku te voditeljica i informatorica Glazbenog odjela i multimedije u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Požegi. Radi u Gradskoj knjižnici u Zadru.

Zrinka Majstorović

Povezani članci

Modrić je kapetan kao što je bio Dražen

HF

“Opcija za promjene” – povratak HDZ-a članstvu

HF

Trinaesti listopad u Vukovaru

HF

Neutemeljene Predsjednične poruke

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...