Hrvatski Fokus
Aktualno

U Carácasu umro hrvatski emigrant Zdravko Sančević

Posljednjih godina bio je, kao i šest tisuća venezuelskih Hrvata, žrtva socijalističko-komunističke diktature Huge Cháveza i Nicolása Madura

 

U Carácasu, glavnom gradu Venezuele, u 91. godini nadasve plodnoga života umro je prof. dr. sc. Zdravko Sančević PE, MS (Crkvena kod Teslića, 20. siječnja 1931. – Carácas, Venezuela, 21. rujna 2021.), hrvatski emigrant, pisac, naftni stručnjak i političar. Godine 2015. zagrebačka izdavačka kuća Tkanica izdala je Sančevićevu knjigu DOPUNE HRVATSKE POVIJESTI – Svezak I. Studije i eseji. Izdana je samo prva studija, a planirane su još dvije, jer su tada u Venezueli nastupila teška vremena – nakon socijalističke diktature Huge Cháveza, nastupila je još diktatorskija komunistička vladavina Nicolása Madura i taj projekt više nisam sa Zdravkom uspio realizirati. Za one koji ne znaju, Zdravko se više nije mogao niti telefonski javljati u Hrvatsku. Jedinu vezu s domovinom Sančević je rijetko uspostavljao preko rođaka koji žive u Beču. Šteta! Velika je šteta jer su u Carácasu ostali pisani materijali za druge dvije neobjavljene studije.

Ime roda Sančević (Cьнчэвиƛь, Sencevick, Sa(e)ncevicch) se izvodi iz Sana, Sanac, Sančević prema rijeci Sani i starohrvatskoj županiji Sana u međurječju Una-Sava-Vrbas u srednjovjekovnoj Hrvatskoj a poslije u Turskoj Hrvatskoj. Poluglas b slično kao kod Sankovića/Senkovića zamijenjen je sa a u ikavskoj stokavštini ili e u čakavštini. Povjesničari su povezali rijeku Sanu u srednjovjekovnoj Hrvatskoj s rijekom San u južnoj Poljskoj te je tako dolasku Hrvata na Jadran iz zakarpatske Bijele Hrvatske, prema Porfirogenetu, pridodan jedan toponimijski rodovski naziv. Prema bizantskom caru njihovo naseljavanje u dinarskom zaleđu i međurječju Una-Sava-Vrbas i županiji Sana moglo bi sugerirati ranu prisutnost Sančevića u ovom središnjem hrvatskom području. No o rodu Sančevića se zna prema Fojničkoj, Korjenić-Neoričevoj, Bojničićevoj i Eterovićevoj grbovnici gdje se nalazi njihov grb (štit zašiljen u donjem dijelu, i popunjen sa po pet koso u lijevo nagnutim, naizmjenično crvenim i srebrenim gredama. Nad grbom je turnirska kaciga obavijena u crveno/srebrni plašt.

Kroz kasno srednjovjekovlje županijski rod Sančevića u županiji Sana slijedio je uglavnom povijesne mijene magnatskih rodova Babonića, Blagajskih i Hrvatinića kao “nobiles ultra gozd” te templara ivanovaca i pavlina u kraljevini Hrvatskoj-Dalmaciji-Rami (1137.-1527.) gdje spomenuti redovi imaju perceptorate, posjede i samostane u županijama Dubici i Sani.

Kao posljedica osmanlijskog prodora u međurječje Una-Sava-Vrbas, ratova, uništavanja pučanstva, pustošenja i razaranja tijekom XVI. i XVII. stoljeća, malo se sačuvalo dokumenata iz područja Turske Hrvatske, no zna se da je rod Sančevića prije Karlovačkog mira 1699. prebjegao na sjevernu stranu Une i potom se nastanio u Hrvatskoj Dubici u hrvatskoj Banskoj krajini jer popisi prorijeđenih Hrvata katolika u župi Majdan u Turskoj Hrvatskoj (Cernički Sandžak) 1743. i 1768. ih ne spominju. Budući da im Hrvatski Sabor nije priznao plemstvo ostali su u Hrvatskoj Dubici kao vojno-ratarska zadruga čiji su muški potomci kao krajišnici izginuli na europskim ratištima a ženski su članovi udajama prešli u druge zadruge. Narodna pjesma iz tog doba spominje Luku Senčevića borca protiv Turaka. Posljednji Sančevići koje spominju zadružni vlastnički dokumenti u Hrvatskoj Dubici su obitelji Luke, Franje, Mate i udovice Ane Sančević iz prve polovice XIX. st. Zadruga je raspuštena 1881. a u Prvom svjetskom ratu su izginuli na talijanskoj fronti zadnji muški potomci ovog roda osim Mirka Sančevića (1900.-1981.), Zdravkova oca, koji je preživio i Prvi i Drugi svjetski rat i emigrirao u Venezuelu. Sada se potomci tog roda svi nalaze u Caracasu (prof. dr. sc. ing, MS, Zdravko, supruga Ana Bernarda, sestra Nada, djeca: ing. Tomas, BA Adriana, dr. med. Radovan, Lic. Damir Ivan i unuci: Damir Antonio, Davor, Mariana, Fernanda i Federica. Zdravko i Anica Sančević posvojili su još četvero nećaka koji su ostali rano bez roditelja i tako podigli osmero djece.

Otac Mirko Sančević (1900.-1981.) drvni industrijalac i izvoznik rezanog drveta iz BiH preko Dubrovnika u mediteranske zemlje (1922.-1941.) nakon Drugoga svjetskog rata emigrirao je u Venezuelu 1948. i tu se bavio uzgojem kave i zookulturom. Kao sljedbenik i stipendist Stjepana Radića, ustrajni je borac za demokratsku, neovisnu Hrvatsku Republiku u Venezueli, kao utemeljitelj i predsjednik Društva Hrvata u Venezueli (1949.) i Hrvatskoga odbora za Venezuelu od 1954. Autor je knjige Od bosanskih šuma do Venezuele.

Sin Zdravko Sančević, znanstvenik, sveučilišni profesor, javni radnik, povjesničar i diplomat, zapravo polihistor, rođen je 20. siječnja 1931. u bivšoj Crkvenoj (industrijskom naselju uništenom u Drugome svjetskom ratu) u kotaru Teslić u Bosni. Pučku školu pohađao je u Zagrebu, Beogradu i Brčkom, a srednju školu u Brčkom, Zagrebu, Rimu, Napulju i Caracasu. Studirao je kao Shellov stipendist u Colorado School of Mines, The Pennsylvania State University i Centralnom sveučilištu Venezuele diplomiravši na tim sveučilištima kao naftni inženjer (1957.), magistar znanosti (1961.) i doktor znanosti (1976.). Nostrificirao je akademske naslove na Sveučilištu Zulia (Maracaibo, 1959.) i na Zagrebačkom Sveučilištu (1998.).

U dobi od 14 godina, slijedeći s ocem dr. Vladka Mačeka, emigrirao je u Austriju i potom u Italiju (1945.) i s roditeljima u Venezuelu (1948.). Venezuelski je državljanin od 1951. Radi na očevom imanju do 1953. i potom u venezuelskoj naftnoj industriji (1953.-1990.), prvo kao radnik na bušenjima, a nakon svršetka studija kao inženjer (Shell), tehnički ravnatelj (Atlantic Richfield, Llanoven, Corpoven, Maraven), podpredsjednik i predsjednik poduzeća (Bariven) i tehnički nadsavjetnik za specijalne probleme (Maraven). Utemeljitelj je naftnih inženjerskih studija na Centralnom sveučilištu Venezuele te profesor po natječaju i ravnatelj do umirovljenja 1991.

Govori i piše hrvatski/bosanski, talijanski, engleski i španjolski. Autor je tridesetak znanstvenih radova iz područja fizike naftnih ležišta i niza drugih naftnih tehnologija jednog patenta i koautor tri patenta te je član nekoliko venezuelskih i američkih profesionalnih društava i institucija (Colegio de Ingenieros de Venezuela, Sociedad Venezolana de Ingenieros de Petróleos, Society of Petroleum Engineers, American Association of Petroleum Geologists, “Pi Epsilon Tau” (Počasnoga naftog inženjerskog bratstva).

U hrvatskoj iseljeničkoj skupini u Venezueli jedan je od vodećih Hrvata obnašajući razne dužnosti: tajnik starog Društva Hrvata u Venezueli (1951.), predsjednik poduzeća Hogar Croata CA. (Hrvatski dom d.d.), (1969./71., 1988./89.), predsjednik Hrvatske katoličke zajednice (1970.-1974.), tajnik Hrvatsko-venezuelskog centra (od 1975.) i predsjednik Hrvatskoga odbora za Venezuelu (od 1990.) Sudjeluje u osnivanju demokratskoga Hrvatskog Narodnog Vijeća u Torontu 1974., dugogodišnji je tajnik Mjesnog odbora “Pro libértate croatica” u Caracasu a 1989. izabran je sabornikom HNV-a. Bio je urednik “Vijesti za Hrvate” (1970.-1973.) i “Vjesnika Centro Croata Venezolano” (1974.-1991.). U hrvatskoj iseljeničkoj publicistici počinje se javljati još kao sveučilištarac 1952., a od 1967. surađuje u “Studia Croatia”, “Hrvatskoj reviji” i u “Vjesniku Centro Croata-Venezolano”. Piše eseje i članke iz područja croaticae obrađujući teme iz hrvatskog jezika, kulture, povijesti i iseljeništva, hrvatske emigrantske ličnosti te stalno bilježi ljetopis Hrvata u Venezueli.

Iako se školovao i proveo 45 godina emigracije izvan Hrvatske, a da nikad nije posjećivao domovinu, »Iznenađujuće je njegovo opširno, upravo, enciklopedijsko poznavanje hrvatske povijesti i kulture, u kojem mu je pomogla vlastita biblioteka croaticae od šest tisuća svezaka koju je uspio sabrati u Caracasu. Kao demokrat po uvjerenju i hrvatski rodoljub mnogo je doprinio demokratskom duhu među Hrvatima i njihovom potomstvu u Venezueli i u svijetu i njihovoj ljubavi prema zemlji predaka, naročito prilikom brojnih putovanja i posjeta hrvatskim iseljeničkim zajednicama u SAD-u, Kanadi, Europi, i Australiji« (St. Cr.)

Hrvatsku posjećuje po prvi put nakon 45 godina života u inozemstvu 1990. U Hrvatskoj je kao dragovoljac ZNG-a 1. VIII. 1991. – 2. XII. 1991. dodijeljen za vezu s Ministarstvom informiranja. Potom je promoviran u pukovnika HV-a. Ministar je iseljeništva u ratnoj Vladi demokratskog jedinstva dr. Franje Gregurića (2. XII. 1991. – 12. VIII. 1992.); izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Bosni i Hercegovini i prvi doajen Diplomatskoga zbora u Sarajevu (18. XII. 1992. – 2. I. 1996.). Prvi je predsjednik Upravnog vijeća Zagrebačkog sveučilišta, narodni zastupnik u Hrvatskome Državnom Saboru i saborski predsjednik Odbora za iseljeništvo/ useljeništvo (1996.-1998.). Generalni konzul ad honorem RH u Bolivarskoj Republici Venezueli od 1999.

Odlikovanja:

Hrvatska odličja; Red kneza Branimira, Spomenica Domovinskog rata, Red Ante Starčevića.

Odličja u BiH: Srebreni Liljan. Dobitnik je zlatne Povelje Humanista Desetljeća Internacionalne Lige Humanista 1995.

Venezuelska odlikovanja: Red Francisco de Miranda 2. stupnja, Odličje za radne zasluge 1. i 2. stupnja, Medalja uzornog građanina (Buen Ciudadano).

U SAD-u je dobitnik osim spomenutog počasnog članstva: Pi Epsilon Tau (Honorary Petroleum Engineering Fraternity) i srebrene diplome Colorado School of Mines za 50 godina istraživačkog rada.

Smatra se zaslužnim, kao pobornik hrvatsko-bošnjačke proeuropske suradnje, prema ugovoru o suradnji između RH i RBiH za prekid hrvatsko-bošnjačkih ekstremističkih sukoba te za uvođenje Washingtonskog sporazuma u BiH (bošnjačko-hrvatskoj) Federaciji. Uslijed nepravednih rezultata Davtonskog sporazuma (31,37 % Srba u BiH dobilo je 49 % teritorija BiH) povukao se s dužnosti veleposlanika u Sarajevu. Kao hrvatski veleposlanik i doajen Diplomatskoga zbora pomagao opkoljenom i nastradalom pučanstvu Sarajeva i ranjenim Bošnjacima i Hrvatima u BiH. Jedan je od glavnih utemeljitelja Društva bošnjačko-hrvatskog prijateljstva, Hrvatskoga kulturnog centra, tjednika Hrvatska riječ u Sarajevu (1994.) i član je Hrvatskoga društva za znanost i umjetnost u Sarajevu od 7. X. 1995.

Od kada je u hrvatskoj diplomaciji 1992./95., i naročito od 1999. do danas, posvetio se je novim dopunama hrvatske srednovjekovne i iseljeničke, uglavnom dubrovačke povijesti. Objavio je 4 knjige na hrvatskom: Mirko Sančević, Od bosanskih šuma do Venezuele, (KHR, München-Barcelona, 1982.); Dušan Žanko, Svjedoci, (KHR, München-Barcelona, 1987.); Zdravko Sančević, Pogled u Bosnu, Zapisi veleposlanika, (Naprijed, Zagreb, 1998.) i Službovanje u rodnoj i novoj domovini u 3. knjizi “Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije RH”, (HDK, Zagreb, 2011. (str. 163.-234.). Na španjolskom jeziku: Escuela de Ingeniería de Petróleo, (Facultad de Ingeniería, Universidad Central de Venezuela, Caracas, 1993.). Napisao je 124 članka i eseja o hrvatskoj i b-h tematici na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku koji se odnose uglavnom na dopune ili nova otkrića iz hrvatske povijesti.

AUTOROVA BIBLIOGRAFIJA

  1. ČLANCI, ESEJI I INTERWIEWI S HRVATSKOM I BOSANSKO-HERCEGOVAČKOM TEMATIKOM
  2. Los cen el continente Americano y en Venezuela (Hrvati na Američkom kontinentu i u Venezueli), »En homenaje al Exmo. Y Rdmo. Sr. Dr. Aloisius Stepinac, Primado de Croacia«, Asociación Croata de Venezuela, Caracas, 1952.
  3. La Lengua Croata (Hrvatski jezik), Studia Croatica, 8/1967., sv. 24.-27., str. 31.-45.
  4. Rječnik hrvatskosrpskog književnog jezika i definicija i ime jezika Hrvata, Hrvatska revija, 19/1969., sv. 3(75), str. 206.-221.
  5. Apartmanento 22. Salvador Prasel. Ediciones del Rectorado, Universidad de los Andes, Mérida, Venezuela, 1968., Hrvatska revija, 19/1969., sv. 4(76), str. 463.-466. (Prikaz)
  6. Razvoj hrvatske historiografije i njena sadašnja kriza u domovini, Hrvatska revija, 20/1970., sv. 4(80), str. 970.-982.
  7. Etnografia y Folklore de Croacia, Studia Croatica, 11/1970., sv. 38.-39., str. 132.-147.
  8. Velika odgovornost za djela na stranim jezicima. Drugi svezak enciklopedijskog djela »Croatia – Land, People, Culture«, sv. 1., Hrvatska revija, 23/1973., sv. 1(89), str. 78.-100.
  9. Nacionalna kultura i znanost usmjereni k slobodi Hrvatske, »Hrvatski razgovori o slobodi«. Drugi simpozij ‘Hrvatske revije’ /srpanj 1971.« ., Knjižnica Hrvatske revije, serija Ljudi i krajevi, knj. 9., München-Barcelona, I. izd. (1972., str. 300.-316.), II. izd. (1974., str. 312.-328.)
  10. Kratki ljetopis Centra Croata-Venezolano i Hrvatske kolonije, ožujak 1972. – rujan 1974., Vjesnik Centro Croata-Venezolano (CCV), 15/1974.,
  11. Hrvati u Venezueli, Bogata aktivnost – Razorne intrige – Napori oko ozdravljenja, Nova Hrvatska, 17/1975., br. 13(127), str. 16.-17.; Vjesnik CCV, 16/1975., 30.-31., str. 2. (potpisano Z. S.)
  12. Članovi i prijatelji Centra, Vjesnik CCV, 16-24/1975.-1983., br. 21.-102. (u svakom broju)
  13. Ljetopis, Vjesnik CCV, 25-30/1984.-1989., br. 103.-108. (u svakom broju)
  14. Sloboda Hrvatske, Vjesnik CCV, 16/1975., br. 26, str. 2. (nepotpisano)
  15. Venezolanski general de Miranda 1786. U Hrvatskoj. Preteča neovisnosti Latinske Amerike u pohodima Dubrovniku. »Hrvatska revija – Jubilkarni zbornik 1951.-1975., uredio Vinko Nikolić, München-Barcelona, 1976., str. 634.-640.
  16. Posjet Venezueli dr. Stanka Vujice, predsjednika I.O. Hrvatskog narodnog vijeća, Vjesnik CCV, 17/1976., br. 39, str. 2.
  17. Četiri povijesna zemljovida Hrvatske, Vjesnik CCV, 17/1976., br. 41, str. 4.-5-
  18. Sjetimo se Hrvata u Venezueli, naših pokojnika: Josip Marjanović (1908.-1965.), Vjesnik CCV, 18/1977., br. 48, str. 8.
  19. Sjetimo se Hrvata u Venezueli, naših pokojnika: dr. Lovro Sušić (1891.-1972.), Vjesnik CCV, 18/1977., br. 49, str. 8.
  20. Sjetimo se Hrvata u Venezueli, naših pokojnika: o. Tomo Marković, D.I. (1894.-1970.), Vjesnik CCV, 18/1977., br. 59, str. 6.
  21. Sjetimo se Hrvata u Venezueli, naših pokojnika: ing. Mate Krizmanić (1919.-1970.), Vjesnik CCV, 18/1977., br. 51, str. 4.
  22. Sjetimo se Hrvata u Venezueli, naših pokojnika: Krešimir Juriša (1916.-1969.), Vjesnik CCV, 18/1977., br. 54, str. 6.
  23. -1977. (Uvodnik), Vjesnik CCV, 19/1978., br. 59, str. 1. (Povodom 30. godišnjice dolaska poslijeratnih skupina Hrvata u Venezueli).
  24. Riječi izrečene po dr. Zdravku Sančeviću na oprosnoj večeri povodom odlaska dr. Gašpara Malvića u Europu, Vjesnik CCV, 19/1978., br. 60, str. 7.
  25. fra Srećko Perić O.F.M. (1896.-1978.), povodom smrti, Vjesnik, CCV, 19/1978., br. 62, str. 2.-3.
  26. Historia de actividades Croatas en Venezuela, Vjesnik CCV, 19/1978., br. 64, str. 2. (nepotpisan)
  27. Godina obljetnica, Vjesnik CCV, 19/1978., br. 66, str. 1 (nepotpisan)
  28. Hrvati u Venezueli: Ljudevit Katušić, Vjesnik, CCV, 19/1978., br. 70., str. 3.
  29. Hrvatski tisak u Venezueli, Vjesnik CCV, 20/1979., br. 72, str. 1.-2. (nepotpisan)
  30. Hrvati u Venezueli: Dr. Gašpar Malvić, Vjesnik CCV, 20/1979., br. 72, str. 2., 7. (nepotpisan)
  31. Izbor nove uprave Hogar Croatia C. A. 1979.-1983., Vjesnik CCV, 20/1979., br. 74, str. 1.-2. (nepotpisan)
  32. Razgovor s predsjednikom našeg Centra g. Pubom Kutlešom o Hrv. Nar. Vijeću, Vjesnik CCV, 20/1979., br. 74, str. 3. (nepotpisan)
  33. Smrt Ljudevita Katušića, Vjesnik CCV 20/1979., br. 82, str. 2. (nepotpisan)
  34. Preminuo prof. D. Žanko, istaknuti hrv. javni radnik, Vjesnik CCV, 21/1980., br. 83-84, str. 1.-3. (nepotpisan)
  35. Psihoanalitički pokušaji tumačenja Brlićkine priče »Šuma striborova«, Hrvatska revija, 30/1980., sv. 4 (120), str. 559.-570.
  36. Avet jugoslavenskog  imena, Vjesnik CCV, 21/1980., br. 88, str. 1. (uvodnik)
  37. Preminuo gosp. Mirko Sančević, istaknuti hrv. rodoljub, Vjesnik CCV, 22/1981., br. 92, str. 1.-3. (nepotpisan)
  38. Preminula gđa Sančević, Vjesnik CCV, 22/1981., br. 95, str. 2.-4. (nepotpisan)
  39. Preminuo gen. Bajd, Vjesnik CCV, 23/1982., br. 96-98, str. 3. (nepotpisan)
  40. Naši pokojnici: prof. Zdenka Žanko, dr. Gašpar Malvić, Dragica Jurišić, Vjesnik CCV, 24/1983., br. 102, str. 3.-5. (nepotpisan)
  41. Mile Musa Vasilj. In memoriam, Vjesnik CCV, 25/1984., br. 103, str. 6.-8. (nepotpisan)
  42. Bicentenario de la visita del general Miranda a Croacia 1786.-1986. (Dvjestogodišnjica posjeta generala Mirande Hrvatskoj 1786.-1986.), Studia Croatica, 27/1986., sv. 4 (103), str. 304.-319., Vjesnik Centro Croata-Venezolano, 26/1986., sv. 105m str. 2.-6. (koautor : dr. Boris Široki)
  43. Hrvati u Venezueli 1985.-1987., Vjesnik CCV, 26/1986., br. 104, str. 1. (uvodnik, nepotpisan)
  44. 50-godišnjica misništva fra Marijana Marijančića, OFM, Vjesnik CCV, 26/1986., br. 104, str. 27.-28.
  45. La extraña suerte del monumento al Libertador Simón Bolívar del escultor croata Ivan Mestrovic (Čudnovata sudbina spomenika Oslobodioca Venezuele Simóna Bolívara od hrvatskog kupara Ivana Meštrovića), Studia Croatica, 28/1987., SV. 4 (107), str. 312.-317. (koautor: dr. Boris Široki)
  46. Dušan Žanko: Svjedok među svjedocima, u knjizi »Dušan Žanki: Svjedoci«, Knjižnica Hrvatske revije, ur. V. Nikolić, redovita izdanja, knj. 13., Barcelona – München, 1987., str. 5.-38.
  47. Croatian Migrations to the Latin-American Countries (Hrvatske migracije u zemljama Latinske  Amerike), symposium »Croatia and Croatians in the XXth Century, Perceptions and Realites«, Macquarie University, Australija, 2.-8. listopada 1988.
  48. Drugo hrvatsko proljeće 1990.?, Vjesnik CCV, 28-29/1988.-89., br. 107.-108., str. 1.-2.
  49. Govor izrečen povodom imenovanja Boška Jurića za počasnog člana Centra Croata-Venezolano, Vjesnik CCV, 28-29/1988.-89., br. 107.-108., str. 4.
  50. Ladino de los Sefardies de Croacia, Bosnia (Ladino jezik Sefarda iz Hrvatske i Bosne), Studia Croatica, 30/1989., sv. 3(114), str. 223.-239.
  51. Pismo uredniku, Carcas, 20. Studenoga 1989., HR, sv. I. str. 267. (Odnosi se na nekrologe Dragi Šporeru, Zdenku Antiću i Anti Furčiću u HR br. 3/1989.
  52. Ladino jezik sefarda iz Hrvatske, Bosne, Hrvatska revija, 40/1990., br. 3(159). Na španjolskom (Ladino de los sefardies de Croacia, Bosnia), Zbornik radova Susret svjetova (1492.-1992.), Hrvati i Amerike, IRMO, Zagreb, 1992.
  53. Las fronteras y el Croacia y Bosnia según los cartógrafos del siglo 16-19 (Povijesne granice Hrvatske i Bosne prema kartografima od 16.-19. stoljeća), Studia Croatica, 31/1990., 1/116
  54. Povijesne granice Hrvatske i Bosne prema kartografima pd 16.-19. stoljeća, Hrvatska revija, 41/1991., br. ½ (161-162)
  55. Hrvati u dijaspori i hrvatsko Ministarstvo iseljeništva, Hrvatski iseljenički zbornik 1992., Knjiga MHI – Zagreb, str. 21.-23.
  56. Susret svjetova (1492.-1992.): Hrvati i Amerike, Zbornik radova, IRMO, Zagreb, 1992.
  57. Posjet preteče nezavisnosti latinskoameričkih zemalja Francisca de Mirande Dubrovniku 1786., Časopis Dubrovnik Matice hrvatske, br. 4, 1992.
  58. Izvor duhovnosti hrvatskog naroda, Duhovna obnova Hrvatske, Zbornik radova sa savjetovanja 11. i 12. lipnja 1992., str. 232.
  59. Vrste i razvoj granica Hrvatske kroz četiri kartografska razdoblja u katalogu izložbe Granice Hrvatske na zemljovidima od XII. do XX. stoljeća, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 22. XII. 1992. – 14. II. 1993.
  60. Najpreče očuvati BiH, intervju s dr. Sančevićem vodili V. Hamer i I. Milešić, Ognjište, Zenica, 25. XII. 1992.
  61. Nužnost povijesno-kulturnog zbližavanja iseljene Hrvatske i domovine, predavanje u Družbi »Braća hrvatskog zmaja«, 27. I. 1993.
  62. Razmišljanja o budućnosti kulturnih veza Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, predavanje održano na Sveučilištu u Mostaru, tada u Neumu, ožujka 1993. i u Družbi »Braće hrvatskog zmaja«, travnja 1993., u Zagrebu
  63. Hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi, predavanje održano u Hrvatskom povijesnom društvu grada Zagreba, 4. V. 1993., u Muzeju za umjetnost i obrt
  64. Na tisuće Bošnjaka s dvojnim državljanstvom – Granični prijelazi između Federacije BiH i Hrvatske, intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Salih Zvizdić, Domovina, br. 40, Zagreb, 3. X. 1994.
  65. To je vaša država, dogovorite se! – I lord Owen i predsjednik Tuđman više su puta ponavljali: Gospodo, ovo je vaša šansa. Iz ove prostorije ne izlazi se s razorenom Bosnom i Hercegovinom, intervju s dr. Z. Sančevićem vodila Ines Sabalić, Nedjeljna Dalmacija, 28. IV. 1993.
  66. Budućnost kulturnih veza Hrvatske i BiH, skratio R. D., Domovina, Zagreb, 1. VI. 1993.
  67. Bogdan Radica kao intelektualac, predavanje na znanstvenom skupu Bogdan Radica – povratnik iz zaborava, Institut za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, 27. V. 1993.
  68. Mudžahedini su planski napali »najmekše« Hrvate – Ljudi obično ne razlikuju muslimane i Muslimane, ne vide tko je mudžahedin, a tko bosanskohercegovački musliman koji je uvijek bio tolerantan. Mudžahedini pak imaju svoj plan islamizacije i oni su napali one Hrvate koji su najviše živjeli s Muslimanima, koji su najviše izmiješani s njima i koji su u odnosima s njima »najmekši«. To je apsurd i tragedija ovog sukoba. Ni po čemu nisam mogao predvidjeti ovaj užas između nekih Muslimana i nekih Hrvata. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodila Blanka Magaš, Nedjeljna Dalmacija, 7. VII. 1993.
  69. Bosanski tronožac – Država Bosna i Hercegovina stoji na tri noge. To su tri naroda: hrvatski, muslimanski i srpski. Kad bilo koji od njih nedostaje, tronožac ne funkcionira. Ekstremisti među Muslimanima žele ratom prokrčiti izlaz na more kako bi se tim putem povezali s islamskim ekstremnistima u svijetu. Promotori te politike žele to ostvariti  osvajanjem područja u kojem obitavaju Hrvati u dolini Neretve i izlaskom na hrvatski državni teritorij. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Drago Migić, Večerenji list, 23. VII. 1993.
  70. Povijesne odluke, intervju s dr. Sančevićem vodio Zdenko Vranješ povodom proglašenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Danas, 31. VIII. 1993.
  71. Potreba pretvorbe birokracije u Hrvatskoj i usluge za narod, govor održan na II. općem Saboru HDZ-a, listopada 1993.
  72. Intelektualci u dijaspori, Migracijske teme, Časopis za istraživanje migracija i narodnosti, Tribina I., god. 9., br. I., Zagreb, listopad 1993., str. 25.-32.
  73. General Cot spriječio preseljenje u Sarajevo – Hrvati i Muslimani u Posavini suradnju bolje nego igdje u BiH, iako s raznih strana ima nastojanja da se to razbije. Narod i vjera nisu isto. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Salih Zvizdić, Vjesnik, 9. IX. 1993.
  74. Zašto posavski Hrvati i Muslimani ne ratuju?, intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Salih Zvizdić, Domovina, br. 26, 21. IX. 1993.
  75. Fra Lucijan Kordić, pjesnik progonstva što krši vrutke i muti aleje. Predavanje na predstavljanje knjige Pod arkadama neba, Dom sv. Ante u Mostaru (Cim), 27. Siječnja 1994.
  76. Čaušević, Mehmed Džemaludin, Hrvatski biografski leksikon, sv. 3, Č-Đ, LZMK, Zagreb, 1993.
  77. Duraković, Asaf, Hrvatski biografski leksikon, sv. 3, Č-Đ, Zagreb, 1993.
  78. Hrvati prihvaćaju državi BiH! – Pri stvaranju muslimanske nacije primijenjena je srpska ideja da je vjera jednaka naciji. Dr. Tuđman je jasno i glasno rekao Izetbegoviću: Nema nikakvih izgleda da se stvori država na nekakvoj jugoslavenskoj osnovi. Tvrdnja, nakon svega, da je Neum potreban Muslimanima iz »psiholoških razloga«, vrhunac je besmisla Izetbegovićeve politike. Hrvatska Reopublika Herceg-Bosna – volja velike većine hrvatskog naroda. Borba za Hrvatsku, a protiv Jugoslavije, konstantna je komponenta moga života. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodili Mladen Marušić i Blanka Kraljević, Hrvatski list, 20. XI. 1993.
  79. Nekoliko reminiscencija na Edhema Mulabdića i na njegove humane vrednote. Predavanje održano u Islamskom centru u Zagrebu i objavljeno u zborniku radova »Islam i kultura Bošnjaka u djelima Safvet-bega Bašagića Mehmeda Handžića i Edhema Mulabdića «, Zbornik radova IV. simpozija 1914./1994., Zagreb, 1994.
  80. Da ne vjerujem u savez s Muslimanima, ne bih bio ambasador – Svaki potvrdan odgovor na glasine da je Deklaracijom dogovoren savez Srba i Hrvata u ratu protiv Muslimana, doveo bi u pitanje dosljednost politike predsjednika Tuđmana, značio bi da je ta politika hipokratska. U svim mirovnim inicijativama predsjednika Tuđmana ugrađena je želja za savezništvom Hrvata i Muslimana, jer je takav savez u interesu Hrvata iz BiH i Hrvatske. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Salih Zvizdić, Vjesnik, 9. II. 1994.
  81. Ganić predvodi tvrdu, a Silajdžić mekšu BiH-struju! Naglašena je tvrda struja kojoj je na čelu Ejup Ganić, a karakterizira je negativan odnos prema Hrvatima i hrvatskoj opciji uopće. Postoji i struja kojoj je na čelu Haris Silajdžić, karakteristična po tome što je imala mekši odnos prema Hrvatima i pokazivala tendenciju za suradnjom. Ali, i posljednje je vrijeme ta struja nešto radikalizirana, zaoštrena prema Hrvatima. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Salih Zvizdić, Zapadna Bosna, 11. II. 1994.  
  82. Veleposlanstvo u Sarajevu otvara dr. Tuđman – Svečano otvaranje veleposlanstva u glavnom gradu Federacije Bosne i Hercegovine trebalo bi biti povezano s posjetom predsjednika dr. Tuđmana Sarajevu, čime se daje najviši državnički ton međudržavnim odnosima Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine te potvrđuje hrvatsku politiku priznanja i dobrosusjedskih odnosa s BiH. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Drago Migić, Večernji list, 7. IV. 1994.
  83. Utjecaj geopolitičkog okoliša na djelo Ive Andrića, Predavanje na znanstvenom skupu Hrvatski nobelovci, Družba »Braća hrvatskog zmaja«, Starogradska vijećnica, 8. IV. 1994.
  84. Sedamdeset godina Jugoslavije učinilo je ljude nedracionalnima – Srbi su stalno tvrdili da mi dijelimo, da mi hoćemo da dijelimo Bosnu. Bosna je podijeljena od Srba, onog momenta kad su oni proglasili srpsku republiku i kada su rekli da žele da se sjedine sa Srbijom. To je onda prihvatila muslimanska propaganda, jer je muslimanska strana u Sarajevu inzistirala na unitarnoj Bosni. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio fra Petar Matranović, Hrvatski glasnik, Tuzla, 22. IV. 1994.
  85. Za Bosnom sam žudio 46 godina – Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu službeno još nije otvoreno, jer će taj čin, kako se očekuje, obaviti predsjednik Tuđman u vrijeme svog posjeta BiH. Ali na zgradi veleposlanstva u centru grada već vijori hrvatska zastava. I to ne slučajno: Hrvatska je prva država koja je priznala Bosnu i Hercegovinu. Zato se za veleposlanika Sančevića s pravom može reći da je doajen diplomatskog kora u Sarajevu. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodila Mirjana Micevski, Večernje novine, Sarajevo, 13, V. 1994.
  86. Herceg-Bosnu negiraju samo anti-Hrvati. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Andrija Tunjić, Nedjeljna Dalmacija, 22. VI. 1994.
  87. Sančević – Konzulati u Tuzli i Zenici . Tko ne ide službeno, poslovno već u posjet, da malo proputuje ili da prošeta, mora se obratiti Uredu za izbjeglice i prognanike dra Rebića, jer bosanske izbjeglice ostaju u Hrvatskoj. Sukoba je bilo u prvom redu između ekstremnih, nekih Bošnjaka i nekih Hrvata. Intervju s dr. Z. Sančevićem, Sarajevski dani, 15. VII. 1994.
  88. Konfederacijom Dubrovnik dobiva zaleđe – Koridor kroz Posavinu može biti jedna cesta, jedan uski prostor uz cestu, kao i široki koridor. Jasno da je strateška ranjivost jedne takve ceste vrlo velika. Takav koridor možete presjeći kada hoćete. Znači on može čak biti i prihvatljiv našoj strani, jer ga u tom slučaju imamo pod kontrolom. On nema neku značajnu vojno-stratešku važnost kao neki dosta širi koji se mogu lakše braniti. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Božo Vodopija, Dubrovački vjesnik, 23. VII. 1994.
  89. Mile Musa 1915.-1984. (tekst dr. Z. Sančević, dr. Šimun Musa), Mostar, rujan 1994., povodom otkrivanja spomen-ploče 24. IX. 1994. u D. V. Ograđeniku.
  90. Tisuće Bošnjaka s dvojnim državljanstvom – Protivnici konfederacije gledaju na buduće međusobne odnose dviju država u preživjelim “socijalističkim” i “samoupravnim” kategorijama. U istinskoj demokraciji cijeli je mehanizam vlasti, zakonodavne i upravne, drukčiji i podložan kontroli, što mnogi ne mogu shvatiti. Na tom planu ima netazumijevanja te pogrešnih interpretacija i oko dvojnog državljanstva, ističe dr. Sančević. Vjesnik, 27. IX. 1994.
  91. Oružje može dobiti jedino Federacija – Prema Washingtonskim dogodvorima i stvaranjem Federacije Bosne i Hercegovine, nakon bilo kakvog podizanja embarga na isporuke oružja, ono bi išlo isključivo kroz Federaciju, a ne bi samo jedni dobili oružje. Pri koordniranju i stvaranju zajedničkog zapovjedništva, odnosno federalnog stožera, još uvijek mora ostati HVO i Armija BiH. Dokle god postoji dualnost unutar Federacije, postojat će i te vojne snage, samo što će biti pod zajedničkim zapovjedništvom i koordinirane u obrambenim akcijama. Intervju s dr. Sančevićem vodio Drago Migić, Večernji list, 26. IX. 1994.
  92. Tisuće Bošnjaka s dvojnim državljanstvom, Hrvatska riječ, br. 6, 1. X. 1994.
  93. Budućnost BiH kao stjecišta civilizacija, predavanje prof. dr. Zdravka Sančevića, veleposlanikia Republike Hrvatske, doajena diplomatskog zbora u Sarajevu i predsjednika Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu, održano u Sarajevu pred Hrvatskim društvom znanosti i umjetnosti i na tribini vijeća Kongresa bosanskomuslimanskih intelektualaca, 22. IX. 1994., Hrvatska riječ, br. 10, 29. X. 1994.
  94. Hrvatsko veleposlanstvo u BiH u građenju Federacije – Medijska kampanja nikad nije prestala. Za dr. Sančevića u Sarajevu važi odrednica da je »prijatelj Bosne«, makar se na službeni Zagreb ovdje gleda sa stanovitom podozrivošću. Intervju s dr. Z. Sančevićem, Večernji list, 31. X. 1994.
  95. Imamo Federaciju, ali je treba graditi (skratio A. Kruljac), Domovina 42, Zagreb, 2. XII. 1994.
  96. Zdravko Sančević, hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini, u »Slobodnoj Dalmaciji«, Vjesnik, 8. XII. 1994.
  97. Svijet je spreman na ustupke Srbima – Prenosimo iz Slobodne Dalmacije: Kada bi se poštovao većinski princip zastupljenosti Hrvata i Bošnjaka Federaciji bi pripalo 58 posto, a omjer 51 : 49 pokazuje spremnost međunarodne zajednice na stalne ustupke Srbima. Konfederacija »Republike Srpske« sa »SRJ« apsolutno je neprihvatljiva. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodila Sonja Šćekić, Hrvatska riječ, br. 16, 10. XII. 1994.
  98. Sačuvajte svoje jedinstvo. S veleposlanikom RH u BiH gospodinom dr. Zdravkom Sančevićem. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodili Anton Ernest Hudič i Franjo A. Bratić, za Usoru priredio Ivan Katić. (Usora, list Općinskog vijeća Usora, izabrani tekstovi i fotografije); ožujak 1995.
  99. Ambasador Republike Hrvatske u R/FbiH prof. dr. Zdravko Sančević: Bez Federacije nema ni pune gospodarske suradnje. Suradnja dva naroda je imperativ – Pruga Tuzla-Ploče i mostovi preko Save preduvjet su gospodarskog oporavka i razvoja Federacije. Nastojim biti djelotvoran, Djelujem politički, upravo diplomatski, veoma čestro uz potporu gospodarskih argumenata. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Mladen Bošnjak, Business magazine, Sarajevo, br. 8, travanj 1995.
  100. Govor doajena diplomatskog zbora dr. Z. Sančevića povodom čestitki Dana nezavisnosti BiH 1995., upućen predsjedniku Predsjedništva Republike BiH, 1. III. 1995.
  101. Istočna Bosna treba pripasti Bošnjacima – U interesu Hrvata je da Federacija bude onakva kakva je definirana Ustavom, a u Ustavu stoji da federacija obuhvaća područja na kojima su Hrvati i Bošnjaci-Muslimani većinsko stanovništvo, pa bi ona morala obuhvaćati više od 60 posto teritorija BiH – Kada su “plavi putovi” zatvoreni, jedini način odlaska u druge dijelove BiH je zrakoplovom UN-a do Zagreba, potom put preko Splita i kroz Hercegovinu do odredišta, jer smo se mi, diplomati u Sarajevu, dogovorili da ne prolazimo kroz glasoviti tunel ispod piste. Diplomatski zbor ne pristaje da se služi nečim što je posljedica pritiska srpske strane na Sarajevo. – Temeljni princip demokratske države je da se jedna zajednica može zaštititi putem lokalne samouprave… pogotovo u dxržavci federalnog tipa. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Ivan Šabić, Hrvatska riječ, 8. IV. 1995.
  102. Protivnici Federacije i Konfederacije podržavaju velikosrpsku politiku – Kako se objašnjava sukobe između Hrvata i Bošnjaka u BiH? Plan Kontaktne grupe kojim je BiH podijeljena na dva dijela (u omjeru 51 : 49) je minimalistički za Federaciju… Dogodilo se to da su se Bošnjaci-Muslimani iz Bosanske Krajine i istočne Bosne, bježeći sa svojih tradicionalnih područja koja su osvojili velikosrbi, sručili na jedan mali i uski pojas uz rijeku Bosnu. Problem stvarnih sukoba je bio gdje sa svim tim ljudima… Kako su ljudi sve više dolazili, tako je započinjala i borba za prostor. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Zlatko Tulić, Hrvatska riječ, 22. IV. 1995.
  103. Dan hrvatske državnosti. Govor veleposlanika Republike Hrvatske i doajena diplomatskog zbora u povodu proslave Dana državnosti i pete obljetnice nezavisne Hrvatske u veleposlanstvu, 30. V. 1995.
  104. Stvaranje povjerenja. Ne smije čovjek postati instrument nečijeg šovinizma ili zlih namjera ili krivih interpretacija… Usprkos tome što sam ja otišao kao dijete van, kod mene je uvijek postojao taj silni kuriozitet, a »kto je ta, šta je ta Bosna rekti«?, Domovina, br. 49, lipanj 1995.
  105. Granice Bosne i Hercegovine od 15. do 20. stoljeća. Domovina, br. 49, lipanj 1995.
  106. Svijet ne razumije složenost Bosne i Hercegovine. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodio Mladen Bevanda, Stećak, lipanj 1995.
  107. Federacija BiH predstavlja trajno rješenje! Zaključci s petog trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Turske, Hrvatske i BiH, 18. V. 1995., Hrvatska riječ, 10. VI. 1995. (nepotpisano)
  108. U Sarajevu svaka granata pogađa. Sadašnja ofenziva Armije BiH nije samo pokušaj deblokade Sarajeva – To je bitka za opstanak, za preživljavanje u uvjetima totalne izoliranosti grada, koji su agresori osudili na smrt. Naglašavam, to je humanitarna akcija za spašavanje osuđenih na smrt. Intgevju s dr. Z. Sančevićem vodio Salih Zvizdić, Vjesnik, 2. VII. 1995.
  109. Božji ugodnik Petar Barbarić u knjizi »Ljubuški kraj, ljudi i vrijeme«, Zbornik znanstvenog simpozija 11. i 12. VIII. 1995., Zagreb, 1996., str. 309.-315.
  110. Kritike Kecmanovićeva rada o fra Grgi Martiću i izabranih djela u izdanju »Svjetlosti«. Predavanje na znanstvenom skupu o fra Grgi Martiću 9. i 10. XI. 1994., objavljeno u zborniku »Fra Grga Martić i njegovo doba«, Alfa, Zagreb, 1996.
  111. HDZ i iseljeništvo i pokušaji destabilizacije HDZ-a iz inozemstva, govor održan na prvoj sjednici Središnjeg odbora, veljača 1996.
  112. Politika HDZ-a prema BiH, govor održan na prvoj sjednici Središnjeg odbora, veljača 1996.
  113. Uloga franjevaca u Bosni, Franjevačka vikarija sv. Križa: Rasadište hrvatskih franjevačkih provincija, predavanje održano u Hrvatskom povijesnom društvu grada Zagreba, 20. II. 1997., Hrvatski povijesni institut
  114. Utjecaj Vinka Nikolića i Hrvatske revije na mlade emigrantske naraštaje, predavanje na znanstvenom skupu »Vinko Nikolić – 85 godina«, Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku, 28. II. – 1. III. 1997.
  115. Zdravko Sančević: Neka povratak Hrvata iz iseljeništva postane trajni proces. Intervju s dr. Z. Sančevićem vodila Mirjana Greblo, Bilten Ministarstva povratka i useljeništva RH, br. 3, travanj 1997., str. 7.
  116. Diplomat Agostino Casaroli, kard. Franjo Šeper i hrvatski puk Božji, Marulić, br. 4, Zagreb, 2002.
  117. Hrvati u Venezueli, Hrvatska revija, br. 4, godište IV., 2004.
  118. Hrvati u Zapadnim Indijama od 16. do 18. stoljeća, Hrvatska revija, br. 2, godište V/2005.
  119. Državnopravna prošlost i budućnost sadašnje BiH, Hrvatska revija, br. 4, godište V/2005.
  120. Otvoreni hrvatski martirologij i općinstvo svetih, Marulić, 1, Zagreb, 2006.
  121. Dante i Regnum Croatiae+Dalmatiae+Ramae, Marulić, br. 3, 2010.
  122. Moji pohodi hodočašća Dubrovniku i dopune njegove povijesti, časopis Dubrovnik, MH, br. 2, 2011.
  123. Službovanje u rodnoj i novoj domovini [BiH i BR Venezuela] u 3. knjizi “Sjećanja i prilozi za povijest diplomacije Republike Hrvatske”, Hrvatski diplomatski klub, Zagreb, 2011.
  124. Nedavna hrvatska otkrića u području Karipskog mora, časopis Dubrovnik, MH, Dubrovnik, br. 3, 2012.
  125. Cultural Historical and Diplomatic Relations of the Republic of Dubrovnik with West Indies and (since 1811) with Venezuela, Colombia and Panama, XV. Dubrovnik Diplomatic Forum, 2012.
  126. Prekooceanski hrvatsko-dubrovački galijun (HDG) Bartolomea Crescenzia (1607. god.) i njegovo značenje za hrvatsko pomorstvo i državnost, časopis Dubrovnik, MH, Dubrovnik, 2013.(3)

KNJIGE

Priredio:

Mirko Sančević: Od bosanskih šuma do Venezuele, Događaji i ljudi u mojim sjećanjima, Knjižnica Hrvatske revije: Ljudi i krajevi, Knjiga dvadeset i druga, München-Barcelona, 1982., str. 392.+40 str. priloga = 432, prva naklada: 1000, druga: 500

Dušan Žanko: Svjedoci, Izabrani eseji, prikazi, sjećanja, Predgovor: Zdravko Sančević, Knjižnica Hrvatske revije, redovita izdanja, Knjiga trinaesta, München-Barcelona, 1987., Stranica: 436, Slikovni prilozi. Prva naklada: 1000, druga: 1000

Glavni urednik: Susret svjetova (1492.-1992.), Hrvati i Amerike

Zbornik radova, IRMO, Zagreb, 1992., Stranica: 214, slikovni prilozi. Naklada: 2000, Podupiratelji: 95, reklamnih str.: 60

Autor:

Zdravko Sančević: Memorias XV aniversario de la creación de la Escuela de Ingenieria de Petroleo de la Universidad Central de Venezuela, UCV, Caracas, 1990., Stranica: 107. Naklada: 2000

Zdravko Sančević: Pogled u Bosnu, Zapisi veleposlanika, Naprijed, Zagreb, 1998., Stranica: 386, Slikovni prilozi; Zemljovidi: 43, Naklada: 3000

Zdravko Sančević: Generalni Konzulat Republike Hrvatske u Caracasu, povodom 15. godišnjice otvorenja, Caracas, 2011.

Zdravko Sančević: Hrvati u Venezueli uvršteni u hrvatske leksikone i priručnike 1992.-2012., Caracas, 2012.

Zdravko Sančević: CROATAS EN VENEZUELA EN LE BICENTENARIO DE LA FIRMA DE INDEPENDENCIA DE VENEZUELA 1811.-2011, le rindenum homenaje al GENERALISIMO DON FRANCISCO DE MIRANDA, Caracas, 2012. (otisak)

Zdravko Sančević: Dopune hrvatske povijesti, studije i eseji, Tkanica, d.o.o., Zagreb, 2014.

  1. ZNANSTVENI RADOVI IZ PODRUČJA NAFTNE TEHNOLOGIJE
  2. Development of Rangely Oil Field, Diplomska radnja – Petroleum Engineer, Colorado School of Mines, Golden, 1957.
  3. Análisis Hidromecánico de Pozos petrol´feros Fluyentes, Diplomska radnja, Ind. de Petroleo (nostrifikacija), Universidad de Zulia, Marcaibo, 1959.
  4. Effects of Adverse Mobility Ratios and Graded Viscosity Zones on Viscous Fingering in Miscible Displacements, MS Thesis, The Pennsylvania State University, Univesity Park, 1961.
  5. Desplazamientos Miscibles – Reseña de la Teoría y de la Aplicación, Primer Congreso Venezolano de Petróleo, Caracas, 1962., Aspectos de la Industra Petrolera en Venezuela, SVIP, Caracas, 1963.
  6. Fundamentos de Ingeniería de Yacimientos, prvi dio, Revista de la SVIP, No. 1, Caracas, 1964.
  7. Fundamentos de Ingeniería de Yacimientos, drugi dio, Revista de la SVIP, No. 3, Caracas, 1965.
  8. Crovenaje de las Arenas de la Faja Petrolífera del Orinoco, Tesis Doctor Scienciarum, Univesidad Central de Venezuela, Caracas, 1976.
  9. Nuevos Metodos de Inyección de Vapor a Profundidades Mayores de 4000′, ler. Simposio Corpoven, Barinas, 1982.
  10. Hydraulic Mining Process of Extra Heavy Crudes, 2nd International Conference on Heavy Crude and tar Sands (UNITAR y PDVSA), Vol. 3, Caracas, 1982.
  11. La Paz Fractured Reservoir Secondary Recovery, SPE Forum Series on Naturally Fractured Reservoirs, Jackson Hole, 1985.
  12. Ingenería de Yacimientos en Maraven, 2 – Simposio Interfilial de Ingenería de Yacimentos, Maracaibo, 1986.
  13. Recuperación Mejorada de Crudos (Palabras de Apertura) II Simposio Internacional sobre Recuperación Mejorada de Crudos, Maracaibo, 1987.
  14. Experencias de Maraven en Process Químicos, 2nd Simposio Internacional sobre Recuperación Mejorada de Crudos, Maracaibo, 1987.
  15. The Future of in Situ Recovery, Treatment and Transportation of Heavy Oil in Venezuela (koautor), Twelth World Petroleum Congress, Houston, 1987.
  16. Principales Fuentés de Crudos Pesados y Extrapesados en Maraven, V Simposio Interfilial Sobre Crudos Pesados y Extrapesados, INTEVEP, Los Teqes, 1987.
  17. Fall-off Testing a Waterflood-Induced Fractured Well in Western Venezuela (koautor), 63rd SPE Annual Technical Conference and Exhibition, Houston, 1988.
  18. Numerical Modelling of Gas and Water Injection in a Geologically Complex Volatile Oil Reservoir in Lake Maracaibo Area, Venezuela (koautor), 63rd SPE Annual Technical Conference and Exhbition, Houston, 1988.
  19. Desarrollo de Profesionales para los Estudios de Yacimientos en Venezuela (koautor), 2° Congreso Latinoamericano de Hidrocarburos, Rio de Janeiro, 1988.
  20. Compaction and Subsidence in Lake Maracaibo East Coast Field, AAPG 75th Annual Convention, San Francisco, 1990.
  21. Characterization of an Overpressured Cretaceous Carbonate Reservoir, Lake Maracaibo, Venezuela (koautor), AAPG, 75th Annual Convention, San Francisco, 1990.
  22. Ingeniería de Yacimientos, Seccion II, Capitulo 2 (Explotación) del libro »La Industria Venezolana de Hidrocarburos«, publicado por PDVSA, Caracas, 1989.

Marijan Majstorović

Povezani članci

Marijana Petir i bez Plenkovića u EP-u

HF

Sramotan potez splitskog Hajduka

HF

Ujedinili se hrvatski domoljubi

HF

Milanovićeva pljačka tisućljeća teška više od 20 milijardi kuna

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...