Rončevićev slikarski postupak implicira postmodernističke premise kao gradbene sastavnice i usredotočen je na istraživanje elemenata samog medija slike
Samostalna izložba recentnih slikarskih radova akademika Igora Rončevića pod naslovom Zlato i srebro Zadra, u autorskoj koncepciji Milana Bešlića, otvara se 21. rujna 2021. u 19 sati u Gliptoteci HAZU-a.
Serijom radova nastalih u protekle dvije godine Igor Rončević produbljuje svoj likovni izraz novim značenjskim vrijednostima. Slikar izrazito kolorističke provenijencije u ovom je ciklusu podvukao tu svoju stilsku odrednicu suptilnim nijansiranjem boje i specifičnim potezima kista u kojima čitamo poznate autorove značajke osnažene drukčijim i novim inačicama. Ovaj ciklus radova autor je naslovio „Zlato i srebro Zadra“ kako bi još izravnije uputio na činjenicu da stvaralačko načelo gradi na postmodernističkim premisama na kojima je i izgradio respektabilni status kao jedan od „najapstraktnijih u generaciji hrvatskih postmodernista“.
Izložba će nakon Gliptoteke HAZU biti postavljena u Gradskom muzeju Bjelovar od 3. -30. studenoga 2021., te u Sveučilišnoj galeriji u Mostaru od 10. prosinca 2021. do 10. veljače 2022. godine.
Tekst Milana Bešlića iz kataloga izložbe: „…Rončevićev slikarski postupak implicira postmodernističke premise kao gradbene sastavnice i usredotočen je na istraživanje elemenata samog medija slike. Postupkom redukcije tek je asocijativno tangirao narativno i deskriptivno, ne potirući pritom figuralno, i, tek gdjekad, primjetan je unos ironijskoga, te je, napose, apostrofirao elemente medija začudnim umijećem uzvisujući sam slikarski postupak u strukturi slike sugestivnom likovnom izražajnošću. Naime, svaki je element osnažio likovnom subjektivnošću u eksplicitan diskurs čvrste slikarske sintakse, nanosima širokih poteza, snažnom gestom, raznosmjernim krivuljama, nakupinama, mrljama i kapljicama boje. Istovrijednim tretmanom linije i boje, znalačkim i ludičkim potezima kista Rončević oblikuje dinamičnu kompoziciju relativizirajući distinkciju figuralno i apstraktno apsolutiziranjem samoga djela u egzaktnu likovnu činjenicu definiranu mjerom slike. Upravo je likovna činjenica djela semantičko polje Rončevićeva dubokog slikarskog oranja čije kolorističke brazde vuče iskusnom i vještom rukom, najčešće kistom, kao i špahtlom ili kakvim drugim pomagalom, pišući znakove u kojima se čitaju autorska obilježja i duhovni odsjaji što kroz slojevitosti boje odnose prevagu nad njezinom materijalnom sastavnicom.
Rončevićev ciklus Zlato i srebro Zadra, stvaran u zadnje dvije godine, „ne izbija iznenada na platnima…“ nego je plod slikarskog sazrijevanja čije je prve sjemenke slikar posadio već daleke 2000. godine. Mladice niknule prije dvadeset i jednu godinu sad su slikarsko djelo izraslo na tradicijskom humusu čije korijenje postmodernističko kopanje nije iščupalo nego ga je još dublje usadilo – ne samo u baštinske vrijednosti već i u slikarsku supstancu, u tu bit Rončevićeva stvaralačkog i ljudskog postojanja. Ponovnim vraćanjem slikama naslovljenim Zlato i srebro Zadra u seriji 2020. i 2021.godine Rončević gotovo istim slikarskim postupkom još jednom podvlači važnost ranije otvorene teme problematizirane u istoimenom ciklusu iz kojega proviruje pitanje o razlozima za povratkom: „Ovo što ću reći nije fraza, već možda krajnost jednog nepobitnog pravila…
…sam naziv ciklusa priziva istoimenu zbirku sakralne umjetnosti Zlato i srebro grada Zadra, postavljenu u crkvi sv. Marije, odnosno u njezinu benediktinskom samostanu u Zadru. Zacijelo, riječ je o najstarijem i najvrjednijem dokumentu hrvatske kršćanske povijesti sačuvanom u dragocjenim rukopisima, relikvijarima, ikonama, kaležima, skulpturama, slikama… Zbirka, osim što memorira i čuva nacionalnu povijest i identitet u europskom kulturnom kontekstu, potaknula je Igora Rončevića na „odluku“ da svoj zadnji ciklus pokrije tim imenom i da – tek asocijativno, ali ipak – proširi njegovu značenjsku vrijednost kršćanskom duhovnošću. Štoviše, time učvršćuje i svoj slikarski identitet jer obnavlja sjaj likovnog jezika svjetlom boja onom snagom koja je prožela vitraje gotičkih vertikala sakralnim i transcendentalnim da stoljećima svijetle u europskoj duhovnosti…“ Autor izložbe i teksta kataloga je Milan Bešlić
Suradne ustanove: Gliptoteka HAZU, Gradski muzej Bjelovar, Sveučilište u Mostaru (h.f.)
