Hrvatski Fokus
Kultura

Zlato i srebro Zadra Igora Rončevića

Rončevićev slikarski postupak implicira postmodernističke premise kao gradbene sastavnice i usredotočen je na istraživanje elemenata samog medija slike

 

Samostalna izložba recentnih slikarskih radova akademika Igora Rončevića pod naslovom Zlato i srebro Zadra, u autorskoj koncepciji Milana Bešlića, otvara se 21. rujna 2021. u 19 sati u Gliptoteci HAZU-a.

Serijom radova nastalih u protekle dvije godine Igor Rončević produbljuje svoj likovni izraz novim značenjskim vrijednostima. Slikar izrazito kolorističke provenijencije u ovom je ciklusu podvukao tu svoju stilsku odrednicu suptilnim nijansiranjem boje i specifičnim potezima kista u kojima čitamo poznate autorove značajke osnažene drukčijim i novim inačicama. Ovaj ciklus radova autor je naslovio „Zlato i srebro Zadra“ kako bi još izravnije uputio na činjenicu da stvaralačko načelo gradi na postmodernističkim premisama na kojima je i izgradio respektabilni status kao jedan od „najapstraktnijih u generaciji hrvatskih postmodernista“.

Izložba će nakon Gliptoteke HAZU biti postavljena u Gradskom muzeju Bjelovar od 3. -30. studenoga 2021., te u Sveučilišnoj galeriji u Mostaru od 10. prosinca 2021. do 10. veljače 2022. godine.

Tekst Milana Bešlića iz kataloga izložbe: „…Rončevićev slikarski postupak implicira postmodernističke premise kao gradbene sastavnice i usredotočen je na istraživanje elemenata samog medija slike. Postupkom redukcije tek je asocijativno tangirao narativno i deskriptivno, ne potirući pritom figuralno, i, tek gdjekad, primjetan je unos ironijskoga, te je, napose, apostrofirao elemente medija začudnim umijećem uzvisujući sam slikarski postupak u strukturi slike sugestivnom likovnom izražajnošću. Naime, svaki je element osnažio likovnom subjektivnošću u eksplicitan diskurs čvrste slikarske sintakse, nanosima širokih poteza, snažnom gestom, raznosmjernim krivuljama, nakupinama, mrljama i kapljicama boje. Istovrijednim tretmanom linije i boje, znalačkim i ludičkim potezima kista Rončević oblikuje dinamičnu kompoziciju relativizirajući distinkciju figuralno i apstraktno apsolutiziranjem samoga djela u egzaktnu likovnu činjenicu definiranu mjerom slike. Upravo je likovna činjenica djela semantičko polje Rončevićeva dubokog slikarskog oranja čije kolorističke brazde vuče iskusnom i vještom rukom, najčešće kistom, kao i špahtlom ili kakvim drugim pomagalom, pišući znakove u kojima se čitaju autorska obilježja i duhovni odsjaji što kroz slojevitosti boje odnose prevagu nad njezinom materijalnom sastavnicom.

Rončevićev ciklus Zlato i srebro Zadra, stvaran u zadnje dvije godine, „ne izbija iznenada na platnima…“ nego je plod slikarskog sazrijevanja čije je prve sjemenke slikar posadio već daleke 2000. godine. Mladice niknule prije dvadeset i jednu godinu sad su slikarsko djelo izraslo na tradicijskom humusu čije korijenje postmodernističko kopanje nije iščupalo nego ga je još dublje usadilo – ne samo u baštinske vrijednosti već i u slikarsku supstancu, u tu bit Rončevićeva stvaralačkog i ljudskog postojanja. Ponovnim vraćanjem slikama naslovljenim Zlato i srebro Zadra u seriji 2020. i 2021.godine Rončević gotovo istim slikarskim postupkom još jednom podvlači važnost ranije otvorene teme problematizirane u istoimenom ciklusu iz kojega proviruje pitanje o razlozima za povratkom: „Ovo što ću reći nije fraza, već možda krajnost jednog nepobitnog pravila…

…sam naziv ciklusa priziva istoimenu zbirku sakralne umjetnosti Zlato i srebro grada Zadra, postavljenu u crkvi sv. Marije, odnosno u njezinu benediktinskom samostanu u Zadru. Zacijelo, riječ je o najstarijem i najvrjednijem dokumentu hrvatske kršćanske povijesti sačuvanom u dragocjenim rukopisima, relikvijarima, ikonama, kaležima, skulpturama, slikama… Zbirka, osim što memorira i čuva nacionalnu povijest i identitet u europskom kulturnom kontekstu, potaknula je Igora Rončevića na „odluku“ da svoj zadnji ciklus pokrije tim imenom i da – tek asocijativno, ali ipak – proširi njegovu značenjsku vrijednost kršćanskom duhovnošću. Štoviše, time učvršćuje i svoj slikarski identitet jer obnavlja sjaj likovnog jezika svjetlom boja onom snagom koja je prožela vitraje gotičkih vertikala sakralnim i transcendentalnim da stoljećima svijetle u europskoj duhovnosti…“ Autor izložbe i teksta kataloga je Milan Bešlić

Suradne ustanove: Gliptoteka HAZU, Gradski muzej Bjelovar, Sveučilište u Mostaru (h.f.)

Povezani članci

Denis Kujundžić – slikar pastorala

HF

Završeni VI. Bobijevi dani smijeha

HF

Sve je nekako utišano, umireno

HF

Zatvaranje kruga Arsena Roje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...