Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Treba preživjeti do korekcije

Visoke cijene energije na burzama sve više zabrinjavaju gospodarstvenike

 

Visoke cijene roba i energije uhvatile su Europsku uniju i njezino gospodarstvo u željezni stisak. Rast cijena električne energije, plina i ETS dozvola ugrožava gospodarski oporavak i standard građana pa tko preživi…

Visoke cijene energije na burzama sve više zabrinjavaju gospodarstvenike. Cijene plina i električne energije na burzama na razinama su nezabilježenima od velike gospodarske krize 2008., a slično je i kod dijela sirovina i različitih roba, što je dijelom posljedica dugog i vrlo napornog poslovanja u globalnoj endemiji, a dijelom spekulacija. Bojazan da kao posljedica neminovno dolazi nova (dublja) gospodarska kriza, sve je prisutnija, jer kad je o energentima i gospodarstvu riječ, radi se o spojenim posudama. Efekti se katkada osjete odmah, a katkada sa zadrškom od nekoliko mjeseci, kad se potroše zalihe. Europska unija u težoj je situaciji od SAD-a i Azije, koje je ionako gospodarski ‘šišaju’. 

Ulazi za proizvodnju električne energije (plin, ugljen, emisijske dozvole) do te su mjere porasli ove godine – i nastavljaju rasti – da to sve manje ima veze s fundamentima i tržišnim okolnostima, već je proizvod spekulativnih akcija ili kombinacije faktora, u kojima je u pravilu prisutna i spekulacija. Da stvar bude gora, sve se još događa pod kišobranom agresivne europske zelene agende, koja sve više dobiva zamah – prije endemije govorilo se smanjivanju emisija od 50 do 55%, a danas je to „najmanje 55%“. Kako to postići, to je već druga priča, ali činjenica je da je velik broj zemalja u postupku konzerviranja svojih postrojenja na nepoželjna goriva, ako ih već nisu i ugasili. U taj kontekst treba staviti i trenutnu situaciju na tržištu koje kao da želi silom istisnuti fosilna goriva o kojima snažno ovisi i ovisit će u narednim desetljećima, jer obnovljivci ne uspijevaju pokriti ni postojeću, a kamoli novu potražnju za energijom. 

Zagrljaj visokih cijena emisijskih dozvola

Jedan od alata u zelenoj tranziciji je trgovina emisijskim kvotama (ETS dozvolama) koja kao da ove godine živi svoj ludi život. Udvostručenje cijene ETS dozvola za ugljični dioksid, koje su početkom godine bile 33 eura/t, a danas u na 60 eura/t posljedica je ETS reforme iz 2018., koja podrazumijeva postupno smanjivanje broja dozvola na tržištu, viših cijena plina te spekulativnih očekivanja da će do 2030. biti manje tih dozvola na tržištu. Tim dozvolama počeli su trgovati financijaši i stvar se brzo otela kontroli – ovakve cijene nisu se očekivale, a danas se već govori da će do kraja desetljeća biti na 90 eura/t, ako nas posluži sreća. 

Cijene plina su 2019. i 2020. bile na vrlo niskim razinama od 4,5 eura/MWh do 18 eura/MWh i skupa s nižim cijenama ETS dozvola podupirale su prijelaz s ugljena na plin. Danas, s cijenama plina od 50 eura/MWh oni koji imaju vlastitog ugljena (i poželjno, neutrošenih emisijskih kvota iz prethodnih godina) počeli su se prebacivati na ugljen. Taj trend vidljiv je npr. trenutno u Njemačkoj. 

Cjenovni udari

Kad je riječ o cijenama plina, na europskom su kontinentu ljetos krenula poskupljenja – 15 od 27 metropola povećalo je cijene plina do 10%, a Velika Britanija dobila je od regulatora dozvolu i za veće poskupljenje, od 12%. U Španjolskoj kupci plaćaju 140 eura/MWh električnu energiju (najviše od 2002.), u Francuskoj i Britaniji ona poskupljuje za 12%. I to nije kraj. Poduzetnici će visoke cijene trpjeti koliko mogu i zatim to prebaciti u trošak roba i usluga koji će na kraju opteretiti krajnje kupce, građane i ugroziti im standard.  

Čak ako bi i uspjeli na stranu staviti gospodarske utjecaje, trenutna tržišna situacija dugoročno ugrožava zelenu agendu, koja želi oporezivanjem fosilnih goriva potaknuti tranziciju na čistije energente od kojih su neki u ranim fazama razvoja i treba im poticaja. Gospodarstvo naprosto mora biti jako i konkurentno da bi moglo osigurati energetsku tranziciju, a visoke cijene sirovina za proizvodnju i previsoke cijene energije jako ga oslabljuju. Loviti u mutnom ljudska je slabost dok je svijeta i vijeka. Tržište je takvo kakvo jest, neoliberalno i deregulirano i gospodarstvo će s valovima inflatornih šokova koje sada šalje, trebati preživjeti do korekcije koja je u jednom trenu neizbježna. Pa, tko preživi…

Nina Domazet, energetika.net

Povezane objave

Elon Musk brzo provjerava Bidena zbog tvrdnji SOTU-a o električnim vozilima koja su ignorirala Teslu

hrvatski-fokus

Zbog nesposobnosti aktualne vlasti izgubili smo 70 milijardi kuna

HF

Đuro Horvat – uzor socijalnog poslodavca

hrvatski-fokus

U veljači nastavljen rast plaća na godišnjoj razini

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više